Programom mjera obnove zgrada oštećenih na područjima pogođenima potresom, koji je Vlada usvojila, uređene su mjere i postupci kod obnove zgrada, dodjela novčanih pomoći građanima i stambeno zbrinjavanje. Sukladno Zakonu o obnovi, smanjen je broj sudionika i potrebna dokumentacija, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Bačić. Vlada je prihvatila Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. te akcijski plan za njegovu provedbu, a među sedam prioriteta su suzbijanje nasilja nad ženama i unaprjeđenje položaja žena na tržištu rada.
Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića na 199. sjednici, potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktualnom stanju vezanom za potres.
Jedan od osnovnih preduvjeta izgradnja i obnova cestovne infrastrukture
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je da je u procesu revitalizacije Banovine jedan od osnovnih preduvjeta i izgradnja i obnova cestovne infrastrukture. Kazao je da vrijednost do sada utrošenih sredstava na županijskim i lokalnim cestama, te hitnim intervencijama sanacije mostova i klizišta iznosi 3,3 milijuna eura.
"Uz ključni projekt izgradnje autoceste Lekenik-Sisak, trenutno se provode aktivnosti sanacije mosta Svinica u Majuru i mosta "67" u Petrinji, te rekonstrukcija lokalnih i županijskih cesta u Glini i Petrinji", rekao je Medved.
Izvijestio je i da je završena sanacija mosta Prekopa u Glini, mosta Martinska Ves preko Save, te klizišta u Hrvatskom Čuntiću i Selištu Kostajničkom.
"Ukupna vrijednost predmetnih aktivnosti koje se izvode pomoću Fonda solidarnosti Europske unije, a vezane su uz sektor prometa i cestovne infrastrukture, iznose gotovo 9,5 milijuna eura", zaključio je ministar Medved.
Nabava 500 mobilnih drvenih kuća za privremeni smještaj
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je da je u posljednjih sedam dana završena javna nabava za odabir projektanata koji rade dokumentaciju za izradu nalaza i projekata za 336 zgrada, za građane smještene u kontejnerskom naselju.
Završeno je, rekao je Bačić, prethodno savjetovanje za nabavu 500 mobilnih drvenih kuća za privremeni smještaj. Dodao je da sada slijedi nastavak javne nabave, zahvalivši svim trgovačkim društvima koji su se uključili u javno savjetovanje i pridonijeli, kakao je kazao, poboljšanju samog projektnog zadatka svake od budućih mobilnih drvenih kuća.
"U tijeku su, ili ćemo ovih dana raspisati javne pozive za odabir izvođača za nekonstrukcijsku obnovu kuća na Banovini", rekao je ministar. Najavio je i javnu nabavu za odabir izvođača za 201 obiteljsku kuću koja je u državnom vlasništvu na području Banovine, što se financira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
"Također smo u nabavi i odabiru izvođača za izradu projekata konstrukcijske obnove za 110 zgrada na Banovini i za četiri višestambene zgrade, od čega su dvije u Glini, dvije u Sisku, s ukupno 55 stanova", naveo je Bačić.
Kao što smo Zakonom o obnovi predvidjeli, izvijestio je ministar, uključili smo u stambeno zbrinjavanje naših sugrađana i tvrtku Državne nekretnine koje su na cijelom području petrinjskog i zagrebačkog potresa obišli svih 216 stanova u vlasništvu Republike Hrvatske. Od 216 stanova, njih 134 su podobni za uređenje i adaptaciju, pojasnio je Bačić, kako bi se prije zime privremeno stambeno zbrinulo građani u kontejnerima.
Izmjene zakona o PDV-u i doprinosima poslane u hitnu saborsku proceduru
Vlada je uputila u Sabor izmjene Zakona o PDV-u kojim se produljuje primjena snižene stope PDV-a od 5 posto na plin, grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelete, brikete i sječku, te izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje umirovljenika i podiže koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima.
S ciljem zaštite građana i gospodarstva od inflacije, predloženim izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) do 31. ožujka 2024. produljuje se primjena snižene stope PDV-a od 5 posto za isporuke prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz te isporuke, kao i na proizvode kao što su ogrjevno drvo, peleti, briketi i sječka, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.
"Ovim produljenjem zadržat će se dosadašnja razina poreznog rasterećenja, s obzirom na okolnosti koje su još uvijek izazovne. Ublažit će se utjecaj porezne stope prije svega na cijene, čime će se spriječiti udar na standard građana i negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini", rekao je Primorac.
Predložene zakonske izmjene upućene su u hitnu saborsku proceduru, stupile bi na snagu 1. travnja ove godine i primjenjivale se do 31. ožujka 2024. godine.
Prema podatcima iz obrazloženja zakona, procjenjuje se da će nastavak primjene te snižene stope PDV-a utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od oko 46 milijuna eura godišnje, pri čemu se na razdoblju od početka travnja do kraja ove godine odnosni 34,5 milijuna eura, a 11,5 milijuna eura za razdoblje od početka siječnja do kraja ožujka 2024. godine.
Ukida se dodatni doprinos umirovljenika za zdravstveno osiguranje
Vlada je u Sabor po hitnom postupku uputila i izmjene Zakona o doprinosima, kojim se ukida dodatni doprinos umirovljenika za zdravstveno osiguranje te povećava koeficijenta za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, i to radi radi smanjenja inflatornih pritisaka te zadržavanja standarda građana.
"Time se ukidaju antirecesijske mjere uvedene iz 2009., a primjena novih odredbi kreće s 1. travnjem 2023.", najavio je ministar Primorac.
Kako se navodi u obrazloženju konačnog prijedloga zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, u potpunosti se ukida dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama od 1 i 3 posto na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju RH, koji obuhvaća oko milijun umirovljenika kojima se taj doprinos plaća na teret državnog proračuna i oko 32.000 umirovljenika koji sami plaćaju navedeni doprinos iz mirovine.
Budući da umirovljenici čija mirovina prelazi iznos prosječne plaće sami plaćaju dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 3 posto iz svoje mirovine, ukidanjem tog dodatnog doprinosa povećat će se njihov raspoloživi dohodak, ističe se u obrazloženju.
Ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje doći će do smanjenja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 67,7 milijuna eura u 2023. godini, odnosno 101,6 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini.
No, s obzirom na to da se dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 1 posto na mirovine do iznosa prosječne plaće i dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 3 posto na mirovine iznad iznosa prosječne plaće ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji plaća na teret sredstava državnog proračuna, istovremeno će doći i do smanjenja rashoda državnog proračuna za 56,9 milijuna eura u 2023. godini odnosno 85,4 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini.
Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 3 posto iz mirovine plaća 32.000 umirovljenika u ukupnom iznosu od 10,8 milijuna eura u 2023. godini, odnosno 16,2 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini te će ukidanjem navedenog doprinosa doći do povećanja raspoloživog dohotka za 32.000 umirovljenika, navode iz Ministarstva financija.
U obrazloženju se napominje i da će se zdravstvena zaštita građana zadržati na istoj razini s obzirom na to da je prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je prošao prvo čitanje u Saboru, predviđeno da za pokriće prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja Hrvatska može osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu, sukladno potrebama i u skladu s fiskalnim mogućnostima.
Podiže se osnovica za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima
Nadalje, koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, povećava se u sklopu tih zakonskih izmjena s 0,8 na 1,2, odnosno vraća se na vrijednost prije uvođenja antirecesijskih mjera.
Radi se o otprilike 1.500 samostalnih umjetnika kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, budući da im je prosječni ukupni godišnji dohodak za posljednje tri godine manji od prosječne godišnje bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za prethodnu godinu te će se time povećati njihova socijalna sigurnost. Samostalni umjetnici koji su sami obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje plaćaju doprinose na osnovice prema koeficijenta 1,0 ili 1,1 mogu izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa.
Povećanjem tog koeficijenta doći će do povećanja rashoda državnog proračuna u iznosu s osnove doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) i doprinosa za zdravstveno osiguranje od 2,3 milijuna eura u 2023. godini te od 3,4 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini, procjenjuju u Ministarstvu financija.
No, kako su doprinosi za mirovinsko osiguranje prihod državnog proračuna, istovremeno će doći do povećanja prihoda državnog proračuna u iznosu od 1,2 milijuna eura u 2023. godini, odnosno 1,9 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini. Također će se povećati i prihodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,1 milijun eura u 2023. godini te 1,6 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini, ističu iz Ministarstva.
Vlada prihvatila Nacionalni plan za ravnopravnost spolova do 2027.
Vlada je prihvatila Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. te akcijski plan za njegovu provedbu, a među sedam prioriteta su suzbijanje nasilja nad ženama i unaprjeđenje položaja žena na tržištu rada.
Uz te, prioriteti nacionalnog plana su promicanje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti, učiniti obrazovanje rodno osjetljivijim, unaprijediti položaj žena na mjestima političkog i javnog odlučivanja, uvođenje načela ravnopravnosti spolova u javne politike te promicanje ravnopravnost spolova u okviru međunarodne politike i suradnje, istaknula je na sjednici Vlade potpredsjednica Vlade za ljudska prava Anja Šimpraga.
Uz nacionalni plan, donesen je i akcijski plan za njegovu provedbu do 2024. koji sadrži ukupno sedam posebnih ciljeva i 30 mjera.
Prijevremeni lokalni izbori u Varaždinu i Čabru 16. travnja
Donesena je i Odluka da se prijevremeni izbori za članove Gradskog vijeća Varaždinu i u Čabru, te općinskih vijeća u općinama Kali i Kukljica provedu 16. travnja. Vlada je ranije raspustila ta predstavnička tijela jer nisu donijela proračun za 2023., kao ni odluku o privremenom financiranju.
Dana je i suglasnost ravnatelju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) za sklapanje ugovora o nabavi za provedbu nacionalnih ispita u vrijednosti 398.168,42 eura.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je istaknuo da se provedba nacionalnih ispita planira u 81 školi za učenike četvrtih razreda, te za sve učenike osmih razreda u svim osnovnim školama u Hrvatskoj.
Program mjera obnove zgrada
Programom mjera obnove zgrada oštećenih na područjima pogođenima potresom, koji je Vlada usvojila, uređene su mjere i postupci kod obnove zgrada, dodjela novčanih pomoći građanima i stambeno zbrinjavanje.
Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije glavni je provedbeni akt koji proizlazi iz Zakona o obnovi, a definira procedure i postupke svih sudionika u obnovi.
Sukladno Zakonu o obnovi, smanjen je broj sudionika i potrebna dokumentacija, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Bačić.
Maksimalna cijena nekretnina koje se kupuju za privremeno ili trajno stambeno zbrinjavanje
Vlada je usvojila Uredbu kojom je reguliran postupak sklapanja pravnih poslova u svrhu stjecanja prava vlasništva Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) na području petrinjskog i zagrebačkog potresa, u ime i za račun Hrvatske.
Uredbom je određeno da se maksimalna cijena nekretnina koje se kupuju za privremeno ili trajno stambeno zbrinjavanje određuje u iznosu do 2000 eura za područje Zagreba, odnosno do 1750 eura na drugim područjima obuhvaćenim katastrofom.
Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom određeno je da je APN ovlašten stjecati pravo vlasništva na nekretninama u svoje ime, za račun države, radi privremenog stambenog zbrinjavanja dok traje obnova u svrhu trajnog stambenog zbrinjavanja, kao i stjecati pravo vlasništva zemljišta za gradnju.
Vlada je osnovala i Stručni savjet za obnovu, na čelu mu je Branko Bačić, a ima i dva zamjenika predsjednika – kao predstavnik Ureda predsjednika Vlade to je Tomislav Pokaz i kao predstavnik Grada Zagreba Luka Korlaet, a Savjet ima još 19 članova iz više ministarstava i stručne javnosti.
Donesena je uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine budući da je Zakonom o obnovi predviđeno objedinjavanje svih tijela koja su do sada sudjelovala u obnovi, pa sada ministarstvo preuzima poslove, prava, obveze i radnike Fonda i Središnjeg državnog ureda.
Konačni prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti
U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila konačne prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti (EU) te Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (EU), a ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da su ti zakoni pravni okvir za daljnju reformu zdravstva.
"Opći cilj strukturne reforme zdravstva je održiv zdravstveni sustav, s pacijentom u središtu, čemu predloženi zakoni daju svoje kvalitativni i kvantitativni doprinos", rekao je.
Ovim zakonskim rešenjima pristupamo unapređenju organizacijske strukture zdravstvenog sustava kako bi kvalitetno i pravovremeno odgovorio svim izazovima i zdravstvenim potrebama građana.
Predloženim se zakonima, dodao je, želi napraviti zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti "što je osnovni prioritet".
Također, želi se ojačati primarnu i reorganizirati bolničku zdravstvenu zaštitu, a fokus je na ulaganju u ljudske resurse i kvaliteti u zdravstvu, kao i na mjerenju ishoda liječenja te postizanju financijske održivosti zdravstvenog sustava.
Izvor: Vlada/Hina
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
