Potrošit ćemo sredstva za obnovu Zagreba iz Fonda solidarnosti, prioritet ubrzati izgradnju zamjenskih kuća

Osvrnuvši se na treću godišnjicu zagrebačkog potresa, premijer Plenković istaknuo je da s visokim stupnjem sigurnosti može potvrditi kako će se za obnovu Zagreba uspjeti potrošiti praktički sav alocirani novac, 683 milijuna eura, iz Fonda solidarnosti. Podsjetio je i na nedavno usvojeni Zakon o obnovi, kojim se ubrzavaju procedure i centraliziraju sva tijela. Trenutna ukupna vrijednost obnove privatnih i javnih zgrada u Zagrebu iznosi 2,3 milijarde eura, dodao je.

Otvarajući današnju, 203. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Kratko je komentirao prošlotjedne aktivnosti u Hrvatskom saboru gdje je usvojeno nekoliko važnih zakona, osobito Zakon o trgovini, kojim je ispunjeno jedno od izbornih obećanja – reguliranje rada nedjeljom.
 
Podsjetio je da se novi režim sastoji od 16 radnih nedjelja tijekom godine, čime se uspostavlja dobra ravnoteža između obiteljskog i poslovnog života ljudi koji rade u trgovini.
 
S druge strane, dodao je, vodilo se računa i o tome da je Hrvatska turistička zemlja pa je ovom kombinacijom uspostavljena prava ravnoteža.
 
Usvojena su i dva zakona u sklopu reforme zdravstva – Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.
 
"Stvoreni su preduvjeti za sveobuhvatnu reformu zdravstva. Osigurano je 340 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, 208 milijuna eura iz europskih fondova iz Višegodišnjeg financijskog okvira za dodatna ulaganja. Cilj je postići veću kvalitetu, održivost i funkcionalnost zdravstvenog sustava na dobrobit naših pacijenata", rekao je premijer Plenković.
 
Najavio je da će ministar nastaviti dijalog sa svim akterima u zdravstvenom sustavu i raditi na poboljšanju uvjeta zdravstvenih radnika, osobito liječnika, kao što je to Vlada konzistentno činila u proteklih šest i pol godina mandata.
 
Proces obnove je složen, dugotrajan i financijski zahtjevan
 
Osvrnuo se potom na treću godišnjicu potresa u Zagrebu, posebno se prisjetivši nažalost stradale djevojčice Anemarije Caravić.
 
Podsjetio je da je u potresu oštećeno oko 25.000 objekata, uključujući obiteljske kuće, privatne zgrade, škole, fakultete, bolnice, muzeje i zgrade državnih institucija, a većina tih zgrada u centru grada starija je od 100 godina.
 
"Taj proces obnove je složen, dugotrajan i financijski zahtjevan. Mi smo nedavno donijeli novi Zakon o obnovi i ubrzali sve procedure, koncentrirali i centralizirali sva tijela", dodao je predsjednik Vlade.
 
Naveo je da je trenutna ukupna vrijednost radova u Zagrebu, javnih i privatnih zgrada, 2,3 milijarde eura.
 
Dodao je i kako se ubrzavaju aktivnosti glede apsorpcije sredstava iz Fonda solidarnosti i može se sa visokim stupnjem sigurnošću kazati da će praktički sva sredstva koja su alocirana, a to je 683 milijuna eura, biti potrošena sukladno planovima do kraja lipnja ove godine.
 
Pozvao je sve, a pogotovo nadležne ministre, da se dodatno angažiraju i na obnovi nakon zagrebačkog potresa, kao i onoga koji je pogodio Banovinu.
 
Od niza međunarodnih aktivnosti, izdvojio je posjet predsjedateljice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović te zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragana Ćovića, s kojima je razgovarao o bilateralnim odnosima.
 
Podsjetio je da će se u Zagrebu u lipnju održati zajednička sjednica hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH.
 
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek posjetila je prošloga tjedna Ukrajinu gdje je izložila hrvatska iskustva u obnovi kulturne baštine, rekao je premijer.
 
Hrvatska partner SAD-a u programu "Global Entry"
 
Krajem prošlog tjedna premijer Plenković posjetio je Istarsku županiju u povodu otvaranja Parka Anne Frank u Puli, a tu je inicijativu ocijenio dobrom i u kontekstu hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust.
 
Posjet Istri, dodao je, je i dio dijaloga Vlade s lokalnim dužnosnicima diljem Hrvatske, koji se intenzivno provodi godinama.
 
Hrvatska je od prošloga četvrtka u službeno u programu Sjedinjenih Američkih Država "Global Entry".
 
Nakon ukidanja viza za hrvatske građane za ulazak u SAD, kazao je premijer Plenković, ovo je dodatni korak naprijed koji dodatno ubrzava procedure prelaska granice.
 
Hrvatska se tako priključila skupini od 14 partnerskih zemalja SAD-a: Bahreinu, Argentini, Kolumbiji, Njemačkoj, Indiji, Meksiku, Nizozemskoj, Panami, Južnoj Koreji, Singapuru, Švicarskoj, Tajvanu, Brazilu i Velikoj Britaniji.
 
Odnosno, Hrvatska je među samo četiri europske zemlje koje su u tom programu, dodao je predsjednik Vlade.
 
Članstvo  u Europskom stabilizacijskom mehanizmu dodatna zaštita za naše gospodarstvo
 
Osvrnuo se potom i na Europski stabilizacijski mehanizam, s obzirom da je Hrvatska danas postala njegova 20. službena članica.
 
Riječ je, pojasnio je, o međuvladinoj organizaciji koju su države članice osnovale 2012. godine kao odgovor na tadašnju financijsku krizu, a cilj joj je davanje podrške državama europodručja u izbjegavanju i prevladavanju financijskih kriza, održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta.
 
"To je dodatna zaštita i sigurnost Hrvatskoj, hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima, čime se jača otpornost financijskog sustava i našeg gospodarstva", poručio je.
 
U tom je kontekstu dodao da će u petak na Euro Summitu u Bruxellesu Hrvatska po prvi puta sudjelovati kao punopravna članica.
 
Od nedjelje se zaokružuje članstvo u Schengenu primjenom režima i na zračne luke
 
Od ove nedjelje Hrvatska rješava i zaokružuje i svoje članstvo u Schengenskom prostoru s obzirom da se režim ulaska u Hrvatsku na zračnim lukama dovodi u ravan s onim što od 1. siječnja imamo na svim drugim prometnim pravcima.
 
Tako će se svi letovi u i iz Hrvatske u zemlje Schengenskoga prostora tretirati kao domaći letovi, dodao je premijer Plenković.
 
"Očekujemo da će i Schengen i europodručje, u kontekstu priprema za novu turističku sezonu, biti prava, velika dodana vrijednost", poručio je premijer istaknuvši da je prema svim informacijama s turističkih sajmova interes za Hrvatsku enorman pa se očekuje da sezona bude jako dobra.
 
Prosječna neto plaća prešla simbolički prag od 8000 kuna
 
Osvrnuo se i na podatke o prosječnim i medijalnim plaćama za siječanj 2023.
 
Prosječna neto plaća, prema Državnom zavodu za statistiku, dosegla je 1094 eura, odnosno 8243 kune, čime je prvi puta premašen simbolički prag od 8000 kuna.
 
Dodao je da je na godišnjoj razini prosječna neto plaća je u 12 mjeseci porasla za 11,7%, odnosno 865 kuna ili 115 eura, što znači da je rast plaća pratio rast cijena uzrokovanih inflatornim pritiscima uslijed ruske agresije na Ukrajinu te da su u prosjeku očuvani standard i kupovna moć kućanstva.
 
Medijalna plaća za siječanj dosegla je 930 eura, odnosno 7007 kuna, te isto tako prvi puta prešla simbolički prag od 7000 kuna.
 
Podsjetio je da je medijalna plaća 2016. bila ispod 5000 kuna, što znači da se radi o porastu od 41,6 posto.
 
U ponedjeljak su održane i redovite konzultacije s veleposlanicima država članica Europske unije u Hrvatskoj, a premijer je kazao kako je to bila prigoda da ih upozna s hrvatskim, četvrtim paketom mjera vrijednim 1,7 milijardi eura.
 
Godina posvećena temi socijalne skrbi
 
Najavio je da će se s današnje sjednice Vlade u Sabor uputiti Prijedlog zakona o osobnoj asistenciji kojem je cilj kvalitetnija skrb za osobe s invaliditetom.
 
Zakon je vrijedan 150 milijuna eura, a uključuje usluge za 15000 osoba s invaliditetom.
 
"Na ovaj će se način pomoći upravo onima koji su najranjiviji u našem društvu, a njihovo uključivanje u zajednicu te izjednačavanje mogućnosti u društvu, u obrazovanju i na tržištu rada znatno će se poboljšati", poručio je premijer.
 
Podsjetio je da je donesen i Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je na snazi od 1. siječnja.
 
U saborsku proceduru ide i Zakon o osobnoj asistenciji, u dva čitanja, a planirano je da stupi na snagu 1. srpnja ove godine, kako je i najavljeno svim udrugama osoba s invaliditetom.
 
Najavio je da će se u proceduru uputiti i Zakon o inkluzivnom dodatku, a planirano je da stupi na snagu 1. siječnja 2024.
 
Ponovio je da će Vlada prirediti i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, koji će se ticati i naknade za roditelje njegovatelje.
 
Te će se naknade, dodao je, povećati, a u situacijama u kojima, nažalost, dijete nekoga od tih roditelja premine, primat će naknadu još deset mjeseci.
 
"Ova godina posvećena je upravo temi socijalne skrbi", istaknuo je.
 
Ogromna ulaganja u obrazovni sustav
 
Izdvojio je još jednu važnu odluku, a to je donošenje Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. i Akcijskog plana.
 
Danas je ministar Fuchs predstavio javni poziv za 50 škola koje će sudjelovati u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, a najveća ulaganja ikada u cijeli obrazovni sustav imaju za cilj osiguravanje jednosmjenske nastave u svim školama, kazao je premijer Plenković.
 
Najavio je da će se uložiti dvije milijarde eura u obrazovnu infrastrukturu, što je ulaganje bez presedana.
 
Podsjetio je da su i sada izdvajanja za znanost i obrazovanje rekordna, proračun je 3,4 milijarde eura, dok je, primjerice, 2016. bio 1,87 milijardi eura.
 
Do sada je uloženo 265 milijuna eura u izgradnju i obnovu 500 vrtića i ogroman broj škola, kazao je.
 
Ovaj će plan, zaključio je, omogućiti izgradnju i dogradnju još 400 vrtića i preko 600 osnovnih škola, a planirani su i pozivi za srednje škole te sportske dvorane.




 
 

Pisane vijesti