Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Osijeku na svečanosti otvorenja Regionalnog distribucijskog centra Osječko-baranjske županije za voće i povrće. Riječ je o prvom takvom centru u Hrvatskoj, a vrijednost investicije je 14,6 milijuna eura.
U svom obraćanju na otvorenju centra, premijer Plenković istaknuo je da je Vlada svjesna brojnih izazova s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici.
"Odlučni smo kroz niz mjera pomagati, i to nacionalnim i europskim sredstvima, ulaganje u moderniziranje poljoprivredne infrastrukture, u povećanje kvalitete hrane i u jačanje konkurentnosti hrvatskih proizvođača", poručio je.
Pohvalivši ovaj izvanredni projekt koji proizvođačima omogućava da imaju kvalitetan proizvod koji mogu prodati na tržištu po povoljnijim uvjetima, podsjetio je na brojne druge projekte koje je Vlada u proteklih sedam godina realizirala u Slavoniji, kao i na one koji će se tek ostvariti.
Istaknuo je da Vlada već drugi mandat stavlja veliki akcent na razvoj istoka Hrvatske.
"Vjerujem da će svi ovi projekti omogućiti bolju gospodarsku i socijalnu situaciju, ublažiti negativan prirodni priraštaj i smanjiti iseljavanje iz Hrvatske", dodao je.
U četvrtom desetljeću samostalnosti dostižemo prosjek razvijenosti zemalja Europske unije
Odgovarao je i na pitanja novinara o drugim temama. Pojasnio je svoju izjavu da je Hrvatska među 15 najrazvijenijih zemalja.
Podsjetivši da to govori već dva mjeseca – istaknuo je da se radi se o 15 zemalja koji su istodobno u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenskom prostoru i europodručju.
"To znači da smo našim reformama, strateškim smjerom zemlje, odgovornim upravljanjem javnim financijama, provođenjem strukturnih reformi, smanjivanjem javnoga duga, dizanjem Hrvatske na razinu investicijskog kreditnog rejtinga, osiguravanjem ogromnih sredstava za ekonomski razvoj kroz Višegodišnji financijski okvir i Instrument EU iduće generacije stvorili pretpostavke da ovo četvrto desetljeće hrvatske samostalnosti bude desetljeće u kojem dostižemo onaj standard prosjeka razvijenosti zemalja Europske unije", naveo je premijer Plenković poručivši kako je siguran da će se to i ostvariti.
Oni koji sad najavljuju poskupljenja zahvaljujući Vladi plaćaju milijunski manje iznose za struju i plin
Kazao je da su članovi Vlade jučer na sjednici Užeg kabineta analizirali najave poskupljenja.
U vremenu krize bez presedana, istaknuo je, Vlada je isplaćivala plaće privatnom sektoru, rasteretila ga brojnih davanja, pomogla reguliranjem cijena energenata.
"Svatko od vas ovdje plaća jeftiniju struju, jeftiniji plin i jeftiniji benzin ili dizel zahvaljujući odlukama Vlade", poručio je.
Dodao je da se to odnosi i na subjekte u gospodarskom sektoru, od kojih mnogi koji sada najavljuju da će povećati cijene zahvaljujući odlukama Vlade plaćaju milijunski manje iznose samo za struju i plin.
Istodobno, Vlada je aktivnostima s partnerima na europskoj razini ne samo osigurala sigurnost opskrbe energentima, nego je došlo i do smanjenja cijena energenata.
"Nama se u ovom trenutku cijene inputa ne čine takvima da bi trebalo doći do nekog značajnijeg porasta cijena", naglasio je i izvijestio da Vladin gospodarski tim radi na pripremi mjera nakon 1. travnja, a o tome će razgovarati, najavio je, i s gospodarskim subjektima koji najavljuju poskupljenje.
"Ono što mi činimo cijelo ovo vrijeme je da taj teret ove velike, globalne krize za građane bude što manji. To je dio naše politike, tako će biti i u budućnosti", poručio je.
Državna obveznica prilika je da se uloži štednja po boljim uvjetima nego u komercijalnoj banci
Osvrnuo se i na izdavanje narodne obveznice.
"Ciljevi su jasni – ideja je izdati obveznicu u iznosu od milijardu eura i omogućiti građanima po prvi put da ulažu u jedan takav financijski proizvod", kazao je.
Okolnosti su dobre, a jako puno novca je na računima građana, što se vidjelo i u procesu konverzije, pa je prilika u ovom trenutku uložiti u državnu obveznicu po minimalnoj kamati od 3,25 posto, na rok od dvije godine, što su bolji uvjeti nego držati štednju u nekoj komercijalnoj banci.
Vjeruje da će odaziv biti velik, a ono što ne uplate građani do tog iznosa uplatit će institucionalni investitori.
Najavio je da će i on uložiti u obveznicu.
"Nikoga ne možemo prisiliti da nešto radi sa svojom ušteđevinom, stvar je otvorena na jednak način svakom hrvatskom građaninu. Ovo je pokazna vježba, ako želite, i ekonomske i financijske i reputacijske snage Hrvatske koja je, kao što sam rekao, među 15 zemalja koje su i u NATO-u i u Europskoj uniji i u Scnehnegu i u europodručju", poručio je.
Trend iseljavanja iz Hrvatske jako splasnuo, naša zadaća omogućiti odlazak ljudi tako da se u Hrvatskoj živi bolje
Što se tiče iseljavanja iz istočnog dijela zemlje, premijer Plenković kazao je da se radi o trendu koji su prošle sve zemlje srednje i istočne Europe koje su ušle u Europsku uniju i prvih nekoliko godina članstva imale snažan trend korištenja slobode kretanja.
"To nije ništa neobično. Dogodilo se i Poljskoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Slovačkoj, dogodilo se i nama. Međutim, već sada su podaci da je taj trend odlazaka jako splasnuo i naša je zadaća da promijenimo dva smjera migracija populacije. Jedan je iz Hrvatske u druge članice Europske unije tako što će se u Hrvatskoj živjeti bolje. I drugi je iz ruralnih dijelova zemlje u urbane zemlje, stvarajući preduvjete, poput ovakvog projekta kao što je Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, koji će omogućiti ljudima da se bave poljoprivredom, zemljom, ulaganjima i radom na njihovoj djedovini", zaključio je.