Migracije su vruća tema u Europskoj uniji prvenstveno s aspekta sigurnosti, njoj se treba pristupiti "balansirano", nadilazeći ideološke prijepore i imajući u vidu da migracije neće prestati, ocijenili su sudionici okruglog stola u organizaciji Ureda Europskog parlamenta.
Na okruglom stolu "Europa i migracije: Na putu sigurnosti i solidarnosti", sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, eurozastupnik Karlo Ressler, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbora za obranu i član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Franko Vidović te Ivan Piteša, voditelj Ureda Međunarodne organizacije za migracije u Hrvatskoj.
"Nema države demokratskog zapada koje se ne suočava s problemom migracija, radi se o procesu koji je gotovo nezaustavljiv", rekao je Božinović.
Upozorio je da masovne, ilegalne migracije predstavljaju sigurnosni problem, da je Hrvatska pod iznimnim pritiskom te da ilegalni prelasci granica predstavljaju "zloupotrebu sustava azila". Rekao je da se, za razliku od 2015., sada većinom radi o ekonomskim migrantima koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, navodeći kao primjer veliki priljev migranata iz Afganistana, u pravilu isključivo muškaraca.
Ukazao je na činjenicu da je takozvanom zapadnobalkanskom ili istočnomediteranskom rutom lani prošlo 43 % ukupnog broja migranata koji su ušli u EU i upozorio da migracije izazivaju zabrinutost kod velikog broja Europljana.
Naveo je pritom primjer Austrije u kojoj se, prema istraživanjima javnog mišljenja, "stvara sentiment da je Europa omogućila nekontrolirani ulazak".
"Upravo zbog velikog priljeva migranata, Austrija je praktički blokirala ulazak Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor", kazao je ministar.
Založio se za uređene, regularne migracije kako bi Europa, uključujući i Hrvatsku, zadovoljila interese tržišta rada.
"Hrvatska je prošle godine izdala 124.000 dozvola za boravak i rad. To je regularna migracija, zna se tko ulazi, to bi uvijek podržali i to je put kojim treba ići", rekao je Božinović.
Sudionici su istaknuli važnost suradnje sa zemljama iz kojih migranti stižu, no Božinović je podsjetio da usprkos sredstvima koja se ulažu u razvoj afričkih zemalja, EU zauzvrat i dalje dobiva ilegalne migrante.
Dodao je da je Hrvatska je samo ove godine uhitila oko 300 krijumčara ljudi.
"Zarada na švercu i trgovini ljudima doseže iznose ravne trgovini kokainom", rekao je Božinović.
Dvije trećine migranata ne dobije međunarodnu zaštitu
Europralamentarac Karlo Ressler smatra da je nakon usvajanja pet zakonskih prijedloga na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta moguće doći do najmanjeg zajedničkog nazivnika između klubova zastupnika u EP-a te da sada postoji jedna zrelija politika na razini Unije, ali da se moraju nadići ideološka razmimoilaženja.
Ressler je u raspravi podsjetio da dvije trećine migranata ne dobije međunarodnu zaštitu jer na to nemaju pravo te se osvrnuo na instrumentalizaciju migranata i hibridne nasrtaje na EU.
To se, kako je rekao, vidjelo na primjeru Bjelorusije koja je omogućila priljev migranata preko svog teritorija na granicu s Poljskom i Litvom, kao i na primjeru Turske i Grčke te Maroka i Španjolske.
"U sličnoj je situaciji i Hrvatska prema čijoj se granici migranti usmjeravaju iz BiH", rekao je Ressler.
Problem migracija ne smije se svesti na ideologiju
Franko Vidović je također istaknuo da se "problem migracija ne smije svesti na ideologiju".
"Veliki priljev ljudi može jako radikalizirati Europu i zato političke stranke trebaju naći zajednički jezik. U Europi moramo naći formulu da zaštitimo naš način život, a da pritom sačuvamo humanitarni aspekt", rekao je Vidović.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Davor Božinović
