Nastavljamo politički i vojno pomagati Ukrajini koja brani svoju slobodu i sigurnost Europe

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da će hrvatsko gospodarstvo u 2023. godini rasti brže od prvotnih očekivanja Vlade i Europske komisije, kao i drugih međunarodnih organizacija. U tom kontekstu istaknuo je pozitivan učinak članstva u Schengenskom prostoru i europodručju, kao i paketa kriznih mjera Vlade, brze apsorpcije europskih sredstava kroz Plan oporavka i otpornosti te dobrih turističkih rezultata.
 
Govoreći o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu na opskrbu energentima, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska otvaranjem LNG terminala na Krku osigurala diversifikaciju izvora plinom, a osim toga donesena je odluka o povećanju kapaciteta terminala s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Tim povećanjem nudi se potencijal za potporu susjednim zemljama u nabavi dodatnog prirodnog plina.
 
Plenković i Breton istaknuli su potrebu nastavka vojne pomoći Ukrajini koja danas brani, ne samo svoju slobodu od ruske agresije i invazije, nego i vrijednosti demokracije i sigurnost čitave Europe. Pritom će Hrvatska kao i dosad biti jedna od zemalja koja pruža snažnu političku, vojnu, humanitarnu i svaku drugu pomoć Ukrajini. U tom kontekstu razmijenjena su mišljenja o proizvodnji streljiva za Ukrajinu i sigurnosti EU-a, kao i poduzimanju mjera za povećanje proizvodnih kapaciteta europske obrambene industrije.
 
Na sastanku je bilo riječi i o provedbi važnih projekata od zajedničkog europskog interesa u kojima sudjeluju i hrvatske tvrtke.