Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Dubrovniku na otvorenju konferencije "Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje otpornosti u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi", koju su zajedno organizirali Hrvatska narodna banka i Međunarodni monetarni fond. Inflacija, održivi rast gospodarstava i rješavanje energetskih problema u Europi u središtu su pozornosti i na ovoj konferenciji.
Konferencija okuplja predstavnike hrvatske Vlade, guvernere središnjih banaka i ministre financija iz srednje, istočne i jugoistočne Europe, predstavnike Europske komisije i Europske investicijske banke te akademske zajednice i civilnog društva.
Ovaj skup, čiji su domaćini glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva i guverner HNB-a Boris Vujčić, osigurava forum za raspravu o glavnim izazovima i mogućnostima politike za to područje, s naglaskom na jačanju energetske sigurnosti uz zelenu tranziciju, prilagodbu postojećim prijelazima u obrascima trgovine i stranih izravnih ulaganja i upravljanje makroekonomskim i strukturnim politikama u svijetu sve učestalijih šokova opskrbe.
Među temama skupa je i energetska kriza jer je zbog rata Rusije protiv Ukrajine ograničena opskrba plinom, cijene energije dramatično su porasle i gospodarstva srednje, istočne i jugoistočne Europe dovela pred nove izazove.
Jačanje otpornosti na krize bitna je pouka pandemije Covida i rata u Ukrajini, a za to je važna politička stabilnost, istaknuto je na konferenciji.
Premijer Andrej Plenković u svome je govoru rekao da je Vlada, kao dio šire europske političke obitelji kojoj pripada, u svojim politikama slijedila tri načela: odgovornost pojedinca, slobodu poduzetništva i razvoj socijalno-tržišnog gospodarstva.
No, sve to moralo je biti brzo mijenjano, jer su to tražile okolnosti, dodao je.
Vrijeme neviđene državne intervencije u gospodarstvo i očuvanje socijalnog mira
Zadnjih nekoliko godina opisna načela su bila na snažnoj kušnji zbog pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, ali Vlada je u tom razdoblju snažno reagirala kako bi zaštitila građane i ekonomiju i očuvala socijalni mir.
"Generalno, ne bismo se željeli puno miješati u tržišna kretanja, bili bismo sretni da nismo morali, međutim, sve što smo radili proteklih nekoliko godina od početka pandemije, a posebno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, bilo je suprotno", rekao je premijer.
"Bilo je to vrijeme neviđene državne intervencije u gospodarstvo i očuvanje socijalnog mira, uz istovremeno nastojanje da ostvarimo strateških ciljeve koje smo sami zacrtali."
Politička stabilnost i stabilnost javnih financija
Istaknuo je da je ključ uspješnih Vladinih poteza u političkoj stabilnosti i stabilnosti javnih financija.
"Kada imate političku stabilnost, imate kapacitet koristiti svoju političku moć za postizanje strateških ciljeva", rekao je.
Naglasio je i značajnu ulogu europskih fondova u financiranju gospodarskih i društvenih projekata.
Plenković je izvijestio i o Vladinim projekcijama prema kojima će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 2,2 posto. Istaknuo je da dobre rezultate očekuje od turizma, te dodao da Hrvatska postaje sve značajnija kao energetsko čvorište i jedna od točaka putem koje Europa želi osigurati energetsku neovisnost o ruskim energentima.
Smatra da je najvažnija strateška odluka EU-a u energetici bila dogovor o ograničavanju cijena plina, na što su špekulanti i trgovci reagirali. Kad su svi shvatili da smo ozbiljni, cijene su počele padati, rekao je Plenković.
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da u nepredvidivim vremenima jačanje otpornosti postaje prioritet za poslovne subjekte i za vlade.
Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva rekla je da se pri planiranju prioriteta fond koncentrira na tri točke: borbu protiv inflacije uz istovremenu brigu da se ne potkopaju temelji za rast; energetsku tranziciju i pronalazak načina "kako ploviti u novoj eri fragmentiranog svijeta".
Zahvalivši čelnici MMF-a i guverneru HNB-a na zajedničkoj organizaciji konferencije, predsjednik Vlade je u izjavi za medije rekao da nas je proteklo razdoblje s trogodišnjom pandemijom, koja je značajno utjecala na naš način života i imala efekte na naše gospodarstvo kao i posljedice brutalne ruske agresije na Ukrajinu, suočilo s djelovanjem u kontekstu upravljanja krizama s nekoliko temeljnih zadaća.
Temeljne zadaće upravljanja krizama
''Prva je bila očuvati socijalnu koheziju u društvu, spriječiti socijalnu frakturu, a istodobno nastojati ostvariti strateške ciljeve. To se praktički poklopilo s našim drugim mandatom i mogu reći da smo ostvarili ono što smo planirali – da je Hrvatska danas članica europodručja, i šengenskoga prostora, da smo u poziciji da Hrvatska ima 1,6 milijuna zaposlenih, da imamo prvi puta nakon 1982. godine manje od 100 tisuća nezaposlenih, da držimo investicijski kreditni rejting po sve tri agencije, da nam je gospodarski rast u 2021. bio iznad 13 posto, 2022. iznad 6 posto, da nam je prvi kvartal ove godine 2,8 posto, da će efekti boljeg međunarodnog položaja i korištenja i nove financijske perspektive i instrumenta EU iduće generacije omogućiti snažne investicije, rast i ravnomjerni razvoj Hrvatske'', kazao je premijer.
Naglasio je da je istodobno ovo razdoblje u kojem je Hrvatska osigurala svoju energetsku neovisnost, a velikim paketima mjera u ukupnom iznosu od 6,8 milijardi eura, Vlada je pomogla onima koji su najranjiviji u društvu, ali isto tako i hrvatskom gospodarstvu. U cijelom tom periodu imali smo praktički zamrznute cijene plina i struje kao i niske cijene naftnih derivata, što je bio doprinos Vlade smanjenju inflatornih pritisaka.
''U ovoj godini nastavit ćemo voditi politiku koja će ići za tim da se inflacija smanjuje, da nam gospodarski rast bude veći od planiranoga i da napravimo iskorake u podizanju ekonomskog i socijalnog standarda građana, pri čemu su i izmjene poreznih zakona koje smo uputili u javno savjetovanje jedan od važnih koraka kako bi omogućili da ekonomski i socijalni standard naših građana bude što bolji'', poručio je predsjednik Vlade.
U mandatu ove Vlade neće biti poreza na nekretnine
Upitan o uvođenju poreza na nekretnine, premijer je kazao da ga u ovom mandatu nema, niti će ga biti te poručio da je Vlada novim poreznim izmjenama lokalnim zajednicama dala dodatne ovlasti u pogledu poreza na dohodak.
Govoreći o inflaciji, podsjetio je da šest mjeseci zaredom stopa inflacije pada i ustvrdio da će se taj trend nastaviti. Vlada je procijenila inflaciju na 6 do 6,8 posto. Poručio je da je zadnje izvješće Državnog zavoda za statistiku bilo vrlo indikativno – pokazalo je da energenti ne utječu na inflaciju kao ni zamjena kune eurom.
''Smatram da nam je članstvo u euru i Schengenu ogromna šansa za veći gospodarski rast i za bolji gospodarski i socijalni položaj naših građana. Zato svi akteri u društvu, prije svega u poslovnoj zajednici, trebaju odgovorno formirati cijene. Ne možemo koristiti globalni kontekst pandemije i posljedice ruske agresije na Ukrajinu da imamo veću inflaciju nego što bi ona po ovim temeljnim pokazateljima, a to su energenti i konverzija iz kune u euro, trebala biti. To je vrlo važno i zato je ovaj trend jako dobar i mislim da ćemo nastaviti u tom smjeru.''
Novi plan za unaprjeđenje cestovne povezanosti
Odgovarajući na novinarski upit o cestovnoj povezanosti, premijer je podsjetio kako je ovo godina u kojoj je dovršen strateški projekt povezivanja hrvatskog juga s mrežom autocesta. Dodao je da se u Vladi razgovara o novom planu za ovo desetljeće u kojem će se točno identificirati koji su to još krajevi Hrvatske gdje predstoji unaprijediti cestovnu povezanost.
''Jedan od tih pravaca je od Stona prema Dubrovniku i mi ćemo učiniti napore da iznađemo financijske konstrukcije kako da se to u godinama koje su pred nama realizira, kako bi jug Hrvatske imao jednake šanse kao ostatak zemlje.''
Predstoje ulaganja i u željezničku infrastrukturu
Kazao je da predstoje i ulaganja u brze ceste prema Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, dovršetak Istarskog ipsilona s drugom cijevi tunela Učka, dovršetak autoceste od Lekenika do Siska te niz drugih projekata, kao i ulaganja u željeznice.
''U Hrvatskoj postoji još nekoliko važnih dionica u koje ćemo ulagati i baš ta ravnomjerna cestovna infrastruktura daje šansu za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. U kontekstu zelene tranzicije tu su i dodatna ulaganja u željezničku infrastrukturu koja je desetljećima zanemarivana i stoga treba velika ulaganja, a njih će biti u desetljeću koje je pred nama'', najavio je Plenković.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti
