Ministar financija Marko Primorac gostovao je u RTL-u Danas i govorio o poreznim izmjenama, plaćama i mirovinama. Odgovorio je i na pitanje što ako lokalni političari odluče smanjiti porez na dohodak, ali povećaju cijene vrtića
Možemo li ovim poreznim izmjenama jamčiti svima veće plaće?
- Apsolutno možemo jamčiti. Prezentaciju smo naslovili "Porezne izmjene u 2023. godini" da to ne izgleda preambiciozno u reformskom smislu, ali cilj je bio jednostavan i jasan; uz izmjene zakona o porezu na dodanu vrijednost, dobit, i ostalih zakona - ključni je cilj bio napraviti određene zahvate u Zakonu o porezu na dohodak i doprinosima i omogućiti povećanje plaća svima uslijed intervencija države i to od 1. siječnja sljedeće godine. Ta intervencija se sastoji od tri ključna stupa. Prvi je intervencija u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje I stup, druga intervencija je, odnosno drugi stup je u sustavu osnovnog osobnog odbitka i treća je nešto što je omogućavanje veće autonomije jedinicama lokalne samouprave, a to je spajanje prireza s porezom na dohodak. Ovaj posljednji stup nema veze s povećanjem plaće ako se za to ne odluče jedinice lokalne samouprave, ali, ova prva dva jamče veću plaću – svima.
Sami ste rekli da se time omogućava lokalnim političarima da privlače birače i više utječu na građane. Što ako odluče iduće godine napraviti populistički potez, smanje porez na dohodak, ali povećaju cijene vrtića? Tko će biti odgovoran za to?
-Svaki gradonačelnik ili kandidat za gradonačelnika ili načelnika imat će malo veće mogućnosti nego dosad. Ako govorimo o porezima lokalnih jedinica, i dosad su lokalne jedinice imale mogućnost utvrđivanja stopa pojedinih poreza. Kod poreza za kuće za odmor su imale mogućnost utvrđivanja poreza između 5 do 15 kuna po četvornom metru. Kod poreza na potrošnju su ga mogli uvesti od 0-3 posto. I ono što smo učinili na ovaj način spajanjem prireza s porezom na dohodak - omogućili smo da i kod poreza na dohodak imaju ograničenu autonomiju jednako kako imaju i za sve ostale lokalne poreze.
Moj novčanik ne prepoznaje jedan porez i drugi porez. Ako na kraju plaćamo sve isto - koja je svrha svega?
-Oni su mogli i sada smanjiti sve poreze lokalne koji su imali, ukinuti ih i povećati neke druge usluge. Nisu to činili pa vjerujem da to neće činiti ni u budućnosti. Povećali smo autonomiju jedinica lokalne samouprave, fiskalnu decentralizaciju i dali smo još jedan dodatan alat u kutijici alata lokalnih čelnika koji će znati što će s tim činiti. Središnja država zadržava autonomiju u utvrđivanju raspona kako bi osigurala fiskalnu stabilnost, ali i utjecala na druge politike - redistribucije ili stabilizacije u određenom slučaju ako to bude potrebne.
Mirovine će rasti tempom kojim budu trebale. Imamo kontinuirano indeksaciju. Porez na nekretnine nije u Vladinom programu
Ni riječi nije bilo o mirovinama. Zašto uopće postoji porez na mirovine ako su ovakve?
-Ako govorimo o prvom mirovinskom stupu - to je bio jedini način da pomognemo onima koji nisu u poreznim škarama. Rasterećenjem u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje omogućavamo porast neto plaća onima koji ne plaćaju porez na dohodak. Mirovine će rasti onim tempom kojim budu trebale. Imamo kontinuirano indeksaciju mirovina koja se obavlja dvogodišnje prema utvrđenoj formuli vezanoj uz porast potrošačkih cijena i prosječne plaće. Na taj način će se indeksirati i utvrđivati i u budućnosti. Ako bude mogućnosti za dodatna povećanja - kao što smo to činili povećanjem minimalne mirovine - i dalje ćemo to činiti. Ovaj zahvat koji činimo u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje isključivo se tiče tekućih transfera.
U jednoj studiji ste 2020. pisali da bi ukidanje poreza bilo katastrofalno za jedinice lokalne samouprave ako se ne osmislili supstitucija. Je li to supstitucija?
- Supstitucija na način da se jedinicama lokalne samouprave povećava autonomija - da. Dakle, imaju mogućnost utvrditi onoliku stopu poreznog opterećenja koliku su imali i prije izmjene kroz porez na dohodak. Ono što ide na njihov teret u ovim izmjenama je povećanje osnovnog osobnog odbitka koji raste na 560 eura. Što se više povećava, to jedinice lokalne samouprave prikupljaju manje poreza na dohodak.
U istoj studiji ste pričali o porezu na nekretnine? Je li došlo vrijeme za to?
-Porez na nekretnine je još jedan instrumentić u kutijici alata lokalnih čelnika i bilo bi dobro da postoji. Međutim, nije u programu ove Vlade. Sigurno neće do kraja mandata ove Vlade biti uveden.
Nastavit ćemo razgovarati o povećanju osnovice i o mogućnostima povećanja plaća, posebno najnižih. Plaće rasti moraju.
Hoće li suci dobiti 30 posto povišice na plaću?
-Nisam siguran, to ćemo vidjeti. Razgovori se vode, slušamo sve one koji su, na žalost, trenutno u takvoj situaciji da su im plaće niske. Bili bismo najsretniji kad bismo svima mogli povećati plaće. To uopće nije sporno. Trenutno radimo na Zakonu o plaćama, trudit ćemo se ujednačiti plaće, odnosno naknade za jednak rad. Što se tiče izmjene koeficijenata, to je nešto što bi nam svakako otežalo situaciju, ali da ćemo razgovarati i o povećanju osnovice i o mogućnostima povećanja plaće općenito, posebno onima s najnižim - svakako hoćemo. Plaće rasti moraju.
Izvor: RTL / Vlada
Pisane vijesti
