U povodu godišnjice oslobađanja ukrajinskog grada Buče, premijer Andrej Plenković, zajedno s moldovskom predsjednicom Sandu, slovačkim premijerom Hegerom i slovenskim premijerom Golobom, boravi danas u posjetu Ukrajini. Prisustvovao je komemoraciji za žrtve ruske agresije, položio vijenac pred Zidom sjećanja na poginule za Ukrajinu, sastao se s ukrajinskim državnim vrhom te sudjelovao na sastanku na vrhu ''Buča - odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini".
Predsjednik Vlade Andrej Plenković doputovao je jutros u Kijev gdje se sastao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Vlade Ukrajine Denisom Šmihalom i predsjednikom Vrhovne Rade Ruslanom Stefančukom. Uz njega je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao i hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić.
Ovo je drugi posjet predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Ukrajini od početka ruske agresije 24. veljače 2022. U svibnju prošle godine premijer Plenković sastao se u Kijevu s ukrajinskim državnim vrhom, a posjetio je Irpinj i Buču gdje je osobno svjedočio posljedicama strašnih razaranja u kojima je stradao veliki broj ukrajinskih ljudi.
Premijer Plenković položio je vijenac pred Zidom sjećanja na poginule za Ukrajinu u Kijevu, a potom je, zajedno s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, moldovskom predsjednicom Sandu, slovačkim premijerom Hegerom i slovenskim premijerom Golobom, u Buči sudjelovao na komemoraciji za žrtve ruske agresije i odao počast herojima koji su dali svoje živote u obrani ukrajinske slobode i demokracije.
Ukrajina se bori za prave vrijednosti, uz solidarnost međunarodne zajednice bez presedana
"Ovom prigodom prisjećamo se užasa koje je ruska vojska počinila ovdje u Buči na samom početku ruske agresije na Ukrajinu", poručio je premijer Plenković istaknuvši da je ovo njegov drugi posjet Buči, nakon onog prošlogodišnjeg koji se odvio samo nekoliko dana nakon što su ukrajinske snage oslobodile taj grad.
Naglasivši kako zločini počinjeni u Buči jasno pokazuju prirodu ruske agresije na Ukrajinu, dodao je kako to možda u samome početku nekima u međunarodnoj zajednici nije bilo jasno.
"Nama u Hrvatskoj to je bilo jasno. Odmah smo znali da je cilj agresije širenje zla, straha i pokušaj da se osvoji ukrajinski teritorij. Međutim, to nije uspjelo zato što su ukrajinsko vodstvo, ukrajinska vojska i policija te ukrajinski narod pokazali cijelom svijetu što znači biti domoljub, boriti se za svoj narod i uspješno to činiti", rekao je premijer Plenković.
U borbi za vrijednosti koje svi dijelimo, dodao je premijer Plenković, Ukrajina ima solidarnost međunarodne zajednice bez presedana.
"Međunarodna zajednica nastavit će podupirati Ukrajinu jer se Ukrajina bori za prave vrijednosti, teritorijalnu cjelovitost i oslobađanje onih teritorija koji su trenutno pod ruskom okupacijom", naglasio je i dodao da će se potpora Ukrajini kroz diplomatsku, tehničku, vojnu i humanitarnu pomoć nastaviti i ubuduće.
Svi koji su počinili zločine za to moraju biti kažnjeni
Premijer Plenković istaknuo je kako zločini koji su počinjeni zaslužuju kaznu i dodao da će tu odgovornost međunarodna zajednica i tražiti.
"Danas je prilika da kažemo vrlo jasno da svi oni koji su počinili zločine za to moraju i platiti", poručio je.
Istaknuvši da Hrvatska razumije Ukrajinu i to je željela pokazati potporom od samog početka agresije, govor na komemoraciji u Buči završio je poručivši da će se ta potpora nastaviti.
Nakon komemoracije, predsjednik Vlade sastao se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i pozdravio njegovu inicijativu da se upravo na godišnjicu oslobađanja Buče upozori na ratne zločine i brojne tragedije i zvjerstva koja su se dogodila tijekom ruske agresije na Ukrajinu.
Krajem godine u Zagrebu konferencija o razminiranju Ukrajine
"Današnji posjet dio je naše kontinuirane i snažne podrške Ukrajini i ukrajinskome narodu u ovako teškim okolnostima u kojima su se našli", poručio je premijer Plenković u izjavi za hrvatske medije.
Kazao je da je na sastancima s ukrajinskim državnim vrhom razgovarao o svim oblicima potpore koju je Hrvatska pružila Ukrajini, među ostalim i organizaciji sastanka na vrhu Krimske platforme na parlamentarnoj razini u listopadu prošle godine te zajedničkoj inicijativi da se u Zagrebu organizira velika konferencija o razminiranju Ukrajine.
Ta bi se konferencija, najavio je, održala krajem godine, a tu bi Hrvatska Ukrajini pružila podršku i iskustvo u onome što je hrvatska specijalnost, nažalost, s obzirom da proces razminiranja ovdje traje već 30-ak godina.
Razgovarali su i o daljnjoj podršci Ukrajini na putu prema Europskoj uniji te o humanitarnoj pomoći, kazao je premijer i dodao da se u Hrvatskoj trenutno nalazi oko 25.000 Ukrajinaca koji su dobro integrirani u društvo.
Svoju solidarnost i jasnu potporu Ukrajini hrvatska Vlada iskazuje kontinuirano od početka agresije
"Svoju solidarnost i vrlo jasnu političku potporu kao Vlada od 24. veljače demonstriramo stalno. Pomažemo Ukrajini jer je žrtva agresije, osudili smo Rusiju kao agresora u ovome ratu, dali smo diplomatsku pomoć, političku, ekonomsku, tehničku, humanitarnu i izdašnu vojnu pomoć i to ćemo nastaviti činiti i dalje, jer se Ukrajina bori za one vrijednosti za kojih mi stojimo – to su vrijednosti demokracije, slobode, suverenosti, teritorijalne cjelovitosti", poručio je premijer Plenković osvrnuvši se na svoje sudjelovanje na sastanku na vrhu u Buči.
Kazao je da je taj sastanak važan kako bi se naglasila upravo odgovornost za zločine, a tu Hrvatska ima veliko iskustvo koje je spremna podijeliti, zbog čega je danas želio i osobno biti u Ukrajini, uz slovenskog i slovačkog premijera te moldovsku predsjednicu.
U Hrvatskoj, dodao je, postoji specijalizirani dio Državnog odvjetništva za ratne zločine, specijalizirani suci, odjeli policije za ratne zločine, a njihova je ekspertiza na najvišoj razini jer operativno imaju najviše iskustva zbog ratnih zločina iz Domovinskog rata.
Podsjetio je da je Hrvatska u Ukrajinu već poslala zamjenicu državnog odvjetnika koja surađuje s ukrajinskim tužiteljem i drugim međunarodnim pravnim stručnjacima.
Hrvatska će primiti 20 ranjenih iz Ukrajine
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved održao je sastanak s ministricom branitelja Ukrajine, na kojem su razgovarali o prijemu ranjenika iz Ukrajine, što je ujedno bila i tema video konferencije održane prije dva dana.
"Danas smo detaljno prošli sadržaj tog programa i vjerujemo da će Ukrajina vrlo brzo pripremiti prvih 20 ranjenika koje će Republika Hrvatska prihvatiti", kazao je Medved.
Pojasnio je da će Ministarstvo zdravstva i hrvatski bolnički sustav, u skladu s dijagnozom ukrajinskih ranjenika, aktivirati lokacije njihova liječenja.
Dodao je da će po okončanju liječenja uslijediti program rehabilitacije u našim veteranskim centrima.
Veleposlanica Republike Hrvatske u Ukrajini Anica Djamić ocijenila je današnji posjet hrvatskog izaslanstva Ukrajini vrlo važnim, podsjetivši da je premijer Andrej Plenković od kolovoza 2021. godine četvrti put u Ukrajini.
Istaknula je kako je taj posjet u diplomatskim krugovima odjeknuo vrlo dobro, pogotovo jer je u današnjim okolnostima puno teže stići u Ukrajinu, što šalje snažnu poruku podrške Vlade i premijera i pokazuje da ima, kako je rekla, veliko srce za Ukrajinu.
Bez pravde nema trajnog mira ni istinskog pomirenja među narodima
"Ukrajinski narod zadivio je svojim herojskim otporom i željeznom voljom da obrani suverenitet i teritorijalnu cjelovitost svoje domovine", poručio je predsjednik Vlade Plenković u govoru na sastanku na vrhu "Buča – odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini".
Kazao je kako mu je čast sudjelovati na obljetnici oslobođena Buče, grada mučenika koji svoju slobodu duguje hrabrosti i nesebičnosti Ukrajinaca.
Ruska agresija na Ukrajinu u Hrvatskoj budi bolna sjećanja
Izrazio je žaljenje što su u borbama za oslobađanje Buče stradali nedužni civili diljem Ukrajine, kazavši kako je bol i patnja koju proživljava ukrajinski narod od ruske invazije Hrvatskoj itekako poznata jer je i sama bila žrtva brutalne agresije devedesetih godina.
"I Hrvatska je proživljavala slične strahote u mnogim gradovima i selima. Među njima su Vukovar i Škabrnja koji su u Hrvatskoj postali simboli flagrantnog kršenja međunarodnog i humanitarnog prava. Početak ruske agresije na Ukrajinu, 24. veljače, u Hrvatskoj je probudilo bolna sjećanja, ali i duboko suosjećanje i solidarnost s ukrajinskim narodom,” istaknuo je Plenković.
Premijer je rekao da je Hrvatska i ranije snažno podupirala Ukrajinu, a nakon invazije pomagali smo politički, diplomatski, vojno i financijski. Uz to, Hrvatska je pružala humanitarnu pomoć te utočište mnogim ukrajinskim izbjeglicama.
S obzirom na naše iskustvo, Hrvatska je, nastavio je predsjednik Vlade, spremna i sposobna podijeliti svoju ogromnu stručnost u obnovi, poslijeratnom oporavku te psihološkoj i psihosocijalnoj podršci žrtvama rata kao i procesuiranju ratnih zločinaca.
Plenković je istaknuo da je s njim u Ukrajini i potpredsjednik Vlade Medved koji je i sam sudjelovao u Domovinskom ratu, a danas je aktivno angažiran u prenošenju naših iskustava u brizi za veterane.
Potpora u postupcima pred Međunarodnim sudom pravde i Europskim sudom za ludska prava
Premijer se osvrnuo i na naše iskustvo u razminiranju te najavio Međunarodnu donatorsku konferenciju o humanitarnom razminiranju koju će, zajedno s Ukrajinom, Hrvatska organizirati u listopadu ove godine.
U nastavku govora predsjednik Vlade kazao je da bez pravde nema trajnog mira ni istinskog pomirenja među narodima, poručivši da je važno da svi odgovorni za zločine budu privedeni pravdi.
"Posebno ćemo nastaviti podupirati Ukrajinu u postupcima pred Međunarodnim sudom pravde i Europskim sudom za ljudska prava", istaknuo je Plenković, dodavši da već redovito razmjenjujemo iskustva naših tužitelja.
Pozvao je međunarodnu zajednicu da uloži dodatne napore u popunjavanju pravne praznine u procesuiranju zločina agresije na Ukrajinu te kazao da je osnivanje Međunarodnog koordinacijskog centra za procesuiranje zločina agresije protiv Ukrajine važan korak prema osudi država i čelnika koji su naredili oružanu invaziju na drugu državu.
"Budite uvjereni u kontinuiranu potporu Hrvatske kako bi se osiguralo da zločini počinjeni u Ukrajini ne ostanu nekažnjeni", poručio je Plenković.
Istaknuo je da se branitelji Bahmuta, Vuhledara ili Avdiivke ne bore samo za budućnost djece Ukrajine, već i za budućnost cijele Europe, čiji su mir i sigurnost danas u Ukrajini na kocki.
Hrvatski premijer ponovio je da je Hrvatska bila prisiljena boriti se za svoj suverenitet i slobodu te kazao da ostajemo uz Ukrajinu u njenoj borbi protiv agresora.
Bez stalne i postojane vojne pomoći demokratskog svijeta Ukrajina se neće moći obraniti
U zajedničkoj izjavi za medije predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog istaknuta je važnost kontinuirane potpore Ukrajini.
Premijer Plenković naglasio je potrebu stalne i postojane vojne pomoći demokratskog svijeta, jer bez nje Ukrajina se neće moći obraniti.
"Prvo je pitanje entuzijazma prema ukrajinskom narodu, prema ukrajinskom narodu i vojsci te vodstvu. Drugo je pitanje održivosti kontinuirana potpora Ukrajini koje je sada politički snažnije nego prema bilo kojem drugom slučaju desetljećima unatrag. Očita je u financijskim i gospodarskim terminima i kao takva mora opstati kako bi Ukrajina mogla funkcionirati kao država", poručio je Plenković
Predsjednik Zelenski zahvalio je državnicima koji su došli na summit, predsjednici Moldavije, premijerima Slovenije, Slovačke i Hrvatske.
"Iznimno je važno što je više od 50 zemalja danas sudjelovalo u ovom susretu. Rusija je potpuno izgubila kredibilitet kao država pod vodstvom predsjednika Putina. Pregovori s takvom zemljom jednostavno nemaju nikakvog smisla jer vidimo da čini ratne zločine zbog kojih predsjednik Rusije ne žali, ne štedi ni Ukrajince ni svoje državljane. Bjelorusija je također izgubila subjektivnost i kredibilitet jer ona trenutačno uopće ne može utjecati na to želi li nuklearno oružje na svojem teritoriju", rekao je ukrajinski predsjednik Zelenski.
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)