Ministar financija Marko Primorac u HRT-ovoj emisiji „A sada Vlada“ govorio je o gospodarskom rastu i predviđanjima za ovu godinu te rekao da očekuje veći rast BDP-a od projiciranog. Izdvojio je tri komponente porezne reforme, koje su usmjerene prema najsiromašnijim građanima.
Govoreći o gospodarskom rastu, ministar Primorac bio je optimističan kada je riječ o rastu BDP-a i ostalim projekcijama.
„S obzirom da smo ostvarili značajan rast, u 2021. godini preko 13%, u 2022. preko 6%, to je stopa dvostruko veća od prosjeka EU-a. Taj rast bi trebao biti oko 2% u ovoj godini. Bili smo malo konzervativniji u projekcijama krajem prošle godine. Tada smo projicirali manji rast, s obzirom na činjenicu da je velik dio zemalja u susjedstvu najavljivalo ulazak u recesiju“, rekao je ministar.
Podsjetio je da je Njemačka sada ušla u tehničku recesiju i dodao da je za dobru situaciju u gospodarstvu zaslužna zima koja nije bila zahtjevna koliko se očekivalo.
Istaknuo je da je manja potražnja za energentima utjecala na smanjene cijena i stabilizaciju.
„Potražnja za energijom bila je niža od očekivanog. Cijene energenata na tržištu su se smanjile i zbog toga je došlo do revidiranja naše procjene rasta BDP-a“, rekao je ministar Primorac, dodavši da se najavljuje dobra godina.
Naglasio je da će se u drugom i trećem kvartalu osjetiti rezultati turističke sezone.
„Očekujemo veću stopu rasta od projicirane“, rekao je.
Hrvatska uspješna u povlačenju sredstava iz EU fondova
Na pitanje koliko je rast BDP-a realan, a koliko uvjetovan sredstvima iz fondova, Primorac je kazao kako su fondovi imali važnu ulogu u konačnoj stopi rasta.
„Vjerujem da je dosta razloga. Jedan od njih svakako je dobra iskorištenost fondova. Prije svega bih istaknuo kako je, kada govorimo o fondovima, jako važno znati da je u razgovorima s Europskom komisijom bitan politički kapacitet, potencijal i kredibilitet koji naši predstavnici uživaju u tim političkim krugovima“, kazao je ministar financija.
Pohvalio je potpredsjednika Vlade i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, koji je uspio iskoristiti sva sredstva koja su bila namijenjena za obnovu nakon potresa.
„Potpredsjednik Bačić napravio je sjajan posao i iskoristio sva sredstva. Jedan dio past će i na državni proračun. Vjerujem da će biti dovoljna za realizaciju obnove“, rekao je ministar.
Dodao je da je Vlada uspješna i u pogledu povlačenja sredstava i ispunjavanja indikatora iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Ministar Primorac istaknuo je i kako imamo dobre uvjete zaduživanja koji su Hrvatskoj dostupni zbog povećanja kreditnog rejtinga.
Nastavio je da uključivanjem "Repower EU" komponente u Nacionalni plan oporavka i otpornosti imamo na raspolaganju 270 milijuna eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura, koje ćemo iskoristiti u smislu prilično povoljnih zajmova.
„Dostupan je prilično dugačak poček. Uvjeti zaduživanja su u usporedbi s tržišnim uvjetima prilično povoljni“, zaključio je.
Kazao je da će se sredstva koristiti za energetsku tranziciju i infrastrukturu, proširenje LNG terminala na otoku Krku i pripadajućih plinovoda.
„To su značajna sredstva“, istaknuo je.
Tri komponente porezne reforme, plaće će rasti 40 do 45 eura neto
Govoreći o podizanju plaća i poreznoj reformi, ministar je izdvojio tri komponente porezne reforme, koje su usmjerene prema najsiromašnijim građanima.
„Imamo nekoliko stupova tih poreznih izmjena. Jedan je stup vezan uz spajanje prireza i poreza na dohodak. To je dio tih izmjena koji izravno ne utječe na rast plaća. Može utjecati samo ako jedinice lokalne samouprave odluče smanjiti prireze“, rekao je.
Drugi je stup povećanje osnovnog osobnog odbitka, koji se povećava s 530 na 560 eura.
„Taj odbitak povećat će plaće svima onima koji su u poreznim škarama. Povećanje osobnog odbitka je mjera koju smo i do sada koristili“, nastavio je.
Treći stup povećanje je plaća građanima s najnižim primanjima.
„Osigurali smo im instrument, a to je zahvat u doprinosima za mirovinsko osiguranje u prvom stupu. Rasteretili smo ih u iznosu do 300 eura maksimalno. Ti građani neće podmirivati taj dio doprinosa. Svaki rashod koji nastane kompenzirat će država“, obećao je ministar.
Primorac je otkrio i za koliko će u prosjeku rasti plaće u neto iznosu i kazao da će u prosjeku plaće rasti od 40 do 45 eura neto. To je povećanje od 7 do 8 posto.
Ministar je dodao da će se zahtjevima sindikata, o dodatnom rastu plaća, udovoljiti u onoj mjeri gdje povećanje ne bi proizvelo nove inflatorne pritiske.
Veća autonomija jedinica lokalne samouprave i fiskalna decentralizacija države
Primorac je istaknuo kako je imperativ Vlade veća autonomija jedinica lokalne samouprave i fiskalna decentralizacija države.
„Nema razloga za strah. Mi smo predložili da se omogući jedinicama lokalne samouprave utvrđivanje stope poreza na dohodak“, rekao je i dodao da nema smisla da država utvrđuje sve elemente oporezivanja.
„Jedinice lokalne samouprave ne gube ništa. Mislim da je važno da se ta teza otkloni“, naglasio je.
Govorio je i o podizanju gornje granice za porez na vikendice.
„To je konzistentno s našim nastojanjima da se poveća autonomija jedinica lokalne samouprave. Dakle, postoji nekoliko lokalnih poreza, on je davno utvrđen. Velik dio jedinica utvrdio je taj porez na gornju granicu, pa smo je pomaknuli do 5 eura“, nastavio je.
Dodao je da, ako uvide da su svi na jednoj granici, limit će se pomicati kako ne bi bio otegotna okolnost.
„Poanta fiskalne decentralizacije je preuzimanje odgovornosti“, zaključio je ministar Primorac.
Izvor: HRT/Vlada
Pisane vijesti
