Po dolasku u Kišinjev, gdje sudjeluje na drugom sastanku na vrhu Europske političke zajednice, premijer Plenković kazao je kako je odabirom Moldove kao zemlje domaćina tog skupa, prve van članica Europske unije, toj zemlji poslana poruka ohrabrenja i poticanja na daljnje reforme na putu prema Europskoj uniji. Što se tiče tema sastanka, kazao je da će se raspravljati o pitanjima sigurnosti, energetike i međusobne povezanosti, odnosno o svim temama koje su došle u prvi plan nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković doputovao je jutros u Kišinjev gdje sudjeluje na drugom sastanku na vrhu Europske političke zajednice.
Ciljevi zajednice su poticanje političkog dijaloga i suradnje radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa te jačanje sigurnosti, stabilnosti i blagostanja europskog kontinenta. Ta platforma za političku koordinaciju na zamjenjuje nijednu postojeću organizaciju, strukturu ili proces te u ovoj fazi nema za cilj stvaranje novih. Prvi sastanak na vrhu Europske političke zajednice održan je u listopadu 2022. u Pragu.
Na sastanak su uz čelnike 27 država članica EU-a, predsjednicu Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća, pozvane: Albanija, Andora, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldova, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, San Marino, Srbija, Švicarska, Turska, Ukrajina te Ujedinjena Kraljevina.
Uoči otvaranja sastanka na vrhu, premijer Plenković ocijenio je simboličnom poruku što je Moldova, koja je prije godinu dana dobila kandidatski status, prva zemlja van članica Europske unije koja je domaćin ovoj platformi.
"Šaljemo poruku ohrabrenja i poticanja na daljnje reforme na njenom putu prema Europskoj uniji", kazao je.
Danas će se raspravljati, u tom širem formatu europskih država osim Bjelorusije i Rusije, o pitanjima sigurnosti, energetike i međusobne povezanosti, odnosno o svim temama koje su došle u prvi plan nakon ruske agresije na Ukrajinu, rekao je predsjednik Vlade.
Hrvatski stav je principijelan – potičemo žrtvu i osuđujemo agresora
Upitan hoće li se hrvatska Vlada snažnije angažirati u mirovnim nastojanjima, premijer je kazao da je Vlada na raspolaganju podsjetivši da je godinama prije početka agresije zagovarao model mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja koji je trebao biti okvir za dogovor iz Minska.
"Smatramo da je to iskustvo bilo izrazito korisno i dobro za hrvatsku i da je moglo biti, u nekoj varijanti, primjenjivo i za Ukrajinu", dodao je.
Međutim, to se nije dogodilo, dogodila se druga faza agresije kojom su proširena područja koja su sada pod privremenom okupacijom Rusije.
"Hrvatska pozicija je principijelna – poštovati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, poštovati načela međunarodnog prava i međunarodnog poretka i podržati Ukrajinu u političkim, diplomatskim, ekonomskim, vojnim, financijskim i humanitarnim aktivnostima", poručio je premijer Plenković.
Uz sve to, dodao je, Hrvatska će organizirati i međunarodnu konferenciju o razminiranju, a pomoći će i iskustvom u procesuiranju ratnih zločina.
"U svakom slučaju, Hrvatska je tu, potiče žrtvu i osuđuje agresora", rekao je.
Ako će Rusija svaki skup doživljavati kao prijetnju, onda je to velik problem
Osvrnuo se i na izjave ruskih dužnosnika da će održavanje ovog sastanka na vrhu u Moldovi smatrati aktom konfrontacije i približavanje Moldove europskim i NATO sustavima.
Kazao je da je Moldova neovisna država koja ima svoju vlast, svoje demokratski izabrane institucije i svoj smjer.
Činjenica da se summit održava u Kišinjevu, dodao je, je važna politička poruka, ali nije upućena kao poruka konfrontacije nego kao poruka suradnje i uključivosti prema Moldovi.
"Ako će Rusija svaki skup koji se događa u zemljama koje su u njenom bližem susjedstvu doživljavati kao neku prijetnju, onda je to veliki problem. Iz tog osjećaja i te posture i nastaju svi ovi problemi", kazao je.
Što se tiče današnjih bilateralnih sastanaka, premijer Plenković najavio je da će se, između ostalih, susresti s moldovskim premijerom, kosovskom predsjednicom te crnogorskim predsjednikom.
Upitan je li upoznat s nastojanjima francuske diplomacije oko reguliranja sukoba između Armenije i Azerbajdžana, premijer Plenković je kazao kako je francuski predsjednik kontinuirano angažiran oko tog dijaloga i nastoji pomoći.
Važni su posebni odnosi i veze koje Francuska ima i s jednom i s drugom državom.
Za sada, dodao je, nema detaljnijih informacija hoće li biti objave nekog dokumenta na današnjem sastanku.
Sastanak na vrhu Europske političke zajednice: Nastavlja se vrlo čvrsta, snažna i jedinstvena potpora Ukrajini
Po završetku sastanka na vrhu, predsjednik Vlade Andrej Plenković je u izjavi medijima izvijestio da su rasprave u potpunosti bile fokusirane na ključna pitanja sigurnosti europskog kontinenta u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, ali i energetske suradnje i bolje povezivosti država europskog kontinenta.
Premijer Plenković je podsjetio da je u ovom formatu na sastanku na vrhu sudjelovalo više od 50 šefova država i vlada – i to je novi format suradnje. Ocijenio je da je ovakav format u ovako velikoj krizi dobar i koristan, zato jer i one države koje nemaju priliku biti često u strukturiranoj suradnji na najvišoj razini, mogu ostvariti neposredne kontakte i kazati svoja stajališta o bitnim pitanjima europske sigurnosti, ali i o zajedničkim aktivnostima u budućnosti.
Izvijestio je, također, da je govorio o hrvatskim naporima za ostvarenje diverzifikacije opskrbe energentima koju smo ostvarili kroz LNG Terminal na otoku Krku.
„Želimo u njega dodatno investirati – podići kapacitete s 2,9 milijardi kubika na 6,1 milijardu kubika plina i time omogućiti ne samo potrebe za plinom koje se tiču hrvatskog gospodarstva, industrije i kućanstava, nego i mogućnost da Hrvatska kao regionalno čvorište bude onaj pravac preko kojeg se opskrbljuju nama susjedne zemlje, posebno one srednje Europe“, kazao je.
Razgovaralo se i o daljnjim ulaganjima u drugu infrastrukturu, digitalnu transformaciju te o pitanjima sigurnosti, a na sastanku na vrhu bio je i predsjednik Ukrajine Zelenski.
„I dalje je vrlo čvrsta, snažna i jedinstvena potpora svih aktera Ukrajini, u njenim nastojanjima da se obrani i ostvari svoju teritorijalnu cjelovitost“, poručio je Plenković.
Očekujemo nastavak dijaloga Srbije i Kosova
Vezano za Kosovo, novinare je zanimalo koji je stav Hrvatske s obzirom na recentna događanja u toj zemlji. Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da Hrvatska želi stabilnost Kosova te da se incidenti više ne ponove.
„Znamo koji su razlozi – prvo, povlačenje iz predstavničkih institucija, potom izbori na kojima je praktički bio bojkot, mala participacija, onda incidenti. To je situacija koju treba itekako smiriti. Očekujemo nastavak dijaloga Srbije i Kosova i da kroz dijalog – a uključenost predstavnika Srba koji žive na sjeveru Kosova – dođemo do rješenja koje će biti funkcionalno i održivo. Najgore je da se u ovako sigurnosno izazovnom vremenu događaju incidenti koji mogu dovesti do destabilizacije cijelog prostora jugoistoka Europe“, naglasio je.
Pozdravljam odluku suda u Ndoli, vjerujem da će se svi brzo vratiti u Hrvatsku
Što se tiče presude Višeg suda u Ndoli u Zambiji koji je oslobodio osmero hrvatskih državljana, premijer Plenković je pozdravio odluku suda. Dodao je da je to dobro za hrvatske državljane i njihovu djecu koja imaju potrebne dokumente te će vrlo brzo doći u Hrvatsku.
„Mi smo kao odgovorna država cijelo ovo vrijeme pružali adekvatnu konzularnu potporu našim građanima koji su se zatekli u situaciji u kojoj su bili. Osobno sam danas razgovarao s našim veleposlanikom gospodinom Bošnjakom, koji je pratio cijeli ovaj proces zadnjih nekoliko godina i bio uz naše građane, poslao poruku potpore i ohrabrenja našim državljanima. Vjerujem da smo sada zaključili ovaj slučaj. Istodobno, kao Vlada smo, s obzirom na određene pravne nejasnoće koje su postojale, pristupili izmjeni Zakona o međunarodnom privatnom pravu. Taj je zakon u raspravi u Hrvatskom saboru i vjerujem da će on otkloniti sve moguće nedoumice ili pravne praznine koje su eventualno ranije postojale“, kazao je.
Na pitanje novinara o nedolasku predstavnika Turske na ovaj sastanak na vrhu i koliki je to bio minus, premijer Plenković je odgovorio da je Turska u situaciji da su nedavno održani izbori, ali da ovaj forum nije zamišljen da bude bez Turske. Podsjetio je u tom kontekstu da je na pripremama prvog sastanka u Pragu vođena o tome rasprava te je bio široki zaključak da je dobro da se Turska pozove.
„To što nisu bili danas ne znači da neće biti u Španjolskoj u listopadu, kada je idući sastanak u ovom formatu“, dodao je.
Odluka ukrajinskog vrha da ostane u Kijevu – strateški dalekosežna
Na pitanje o razgovoru s predsjednikom Ukrajine Zelenskim, premijer Plenković je odgovorio da imaju jako dobar odnos te redovito komuniciraju.
„Ovdje je on bio toliko tražen da, s obzirom da sam ja nedavno bio u Ukrajini, nije bilo potrebe za dodatnim bilateralnim sastankom. Iskazao sam mu podršku“, kazao je Plenković.
Izdvojio je način na koji predsjednik Ukrajine Zelenski upravlja ovom teškom situacijom u kojoj se našla Ukrajina i cijeli ukrajinski narod, kao i činjenicu da je odmah prvog dana ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače, donesena odluka da predsjednik Ukrajine, predsjednik Vlade i predsjednik Vrhovne Rade ostanu u Kijevu.
„Po meni je ta odluka bila strateški najdalekosežnija i najvažnija. To što su oni odlučili ostati - u trenutku kada nisu znali kako će to sve skupa završiti, taj blitzkrieg koji je Rusija namjeravala napraviti prvih nekoliko sati same invazije - utjecalo je kasnije na sve. Njegov, rekao bih, vrlo inteligentan i sustavan način korištenja digitalne tehnologije, društvenih mreža, stalne komunikacije, stalnog tumačenja situacije u Ukrajini – ne samo ukrajinskom narodu i svojim građanima, nego i cijeloj međunarodnoj zajednici, itekako je pridonio da se održi snažno jedinstvo međunarodne zajednice i snažna potpora koja se manifestirala u vojnoj podršci, u ekonomskom i financijskom smislu, a u političkom – to znamo svi“, kazao je premijer Plenković.
O presudi Stanišiću i Simatoviću
Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove preinačilo je presudu Raspravnog vijeća i pravomoćno osudilo Jovicu Stanišića i Franka Simatovića. Novinare je zanimalo hoće li Hrvatska tražiti ratnu odštetu.
Predsjednik Vlade Plenković je kazao da je ova presuda viša od one ranije – sada je to 15 godina. Uključeni su i oni zločini počinjeni u Hrvatskoj.
„Sve ćemo to temeljito analizirati te vidjeti i razmotriti kako dalje s obzirom na ovu zadnju presudu. Za nas je ona očekivana, mi smo očekivali da će i ona prva biti sveobuhvatnija i sadržajnija nego što je bila“, rekao je Plenković.
Stanišić i Simatović nisu osuđeni za zločine u Škabrnji i Vukovaru. Premijer Plenković je podsjetio da je stoga Ministarstvo pravosuđa i uprave jučer dalo jednu reakciju na tu presudu i to je stav Vlade.
Riječ je o paralelnim procesima
Upitan o bojaznima da bi Europska politička zajednica mogla biti samo utješna nagrada za one koji bi željeli, a ne mogu postati članovi Europske unije, premijer Plenković je odgovorio da je riječ o paralelnim procesima te da je ovo jedan veliki forum u kojem se raspravlja i na koji se svjesno dolazi na sastanke – bez da se radi na zajedničkoj Deklaraciji.
„Jedan krug zemalja koji gravitira prema Europskoj uniji, nema gdje i kada sresti sve i zato je ovo jedan više forum dijaloga o aktualnim i ključnim temama i ne predstavlja supstitut procesu proširenja. One zemlje koje su u tom procesu idu institucionalno – od statusa kandidata, otvaranja pregovora, pa otvaranja sada klastera, a ne više poglavlja, i idu dalje prema članstvu. Nije ista pozicija onih koji su ovdje bili – neki imaju ambiciju, neki nemaju“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
S predsjednikom Vlade Moldove i predsjednicom Europskog parlamenta
Predsjednik Vlade Plenković u Kišinjevu se susreo s predsjednikom Vlade Moldove Dorinom Receanom i predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom.
Pisane vijesti
