"Naša potpora je iskrena, prijateljska, dobronamjerna. Bit ćemo, kao i do sada, najangažiraniji odvjetnik Bosne i Hercegovine na putu u Europsku uniju i želimo da to partnerstvo ima svoj odraz i na unaprjeđenju gospodarskih odnosa", poručio je premijer Plenković danas na otvaranju 24. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru. Najavio je da će se zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH, s koje će se nastojati dati politički impuls daljnjem unaprjeđenju suradnje, održati 20. lipnja u Zagrebu.
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvaranju 24. Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2023., koji je po broju izlagača i posjetitelja najuspješnija sajamska izložba u Bosni i Hercegovini.
U idućih pet dana predstavit će se stotine izlagača iz tridesetak zemalja, među ostalim i neke od najjačih tvrtki iz Izraela, koji je ove godine partner sajma.
U svom obraćanju tom prigodom, premijer Plenković naglasio je kako se ovogodišnji sajam održava u važnim promijenjenim okolnostima, s obzirom da je Bosna i Hercegovina u prosincu prošle godine dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, što je veliki korak naprijed i velika nova vrijednost za zemlju.
Zajedno s hrabrim odlukama visokoga predstavnika, slijedom općih izbora održanih 2. listopada, to stvara okvir za napredak, gospodarski razvoj i dublju integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.
Za gospodarski napredak svake zemlje ključna je politička stabilnost
Pritom je naglasio da je za svaki gospodarski napredak svake zemlje potrebno da političke institucije osiguravaju političku stabilnost.
Ujedno je važno da demokratske institucije budu funkcionalne i reflektiraju volju birača u zemlji, poručio je premijer Plenković.
Upravo ovi recentni, krupni politički koraci koji su se dogodili formiranjem Vlade Federacije po njemu daju jasan signal i gospodarstvu i građanima da je pred Bosnom i Hercegovinom razdoblje intenzivnijeg i bržeg razvoja.
To, dodao je, govori s punim uvjerenjem kao predsjednik Vlade Hrvatske, koja je upravo zahvaljujući snažnoj političkoj stabilnosti u proteklih nekoliko godina realizirala većinu svojih strateških ciljeva – dublje integracije u Schengenski prostor i europodručje, snažnog gospodarskog rasta, podrške građanima i gospodarstvu u vremenima krize bez presedana.
Trgovinska razmjena u 2022. dosegla 4 milijarde eura, u ovoj godini bit će još i veća
U tom svjetlu, dodao je, vidi i mogućnost intenziviranja suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
"Hrvatska je važan strateški partner Bosne i Hercegovine i u političkom i u gospodarskom smislu", naglasio je premijer Plenković.
Naveo je da je trgovinska razmjena u 2022. dosegnula 4 milijarde eura, što znači da je u odnosu na ranije godine povećana za 50 posto, dok dosadašnji brojevi u ovoj godini govore da je već sada veća za 10 posto nego što je bila lani.
"Mi želimo da se taj odnos razvija u partnerstvu, da i hrvatske tvrtke nastave kvalitetno poslovati na tržištu Bosne i Hercegovine, a isto tako da tvrtke iz Bosne i Hercegovine što kvalitetnije posluju u Hrvatskoj", kazao je.
Od sutra izravna avio linija između Zagreba i Mostara tri puta tjedno
Hrvatska je do sada u BiH investirala 1,3 milijarde eura, dodao je.
Posebno je zadovoljstvo izrazio zbog toga što će se sutra obnoviti izravna avio linija između Zagreba i Mostara i to tri puta tjedno, jer Croatia Airlines ponovo uspostavlja važnu prometnu povezanost koja je zastala u vremenu korone.
To će također, naglasio je, pridonijeti boljoj gospodarskoj razmjeni.
Hrvatska je odlučna, naglasio je, pomoći Bosni i Hercegovini i u energetskom pogledu te naveo kako je Hrvatska u mogućnosti, izgradnjom terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čije će kapacitete povećati na 6,1 milijardu kubika plina, ponuditi dodatnu stratešku vrijednost.
"Želimo investirati u južnu interkonekciju, koja bi od Dugopolja preko Zagvozda prema Hercegovini povezala Bosnu i Hercegovinu i osigurala joj plin iz Hrvatske", kazao je.
Iskrena, prijateljska i dobronamjerna potpora
Izrazio je zadovoljstvo što će se 20. lipnja održati u Zagrebu zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, s koje će se nastojati dati politički impuls daljnjem unaprjeđenju suradnje.
Kroz dugogodišnju politiku potpore Bosni i Hercegovini, hrvatska je Vlada dala određenu financijsku potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a kao primjer te potpore naveo je odluku s prošlotjedne sjednice Vlade o dodjeli 10 milijuna eura za Sveučilišnu bolnicu u Mostaru.
"Naša potpora je iskrena, prijateljska, dobronamjerna. Bit ćemo, kao i do sada, najangažiraniji odvjetnik Bosne i Hercegovine na putu u Europsku uniju i želimo da to partnerstvo ima svoj odraz i na unaprjeđenju gospodarskih odnosa", poručio je predsjednik Vlade.
Ako želi naprijed u pogledu integracije u EU, BiH mora biti funkcionalna
U razgovoru s novinarima nakon obilaska Mostarskog sajma, istaknuo je da Bosna i Hercegovina, ako želi ići naprijed u pogledu integracije u Europsku uniju, mora biti funkcionalna.
To znači, pojasnio je, da na svim razinama vlasti vlade budu operativne, da se donosi proračun, da se usvajaju zakoni i provode reforme.
Govoreći o svom iskustvu na mjestu predsjednika Vlade, podsjetio je da mu je glavna tema prije sedam godina bila politička stabilnost.
"Kad smo nju osigurali, a to znači čvrsta koalicija koja podržava Vladu, mi smo osigurali praktički sve strateške ciljeve", naglasio je.
Uz brojna strateška postignuća, a osobito nakon snažnih paketa mjera pomoći gospodarstvu i građanima vrijednih 6,8 milijardi kuna, naveo je predsjednik Vlade, danas vidimo da i inflacija ide prema dolje. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, ona je usporila na 8,8 posto.
Rapidno je u godinu dana smanjen udio javnog duga u BDP-u za čak deset postotnih bodova, sa 78 na 68 posto, prema sve tri svjetske agencije Hrvatska ima investicijski kreditni rejting, a čak je ostvaren i proračunski suficit u 2022.
Uz sve to, prosječne su plaće od 2016. do danas porasle za 48 posto.
"To je ono što želimo da se dogodi i u Bosni i Hercegovini. Zato ćemo biti istinski prijatelji zagovaratelj europskog puta Bosne i Hercegovine", poručio je.
Većina od jednog zastupnika nije nikakav problem ako postoji međusobno povjerenje, zajednički ciljevi i dijalog
Upitan koliko na takav način može funkcionirati većina u Federaciji BiH koja ovisi o jednom glasu, premijer Plenković kazao je da u Hrvatskoj Vlada funkcionira na većini od jednog ili dva zastupnika već sedam godina.
"To nije nikakav problem ako ljudi imaju međusobnog povjerenja, ako su se dogovorili o strateškim ciljevima i ako imaju stalan, otvoren i iskren dijalog kao partneri u različitim vrstama koalicija svejedno vam je imali vi većinu od 20 plus 50 posto ili 1 plus 50 posto", kazao je premijer Plenković.
Što se tiče općeg funkcioniranja Bosne i Hercegovine, Hrvatska podržava teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine i protivi se bilo kakvim separatističkim težnjama, istaknuo je premijer Plenković dodajući kako koncept Daytona možda nije idealan, ali je tu takav kakav je – jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna, konstitutivna naroda.
Dodao je kako je kandidatski status sa sada oformljenom vlasti šansa političkim akterima u Bosni i Hercegovini za ići naprijed.
Najavljena porezna reforma omogućit će građanima veće plaće
Na upit novinara, osvrnuo se i na pitanje poreznih reformi u Hrvatskoj. Naglasio je da je ova Vlada napravila enormne iskorake u poreznom rasterećenju u proteklih sedam godina u pet krugova poreznih reformi i ukidanja različitih parafiskalnih nameta.
"Rasteretili smo svoje građane i gospodarstvo za više od milijardu i 400 milijuna eura, odnosno 11 milijardi kuna", podsjetio je.
Najavljeni paket, pojasnio je, ide za tim da se omogući građanima veće plaće. Iako je, podsjetio je, već veliki dio građana van poreznih škara, želi se omogućiti iskorak koji će i njima omogućiti rast plaća.
Istodobno, ta porezna reforma i reforma plaćama treba pridonijeti i kvalitetnom funkcioniranju na svim razinama.
Do sada je već smanjen porez na dobit i porez na dohodak, koji je u potpunosti prepušten jedinicama lokalne i područne samouprave.
Na sve ključne proizvode potrošačke košarice smanjena je stopa PDV-a.
Smanjivane su i trošarine, iz istodobno osiguravanje pomoći od 6,8 milijardi eura kroz nekoliko paketa mjera.
Poslodavcima je omogućeno da svojim radnicima isplaćuju neoporezive primitke, a prosječna plaća povećana je za 48 posto. Minimalna plaća podignuta je na 560 eura, dodao je premijer, a medijalna se približava 1000 eura. Podignute su i mirovine.
Želimo da nam dobro funkcioniraju i središnja država i županije, gradovi i općine
"Sve što mi radimo, radimo na korist građana i kvalitetnog funkcioniranja fiskalnoga segmenta države", poručio je.
Reformu će Vlada predstaviti kada ona bude dovršena, dodao je i najavio da će se, kao i do sada, konzultirati i Hrvatska zajednica županija i Udruga gradova i Zajednica općina.
Na liniju kritika po kojoj je sve to predizborno, premijer je odgovorio kako je prema tome onda sve što Vlada radi predizborno – i Schengen i euro i paketi pomoći i Pelješki most i borbeni zrakoplovi Rafale i koridor Vc i most Svilaj i most Gradiška i druga cijev tunela Učka i tako dalje.
"Po toj logici mi ne bismo trebali ništa raditi, jer sve što napravimo u mandatu bit će predizborno", kazao je premijer Plenković naglasivši da se radi o normalnom i redovitom radu Vlade.
Podsjetio je i na reformu o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, iz 2017. godine, kojom su ogromna sredstva prebačena u prihode jedinica lokalne i područne samouprave.
"Svi građani žele rasterećenja, a mi želimo i da nam dobro funkcioniraju središnja država i županije, gradovi i općine", poručio je.
Pisane vijesti
