Ministar financija Marko Primorac danas je, gostujući u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada, rekao je kako očekuje dosta dobar interes za kupnju državnih javnih obveznica te istaknuo da je to prvi puta da se državna obveznica izdaje uz mogućnost sudjelovanja građana.
U Hrvatskoj je danas u 8 sati počeo upis državnih obveznica namijenjenih građanima, tzv. narodnih obveznica, minimalni ulog je 500 eura, a minimalna kamatna stopa koja će se obračunavati je 3,25 posto godišnje.
Ministar je kazao da je ciljana vrijednost izdanja milijardu eura, a cilj je upogoniti štednju koju građani imaju u bankama po relativno niskim kamatnim stopama i omogućiti građanima da participiraju i na tržištu javnog duga.
„Međutim, ciljevi su i šire prirode, znači aktivnom participacijom građana na primarnom tržištu, a onda i na sekundarnom, dodatno razviti tržište kapitala, potaknuti financijsku pismenost, kao i drugi pozitivni učinci koje može imati jedno ovakvo izdanje“, rekao je Primorac.
Naglasio je kako je minimalna kamatna stopa na izdanje obveznica 3,25%. Tržišna kamatna stopa utvrditi s obzirom na tržišne okolnosti, no 3,25% je kuponska kamata koju građani mogu očekivati minimalno, a može biti i nešto veća u skladu s tržišnim okolnostima.
Ministar Primorac rekao je da ovo izdanje nije isključivo namijenjeno građanima, već će sudjelovati i institucionalni investitori.
„U ovom izdanju omogućujemo građanima da pod istim uvjetima pod kojim institucionalni investitori sudjeluju u izdanju državnih obveznica“, dodao je.
Upis obveznica jednostavan, a troškovi za građane u potpunosti besplatni
Ministar je kazao da su troškovi upisa obveznica za građane u potpunosti besplatni.
„Što se tiče online upisa bila je intencija da sve bude online“, rekao je ministar, no pojasnio kako je bilo prekratko vrijeme. Dvije banke su ipak omogućile online upis obveznica, a u ostalima je otvoreno za upis oko 540 poslovnica.
„Upis obveznica je prilično jednostavan. Građanin koji je klijent banke dođe u poslovnicu s osobnom iskaznicom i kaže koliko želi upisati obveznica. Dobit će detalje o računu na koji je potrebno izvršiti uplatu i obveznice upiše“, kazao je Primorac.
Dodao je da je za one koji nisu klijenti banke taj proces nešto kompliciraniji, ali ne toliko kompliciran da bi predstavljao neku administrativnu barijeru. Potrebno je dati osnovne informacije, ime, prezime i nekoliko osnovnih detalja.
Primorac je rekao da je na internetskim stranicama Ministarstva financija i na stranicama Zagrebačke burze pripremljen informacijski paket gdje građani mogu vidjeti kako te upisnice odnosno formular izgleda te se unaprijed pripremiti.
Ako je netko na putovanju i neće biti u mogućnosti sam upisati obveznice na stranicama postoji posebna punomoć na web stranici koju građani mogu popuniti i opunomoćiti nekoga da obavi upis umjesto njih.
Hrvatska gospodarska komora izdala je informativnu brošuru koja bi građanima koji nisu toliko upoznati s obveznicama kao financijskim instrumentom trebala dati jednu širu sliku i uvid u to što je u biti obveznica kao financijski instrument.
Govoreći o štednji građana koju imaju na računima i iznosi 35 milijardi eura, a stoje u banci po niskim kamatama rekao je kako je ulaganje u državne obveznice po ovim uvjetima uz minimalnu kamatu od 3,25% puno bolje od onoga što građani imaju na štednji u bankama.
„Međutim ne treba se zavaravati. Ovo nije nekakva prilika za laku i veliku zaradu, ovo je prije svega mogućnost građanima da očuvaju vrijednost svog novca“, istaknuo je.
Podsjetio je da su inflatorni pritisci i dalje značajni, a realna kupovna moć i realna vrijednost novca koji je na štednim računima ili koji će biti u ovim obveznicama se postupno smanjuje.
„No ta realna vrijednost novca se puno više smanjuje na štednim računima s obzirom na to da je kamata gotovo nikakva, nego što će se ona smanjiti ulaganjem u državne obveznice“, naglasio je ministar i dodao da je ovo ulaganje za građane koji planiraju obveznicu držati do isteka roka dospijeća.
Rok dospijeća je dvije godine, no Primorac je istaknuo kako ne bi preporučio građanima koji nemaju osnovna znanja o ovom instrumentu da trguju obveznicama prije roka dospijeća.
Kazao je da građani koji planiraju obveznicu držati do isteka roka dospijeća ulaganje u obveznicu mogu poistovjetiti s oročenom štednjom na dvije godine.
„Mogu biti sigurni da će po isteku rok dospijeća dobiti nominalni iznos koji budu uložili te kuponsku kamatnu stopu, dobit će dva kupona, jedna nakon godinu dana i drugi nakon isteka roka dospijeća“, rekao je ministar Primorac.
Primorac: Država ne časti nego izdaje obveznice da refinancira dug
O tvrdnjama da država časti uoči izborne godine Primorac je rekao da država ne časti nego da izdaje obveznicu jer mora refinancirati svoje dugove.
„U travnju nam dospijeva američka obveznica u iznosu od 1,5 milijarde dolara, u studenom preko 11 milijardi kuna domaće obveznice odnosno oko 1,5 milijardu eura u siječnju oko 1,75 milijardi dolara, imamo trezorske zapise koji nam dospijevaju . Dakle dosta toga treba refinancirati“, naglasio je.
Rekao je da se obveznica ne izdaje kako bi država ostvarila interese u smislu da bi odvlačila štednju iz banaka i akumulirala ih na državnim računima, nego zbog toga što su ti novci potrebni za refinanciranje.
„Da građani odluče u potpunosti ne sudjelovati, mi moramo ovo izdanje obveznica izdati i mi bi ga izdali samo s institucionalnim investitorima“, istaknuo je Primorac.
Prema projekcijama Ministarstva financija inflacija oko 5,7 posto, ne vidim razlog za rast cijena
Govorio je i inflaciji te spomenuo kako bi se inflacija trebala smanjiti i kako su prognoze oko 6,5% za Hrvatsku u 2023., dok za EU oko 5,6%, dakle inflacija bi u Hrvatskoj bila nešto malo viša nego na razini EU.
„Prema projekcijama Ministarstva financija inflacija bi trebala biti oko 5,7%“, dodao je.
Komentirajući najave dobavljača o rastu cijena od 1. ožujka ,rekao je kako on ne vidi razlog za takvo nešto. Kazao je da u kontekstu pada cijena energenata, plina, struje i cijena sirovina, ne zna na koji način može tumačiti ove najave za potrebama daljnjih poskupljenja, posebno onih razmjera koji su najavljeni.
„U ovakve rasprave više bi trebalo uključivati one koji formiraju te cijene“, kazao je dodavši da, kada dođe do nekih poremećaja, oči su uprte u Vladu, u državu.
„To je jasno kada postoje problemi na tržištu, odnosno kada je tržište neučinkovito u alokaciji određenih resursa. Dobro je da država intervenira, međutim čini mi se da smo se pomalo i zaigrali u ovih u nekoliko krugova intervencija i od COVID-a 19, potresa, energetske krize i inflatornih pritisaka. Što god se dogodi traži se od vlade da riješi sve probleme“, istaknuo je ministar Primorac.
Dodao je da njega osobno brine, kao osobu koja se prije svega bavi javnim financijama, je to što se Hrvatska praktički iz jedne socijalne države i socijalno-tržišnog gospodarstva pretvara sve više u skrbničku državu.
„To je sada otprilike ako bilo kome što zasmeta odmah se pita Vladu kako će to Vlada riješiti. I Vlada počinje brinuti sad već je li svima toplo, ugodno, imaju li tri obroka dnevno“, rekao je i dodao da bi trebalo i druge dionike uključiti u ovu raspravu i inzistirati da i oni kažu što su u mogućnosti učiniti kako bi se određena situacija razriješila.
Izvor: HRT/Vlada
Pisane vijesti
