Premijer Andrej Plenković naglasio je na aktualnom prijepodnevu da je Hrvatska ostvarila strateške ciljeve, ulazak u Schengen i euro, te da ćemo se 1. siječnja 2023. sjećati kao referentnog trenutka u razvoju Hrvatske. "Kada ćemo gledati kroz vrijeme pred nama dugoročne i strateške koristi za Hrvatsku od osnaženog međunarodnog položaja u 10. godini članstva u Europskoj uniji, onda ćete vidjeti da će pozitivni efekti na građane i njihov standard, gospodarstvo i kompanije biti toliko veliki da ćemo se sjećati 1. siječnja 2023. kao referentnog trenutka u razvoju Hrvatske", kazao je.
Hrvatski sabor je novu, 16. sjednicu, započeo aktualnim prijepodnevom tijekom kojeg su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 38 zastupničkih pitanja.
Zastupnicu Karolinu Vidović Krišto zanimalo je koja je uloga Vlade u slučaju bivšeg vlasnika PPD-a Pavla Vujnovca za čiju tvrtku Enafrut je rekla da terorizira Konzum i prisiljava ga da prodaje robu po skupljim cijenama zbog čega se primjerice prodaje krumpir iz Francuske.
Premijer je odgovorio da su na početku mandata njegove vlade imali situaciju da je Agrokor krenuo u bankrot pred njihovim očima, ali intervencijom vlade nije došlo do pada kompanije, gubitka radnih mjesta niti domino efekta pada svih dobavljača i malih poljoprivrednih gospodarstava.
"Isto je važno reći da se tadašnji vlasnik kompanije svojim potpisom odrekao kompanije za razliku od insinuacija u krugu gdje govorite da je netko nekome oteo kompaniju", kazao je Plenković poručivši da nitko nikome nije ništa oteo.
Od 2016. u područje otoka uloženo preko dvije milijardi eura
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić odgovorio je Danici Baričević da je prema nedavnom izvješću od 2016. u područje otoka uloženo preko dvije milijardi eura sredstava, te da su 2021. izvršena rekordna ulaganja u otoke u okviru Zakona o otocima, što je dovelo da se dinamizira otočko gospodarstvo.
Samo je u 2021. zabilježen rast prihoda otočnog gospodarstva za 28 posto u odnosu na 2020., kazao je ministar, napomenuvši da je Hrvatska uz Finsku mi nedavno Škotsku jedina ima Zakon o otocima, i zakonodavni okvir kojim posebno skrbe o otocima.
Za vrijeme vlada HDZ-a narasle plaće i mirovine
Zastupnik Peđa Grbin je pitao predsjednika Vlade tko vrši pritisak na ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića i tko su ti predatori koji Hrvatsku žele koristiti kao bankomat, a premijer mu je odgovorio da je tu ministar pa neka ga pita.
Plenković je pritom Grbinu poručio da je izbacio 3000 ljudi iz SDP-a iz čijeg je Kluba zastupnika izašlo 18 zastupnika te da je dvaput raspustili zagrebačku organizaciju SDP-a, dok je za vrijeme vlada HDZ-a narasle plaće i mirovine, smanjen broj nezaposlenih.
"Ako imate nešto za pitati ministra pitajte njega, da ima pritisaka u hrvatskom društvu ima ih svaki dan, pa što napravimo su pritisci - ili prijeti opozicija ili interesne skupine, ili prijete orkestralno mediji. Svi prijete ali što ima veze, to je demokracija i utakmica, mi znamo naš smjer i interes, a to su sigurna i snažna Hrvatska, međunarodno nikad bolje pozicionirana", rekao je premijer.
Hrvatska ostvarila strateške ciljeve - Ulazak u Schengen i euro
Premijer Plenković naglasio je da je Hrvatska ostvarila strateške ciljeve, ulazak u Schengen i euro, te da ćemo se 1. siječnja 2023. sjećati kao referentnog trenutka u razvoju Hrvatske.
"Kada ćemo gledati kroz vrijeme pred nama dugoročne i strateške koristi za Hrvatsku od osnaženog međunarodnog položaja u 10. godini članstva u Europskoj uniji, onda ćete vidjeti da će pozitivni efekti na građane i njihov standard, gospodarstvo i kompanije biti toliko veliki da ćemo se sjećati 1. siječnja 2023. kao referentnog trenutka u razvoju Hrvatske”, kazao je Plenković odgovarajući na upit Davora Dretara.
Plenković je podsjetio i na pakete pomoći tijekom korone i energetske krize.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na upit Anite Pocrnić Radošević izvijestio je da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje do danas primio 110 tisuća zahtjeva o isplati dijela obiteljske mirovine preminulog partnera, a riješio 42 tisuće zahtjeva. „Prosječno povećanje mirovine za one koji su ostvarili pravo na dio obiteljske mirovine je 95 eura, a uz to su svim korisnicima obiteljskih mirovina one povećane za 10 posto i tu je prosječno povećanje od minimalno 33 eura”, kazao je Piletić.
Napomenuo je da su uz to povećane i minimalne mirovine, povećana stopa bonifikacije, ukinut krizni doprinos na zdravstveno osiguranje od 3 posto, a uskoro će se ukinuti i krizni porez od 10 posto na mirovine ostvarene po posebnim propisima.
Ministar Šime Erlić govoreći o povlačenju sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) ocijenio je da nam ide dosta dobro, da je od 5,5 milijardi eura na raspolaganju do 2026. dosad realizirano 2,2 milijarde odnosno 40 posto i da smo jedna od tri članice EU-a koja je dala zahtjev za trećom tranšom.
Veliko gradilište
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić odgovorio je zastupnici Magdaleni Komes da je danas područje Banovine i Zagreba veliko gradilište.
Do jučer jer na zagrebačkom i sisačko-moslavačkom području 1202 gradilišta, angažirano je preko 200 hrvatskih građevinskih tvrtki u zaposleno preko 10 tisuća građevinskih radnika, što po njegovim riječima još nije dovoljno za sve projekte.
Izvijestio je da dnevno zaprimaju više od četiri milijuna eura zahtjeva za nadoknadom štete pa će nastave li takvim ritmom do kraja lipnja potrošiti 1,03 milijarde eura iz Fonda solidarnosti.
S jučerašnjim danom obnovljene su 752 obiteljske ili višestambene kuće, a prioritet je do kraja listopada zbrinemo na primjereniji način ljude koji su još u kontejnerima.
Kad je riječ o samoobnovi, zaprimili su 471 zahtjev sugrađana za obnovu na način da im se unaprijed isplati cjelokupni iznos.
Do 2027. sve osnovnoškolske objekte dovesti do rada u jednoj smjeni
Dio pitanja bilo je upućeno ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchs, a vezano za uvođenje cjelodnevne nastave u osnovne škole.
Zastupnica Dragana Jeckov upitala je zašto se u programu zanemaruje nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina, na što je Fuchs odgovorio da budući da će škola trajati cijeli dan, bez problema se ta nastava može uklopiti u aktivnosti i da to neće predstavljati problem.
Poručio je također da cjelodnevna škola ima dobrih strana za učenike, obitelji i nastavnike, da se do 2027. planira sve osnovnoškolske objekte dovesti do rada u jednoj smjeni i da će to biti investicijski ciklus težak oko 850 milijuna eura.
Vlada će uputiti zakon kada bude gotov, izbori će se održati u roku
Temu novog izbornog zakona otvorila je Urša Raukar Gamulin, koja je kritizirala što u radnoj skupini za krojenje izbornih jedinica sjede samo članovi HDZ-a, upitavši premijera kada misli osnivati stručnu i neovisnu skupinu.
„Ne znam zašto konfabulirate stvari, to što HDZ kao stranka ima neku skupinu nema nikakve veze s onim što radi Vlada. Pitamo li mi Možemo imate li vi neku tajnu skupštinu u privatnom stanu gradonačelnika Zagreba? Jel to mene briga? Nije. To je vama na ponos, to je više nalik na neku sektu, a ne stranku”, kazao je Plenković, istaknuvši da HDZ svaki ponedjeljak transparentno ima sastanke, nema tajnosti ni „ šuć-muć”.
Vlada će uputiti zakon kada bude gotov, u roku će se uputiti u javno savjetovanje i o njemu će Sabor raspravljati i donijeti, te će se izbori održati u roku, poručio je premijer.
Na upit Željka Pavića o softverima i sustavima u turizmu Plenković je kazao da ga ništa nije razumio osim da je govorio „o nekakvim softverima u turizmu” te poručio da će mu pismeno odgovoriti.
Ministar obrane Mario Banožić na upit zastupnika pohvalio se modernizacijom Hrvatske vojske, nabavom raketa Spike, vozila Patria, sustava protuzračne obrane i brodica.
„Vlada je zaustavila dugi niz godina neulaganja u Hrvatsku vojsku i pokazala da želi snažnu vojsku u cilju odvraćanja”, kazao je.
Proteklih godina u prometnu infrastrukturu uloženo više od 3 milijarde eura
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković govorio je o ulaganjima u prometnu infrastrukturu, naglasivši da je proteklih godina uloženo više od 3 milijarde eura.
Posebno je izdvojio ulaganja u javni prijevoz na što je u Zagrebu i Osijeku, kako je kazao, dosad potrošeno više od 300 milijuna eura.
Najavio je i skoro javni poziv za nabavu autobusa na alternativni pogon, struju ili vodik. U prvoj fazu planira se nabaviti 70 takvih autobusa, a u sljedećih sedam do osam godina 200, rekao je.
Marina Miletića zanimao je HEP i sklapanje 5-godišnjih ugovora na što ga je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović uputio na upravu HEP-a.
„Ja ne odlučujem kako će se nabavljati električna energija u HEP-u nego to radi uprava i oni to neka objasne”, poručio je Filipović.
Vlada cijelo vrijeme zastupa strateške nacionalne interese
Zastupnica Katarina Peović ustvrdila je da je premijer Andrej Plenković osigurao digitalnim platformama zakon koji ih amnestira od bilo kakve odgovornosti ako postoje agregatori, dok platforme mahom u Europi gube tužbe.
Plenković joj je odgovorio da insinuira da Vlada ima neke nalogodavce, upitavši je što su nacionalni interesi i je li dobro biti u EU-u i NATO-u, a ne biti proruski orijentiran kao ona.
"Ovo su momenti u kojima se mora znati gdje ste", rekao je premijer Peović, pozvavši je da ode malo u Kijev pa pita njih kako im je.
Premijer je ustvrdio da Vlada cijelo vrijeme zastupa strateške nacionalne interese, primjerice da održi socijalnu koheziju u krizi i da nema masovnog štrajka kojeg priziva.
"Vi biste kombinirali ove radnike Čistoće, koji su valjda HDZ-ovi provokatori u Zagrebu i Splitu, a u biti su protiv Puljka i Tomaševića sa zdravstvenim djelatnicima. Vi bi ste opći štrajk. Ma hajte, temeljem čega?", upitao je premijer.
Dodao je da je ministar Piletić tu za pojašnjenje o digitalnim platformama.
Korisnicima državnih domova neće poskupiti cijena smještaja
Martina Vlašić Iljkić pitala je ministra Marina Piletića zbog čega od javnosti skriva poskupljenje socijalnih usluga u domovima čiji je osnivač Hrvatska od 1. srpnja 2023.
Ministar Piletić kazao je da korisnicima državnih domova neće poskupiti cijena smještaja.
Objasnio je da su za državne domove morali uskladiti cijene koje plaćaju privatnim pružateljima zbog povećanja cijena životnih troškova i poslovanja.
Dodao je da su odluku u kojoj su realno iskazali cijene socijalnih usluga u državnim domovima drugi dan nakon donošenja stavili izvan snage do 1. srpnja, a tako će učiniti i krajem lipnja pa neće doći do poskupljenja.
Da smo htjeli porez na nekretnine, naveli bismo to u programu
Premijer Plenković odbacio je mogućnost uvođenja poreza na nekretnine poručivši kako bi HDZ taj porez naveo u izbornom programu da ga je mislio uvesti.
Nije smisao registra kućanstava uvođenje poreza na nekretnine, da smo to htjeli uvesti - to bismo rekli u izbornom programu, to nije opcija, to je neki nesporazum, kazao je Plenković na upit Davorka Vidovića o najavljenom registru stanova, a što je povezao s mogućem uvođenjem poreza na nekretnine.
Plenković je naglasio da je cilj imati modernu, digitaliziranu, povezanu javnu upravu, a registar obitelji, stanovništva i kućanstava je alat koji će dati realnu sliku o nama samima i omogućit da mjere da budu preciznije i pravednije nego su sada.
Daliji Orešković koja je na primjeru Njemačke, gdje je bila na studijskom putovanju, govorila o parlamentarnom nadzoru vlade, Plenković je poručio ”Sretan put, Gute Reise, Auf Wiedersehen!”.
„Ono što izgovarate je teška katastrofa, ne znam gdje se inspirirate, nikada niti jednog argumenta, dokaza, tu ste na političkoj sceni u jednom uskom krugu zastupnika koji su se sveli na bacanje blata i lijepljenje etiketa korupcije i lopovluka na HDZ i Vladu”, kazao je Plenković na njezine tvrdne o korumpiranoj hrvatskoj Vladi, dominaciju jedne osobe i vladavini u vlastitu korist.
Plenković je ocijenio i kako je Orešković i loša pravnica te da je to pokazala kada je bila na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
„Hvalite se studijskim putovanjem, Vi jeste mladi, ali niste baš toliko mladi da idete na studijska putovanja, ići na studijska putovanja u zrelijoj dobi upućuje na velike praznine u znanju, a ako Vam se toliko sviđa u Njemačkoj, sretan put, Gute Reise, Auf Wiedersehen”, rekao je Plenković.
Očekujemo od investitora čim prije pokretanje proizvodnje u Petrokemiji
Vezano za Peterokemiju, ministar Filipović naveo je da je Vlada donijela odluku kojem se daje suglasnost da turska grupacija preuzme većinski udio Petrokemije te da su stvorene pretpostavke za daljnja ulaganja i proizvodnju. „Očekujemo od novih investitora, koji su dobrodošli , čim prije pokretanje proizvodnje i u tome će imati našu punu podršku”, poručio je.
Ministar Erlić odgovarajući Majdi Burić istaknuo je da će nam EU fondovi pomoći u razvoju i da dostignemo najrazvijenije članice EU. Kazao je da smo u plusu 10,5 milijardi kuna u odnosu na uplate u EU proračun te za svaki uplaćeni euro dobijemo 5 nazad, apsorpcija je na 80 posto, a do kraja godine planiraju se realizirati sva sredstva.
U dvije godine smo se dosta ubrzali te s 21. došli na 13 . mjesto po isplaćenosti sredstava, BDP bi bio 5 posto manji da nema EU sredstava, preko 12 tisuća projekta realizirano je diljem Hrvatske, 70 posto svih javnih ulaganja u Hrvatsko čine europska fondovska sredstva, istaknuo je ministar.
Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da pacijenti u Međimurskoj županiji i diljem Hrvatske ne trebaju brinuti zbog prijenosa osnivačkih prava bolnica na državu i da to neće dovesti do ukidanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja.
U Slavoniju, Baranju i Srijem uloženo 2,5 milijardi eura projekata
Saborska zastupnica Sandra Benčić upozorila je da Vlada već dvije i pol godine kasni s objavom indeksa razvijenosti općina, gradova i županija zbog čega se ne zna koja područja spadaju u potpomognuta.
Premijer joj je odgovorio vezano za zakonski okvir da se odluke rade i pripremaju i vidjet će s ministrom u kojoj je fazi odluka o kojoj Benčić govori.
No, kazao joj je kako je mislio da će ga pitati "o sortirnici njezinih prijatelja", a pita ga o regionalnom razvoju, upitavši ima li ijedna tema oko koje je netko učinio više od njihove Vlade u sedam godina.
Naglasio je pritom da je u projekte za Slavoniju, Baranju i Srijem u njihovom mandatu u projekte uloženo 19 milijardi kuna, odnosno 2,5 milijardi eura projekata.
"Jeste li vi integrirali Baranju u sustav hrvatskih autocesta?" upitao je premijer dodavši da su uložili u Osječko-baranjske županije, Vukovar, Slavonski Brod te da HEP svaki mjesec Gradu Zagrebu poklanja 80 milijuna kuna.
Djeca posvojena u zadnjih 10 godina imaju hrvatska prebivališta
Vesna Vučemilović pitala je potpredsjednika Vlade i ministara unutarnjih spolova Davora Božinovića jesu li sva djeca koju su iz inozemstva posvojili hrvatski državljani u zadnjih deset godina još u Hrvatskoj ili su završila u kriminalnom podzemlju, lancu dječje pornografije, prostitucije. Kada ćete izvijestiti javnost o rezultatima istrage?" upitala je.
Božinović je rekao je da je vrlo brzo nakon slučaja Zambija i uhićenja rekao nešto čega se drži i danas, a to je da je svih osam osoba, uključujući i četvero djece, dobilo hrvatske dokumente u postupku MUP-a.
Kad je riječ o drugom dijelu posla MUP-a, ponovio je da u koordinaciji s Uskokom provode izvide, a kad je riječ o djeci koja su posvojena u zadnjih 10 godina, poznato mu je da svi imaju hrvatska prebivališta, a nije mu poznato da li se još nešto oko toga ispituje.
Odgoj i temeljne vrijednosti prije svega njegovati u krugu obitelji
Zastupnica Romana Nikolić pitala je premijera je li mu netko od ministra prenio sve veći problem porasta vršnjačkog nasilja, što bi očekivao kao roditelj od sustava kad bi se njegovo dijete našlo u tom začaranom krugu pakla i što radi kao premijer.
Premijer joj je odgovorio da nasilje najoštrije osuđuje i da mu ne trebaju ministri da bude svjestan da se nasilje događa u i pred školama i na igralištima. To je fenomen koji nažalost nakon strašnog slučaja mladog Luke Ritza nismo uspjeli sanirati onako kako bi trebalo, rekao je, istaknuvši da odgoj i temeljne vrijednosti treba prije svega njegovati u krugu obitelji.
Napomenuo je da su usvojili akcijski plan za prevenciju nasilja u školama i da je ministarstvo u komunikaciji s ravnateljima, pedagozima i svima koji se time bave, ali drži da je to puno širi fenomen, koji se nažalost raspiruje i razvojem moderne tehnologije.
Kao roditelj, dodao je, svoju djecu na mikro razini nastoji što dalje držati od mobitela, ali to teško ide. "To nije nebitan element u ukupnom utjecaju na jako mlade i neiskusne ljude, odnosno koji nemaju filtere i nemaju iskustvo te nerijetko prepisuju u realnom svijetu ono što vide u virtualnom svijetu.
Kao kliše odbacio je tezu da on o svemu odlučuje zbog čega je Nikolić postavila pitanje njemu a ne ministru.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
