„Za ubrzanu digitalizaciju Hrvatske koristimo značajna europska sredstva, iz Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, ali i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, rekao je Plenković i istaknuo da je kod donošenja Plana oporavka i otpornosti više od 20% ukupnog iznosa izdvojeno za digitalnu transformaciju. „To su daleko najveća sredstva koja smo ikada u Hrvatskoj imali na raspolaganju za digitalizaciju“.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predsjedao 1. sjednicom Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju.
U svom uvodnom izlaganju istaknuo je kako mu je drago da će Vijeće na putu za brzu i učinkovitu digitalnu transformaciju Hrvatske kreirati partnerstvo između državnih i javnih tijela, stručnih udruženja i sektora digitalnih tehnologija, predstavnika akademske zajednice, poslovne zajednice i zajednički ostvariti ključne ciljeve, a to je praćenje i usmjeravanje svih procesa koji se odnose na digitalnu transformaciju Hrvatske kako bismo iskoristili kao društvo sve mogućnosti koje nam pružaju nove tehnologije.
Osvrnuo se na tri ključna aspekta važnosti digitalne transformacije, globalne okolnosti i izazove četvrte industrijske revolucije, koje traže odgovor države na tehnološke, socijalne i druge promjene, zatim na prioritete Hrvatske u pogledu digitalne transformacije i treće, na doprinos digitalizacije razvoju drugih sektora te na važnost uključenosti svih dionika za uspjeh u toj globalnoj utrci.
Podsjetio je da je nakon prve industrijske revolucije s izumom parnog stroja i mehanizacije, druga revolucija došla je s električnom energijom, naftom i automobilom.
Treća industrijska revolucija donijela je računalnu tehnologiju i automatizaciju, a svijet je sada već duboko zakoračio u četvrtu industrijsku revoluciju.
„Ova revolucija donosi velike promjene jer omogućuje integraciju naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, strojnog učenja, robotike, interneta stvari, virtualne i proširene stvarnosti, kao i naprednih tehnologija proizvodnje poput 3D printanja ili lančanih blokova“, rekao je Plenković.
Dodao je da to sve omogućuje povezivanje inteligentnih sustava koji će u narednim godinama još značajnije ubrzati automatizaciju brojnih procesa, povećati energetsku učinkovitost i osigurati visok stupanj personalizacije usluga i proizvoda.
Digitalizacija pred nas stavlja ogromne izazove, ali i šanse za razvoj Hrvatske
„Dosadašnja digitalizacija već je duboko promijenila svijet, a ona koja dolazi dodatno će ubrzati promjene što pred sve nas stavlja ogromne izazove, ali i šanse za razvoj Hrvatske“, istaknuo je i rekao da je zato važno da za to budemo spremni, kako u protivnom to ne bi bio hendikep za naše gospodarstvo, društvo, modernizaciju, inovativnost, i konačnici međunarodnu konkurentnost.
Naveo je i nekoliko činjenica koje pokazuju koliko je dosadašnja digitalizacija povezala i ubrzala svijet.
Svakog se dana u svijetu razmijeni oko 350 milijardi elektroničke pošte, to je dvaput više nego što se početkom ovog stoljeća godišnje razmjenjivalo poštanskih pošiljki.
Svakog se dana na Googleu vrši više od 8 milijardi pretraživanja, a svako njih utroši više računalnih resursa nego čitav jedanaestogodišnji svemirski program Apollo i sve njegove misije prema Mjesecu!
Osobnih računala je danas u svijetu oko dvije milijarde, dok je pametnih telefona gotovo 7 milijardi, deset puta više nego početkom stoljeća.
Količina digitalnih podataka koja se stvara svakog dana iznosi oko 330 milijardi gigabajta, ili gotovo 4 milijuna gigabajta na sekundu, što je svake sekunde ista količina podataka koja stane u 2 milijarde knjiga.
To znači da se svaka dva dana proizvede više podataka nego ih je ukupno stvoreno u čitavoj ljudskoj povijesti do 2011. godine.
„To je vrijeme u kojem mi danas živimo“, naglasio je premijer.
Nastavio je navevši da više od 99,99% podataka i informacija koje se danas proizvode u svijetu je u digitalnom obliku, dok ih je u tiskanom obliku manje od 0,007%.
„Digitalizacija je dakle sveprisutna i neizbježna i zato je važno da iskoristimo njezin potencijal i da aktivno sudjelujemo u njenom razvijanju, i da i Hrvatska bude dio digitalne transformacije i možemo slobodno reći revolucije“, zaključio je.
Premijer je kazao kako ovo digitalno doba otvara nove razvojne mogućnosti, pokreće nove industrije, poslovne modele i procese, štedeći vrijeme i povećavajući učinkovitost, stvara nova radna mjesta i zanimanja, povećava produktivnost i konkurentnost poduzeća i omogućava nov način komunikacije, slobodan i brži protok informacija te elektronsku trgovinu.
Digitalno doba donosi nove izazove, moramo osigurati sigurnu i kvalitetnu primjenu novih tehnologija
„A uz velike prilike, digitalno doba donosi i nove izazove kojih moramo biti svjesni kako bismo osigurali sigurnu i kvalitetnu primjenu novih tehnologija“, upozorio je i dodao da su u fizičkom okruženju sigurnost i stabilnost važne za razvoj svakog društva, a u današnje vrijeme digitalizacije, sigurnost u virtualnom okruženju još je važnija.
Podsjetio je da je jutros održana Prva SK@UT konferencija u organizaciji Sigurnosno-obavještajne agencije na kojoj je predstavljen projekt SK@UT, što je još jedna emancipacija važnosti kibernetičke sigurnosti i preveniranja kibernetičkih napada, hakiranja ili uopće kampanja dezinformacija i lažnih vijesti koje postoje u internetskom komunikacijskom prostoru, a koje su posebno bile intenzivirane u ovom razdoblju ruske agresije na Ukrajinu.
„Prije godinu i pol dana, kada smo predstavili Godišnje izvješće o radu Vlade, u listopadu 2021., tad smo još uvijek bili suočeni s pandemijom i njezinim gospodarskim posljedicama, kazali smo da je nekoliko ključnih izazova pred Hrvatskom i Europom“, rekao je predsjednik Vlade.
Kazao je da su, uz klimatske i energetske izazove, posebno naglasili da je svijet suočen s rastućom potrebom za sve oskudnijim energentima, prirodnim resursima i sirovinama o kojima ovisi razvoj i uspješnost u globalnoj utrci u inovacijama te u postizanju tehnološke suverenosti.
Pritom su istaknuli da su to upravo tehnološke promjene, praćene ubrzanom digitalizacijom i robotizacijom, dodatno produbile socijalne promjene, koje imaju i demografske učinke.
„To se odnosi na promjene na tržištu rada uslijed nastanka novih oblika rada koji traže prilagodbu radnika na nove vještine, nova zanimanja koje zahtijevaju više nego jasno cjeloživotno učenje“, rekao je premijer i dodao: „S obzirom na to da je proglašen kraj pandemije i da smo osigurali preduvjete za oporavak i razvoj Hrvatske, i to posebno ostvarenjem dva strateška cilja dublje integracije, Schengenskim prostorom i europodručjem, bitno je da na današnjem sastanku razumijemo gdje se pozicionira digitalna transformacija“.
Tri prioriteta: Dekarbonizacija, demografska revitalizacija i digitalna transformacija
Premijer Plenković rekao je da je početak ovog desetljeća bio obilježen velikim vanjskim šokovima i krizama, i pandemijom, ali i ruskom agresijom na Ukrajinu i njezinim posljedicama - energetskom i prehrambenom krizom, inflatornim pritiscima, no sada ulazimo u fazu u kojoj ćemo imati tri prioriteta u godinama koje su pred nama u ovom desetljeću.
Jedan je dekarbonizacija, a to znači postizanje veće razine energetske neovisnosti te klimatske neutralnosti Hrvatske, što će se pratiti kroz Nacionalno vijeće za održivi razvoj.
Drugo je prioritet demografske revitalizacije, za preokretanje negativnih demografskih trendova, za razvoj i vitalnost gospodarstva, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava te javnih financija, a taj će se proces pratiti kroz Vijeće za demografsku revitalizaciju.
I treće je prioritet digitalne transformacije.
„Zato smo danas pokrenuli ovo Vijeće jer smatramo da je to korisno za državu, gospodarstvo i građane i da ćemo voditi računa o svim aspektima ovog procesa“, rekao je.
Digitalnu transformaciju moramo promatrati kroz tri paralelna procesa, digitalizaciju države, digitalizaciju gospodarstva te digitalizaciju društva.
„Kad kažemo digitalizacija države, tada smatramo da je to donošenje kvalitetnog zakonodavnog okvira, razvoj sigurne digitalne infrastrukture te digitalizaciju javne uprave kako bi se omogućilo jednostavnije i kvalitetnije pružanje usluga putem digitalnih tehnologija“, pojasnio je.
Što se tiče digitalizacije gospodarstva, rekao je da to znači primjenu digitalnih tehnologija u poslovanju za inovativnost, produktivnost, konkurentnost i internacionalizaciju gospodarstva.
Dva ključna aspekta strategije: Ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske i osposobiti digitalno kompetentne građane
A digitalizacija društva podrazumijeva jačanje digitalnih vještina građana kroz obrazovanje i osposobljavanje te korištenje novih tehnologija za veću kvalitetu života i veće prilike za sve na tržištu rada.
„Mi smo kao zemlja sve te smo aspekte prepoznali u Nacionalnoj razvojnoj strategiji koju je Hrvatski sabor usvojio do 2030. godine, kao i u Strategiji digitalne Hrvatske koja je planirana do 2032. godine“, podsjetio je Plenković.
Kazao je da su dva ključna aspekta Strategije - omogućiti jednak razvoj svih krajeva Hrvatske kroz dostupnost interneta i digitalnih sadržaja i osposobiti digitalno kompetentne građane koji su ključ razvoja digitalnog društva.
Naveo je kako smo na nekim područjima u samom vrhu Europske unije ili iznad prosjeka, no naš je cilj do kraja desetljeća to dodatno poboljšamo sve te aspekte kako bismo podigli Hrvatsku na Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije koji na razini Europske unije mjeri stupanj digitalizacije gospodarstva i društva.
„Naši mladi prvi su u Europskoj uniji po osnovnim digitalnim vještinama, to je dosta bitna prednost“, istaknuo je.
Dodao je kako su hrvatski građani iznad prosjeka Unije u pogledu osnovnih digitalnih vještina, mladi informatičari i robotičari se sa svakog međunarodnog natjecanja vraćaju s medaljama premda se natječu s predstavnicima gospodarski itekako snažnijih zemalja i među prvim smo državama koje su regulirale privremeni boravak digitalnih nomada.
Podsjetio je i da je Vlada 2018. godine u Zakonu o audiovizualnim djelatnostima uvrstila rastuću industriju videoigara, koja se posebno razvija primjerice u Sisačko-moslavačkoj županiji te da je Grad Osijek postao prvi 5G grad u Hrvatskoj.
Očekujemo daljnji rast korisnika portala E-Građani
Što se tiče portala E-Građani, koji je kao servis Vlade namijenjen građanima i poduzetnicima, te strancima pruža trenutno 101 uslugu, koristi ga gotovo 1,8 milijuna hrvatskih građana, a sustav je korišten 140 milijuna puta što znači da su građani i poduzetnici uštedjeli vrijeme ne odlazeći izravno u urede različitih institucija i sve su rješavali digitalno.
„Očekujemo daljnji rast korisnika, cijeli smo sustav redizajnirali 2021. godine , omogućili smo prekogranični pristup, a koristimo eOsobne iskaznice za pristup sličnim sustavima drugih članica Europske unije“, naveo je premijer.
Dodao je da podaci ukazuju na to da su dvije pandemijske godine u povećanoj mjeri potaknule građane i poduzetnike da se uključe u E-Građane, to je jedan od pozitivnih aspekata onog vremena kada smo bili prisiljeni odraditi stvari drugačije nego inače.
Podsjetio je i da je Hrvatska jedna od prvih članica Europske unije koja je uvela elektroničku osobnu iskaznicu nove generacije sa značajnim zaštitama i elektroničkom komponentom digitalnih certifikata koja ujedno služi kao zdravstvena iskaznica.
Kazao je i da digitalizaciju mjerimo kroz druge pokazatelje, a jedna od važnijih je ona koju radi IMD-ova (Institute for Management Development) Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti koja u obzir uzima tri faktora: znanje, tehnologiju i spremnost za budućnost.
Hrvatska je tu zauzela 43. mjesto od ukupno 63 vodeće svjetske ekonomije. To je poboljšanje od 12 mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Po znanju smo 40. na ljestvici, u tehnologiji na 42., a u spremnosti za budućnost na 48. mjestu.
Za ubrzanu digitalizaciju Hrvatske koristimo značajna europska sredstva
„Za ubrzanu digitalizaciju Hrvatske koristimo značajna europska sredstva, iz Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, ali i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, kazao je i istaknuo da je Hrvatska u pregovorima stavila u prvi plan zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.
Kazao je i da je jedan od ključnih projekata za razvoj državne informacijske infrastrukture uspostava Centra dijeljenih usluga, državnog računalnog oblaka ključne infrastrukture za razmjenu informacija i podataka i povezivanje baza podataka svih tijela javnog sektora.
Njegova je svrha da korisnike sustava e-Građani oslobodi od nepotrebnog unosa podataka kojima javne institucije ionako već raspolažu, a to štedi vrijeme te ubrzava i pojednostavnjuje administrativne postupke.
„Kod donošenja našeg Plana oporavka više od 20% ukupnog iznosa izdvojili smo za digitalnu transformaciju, to su daleko najveća sredstva koja ikada u Hrvatskoj imamo na raspolaganju za digitalizaciju“, naglasio je.
Dodao je da se kroz sam Plan oporavka provode 96 projekta koji sadrže barem dio digitalne komponente po resorima, od toga gotovo trećina sredstava usmjerena je na digitalizaciju javne uprave i društva gdje su predviđene četiri reforme koje se odnose na stvaranje strateškog okvira digitalne transformacije, povezivost baza i registara, poboljšanje državne informacijske infrastrukture i poboljšanje dostupnosti interneta osobito na onim područjima gdje komercijalni operatori nemaju interesa.
Stoga su važne i investicije na području prometa i upravljanja prometom poput novog sustava naplate cestarine na autocestama i razvoja robotaksija.
„Svi ti napori pridonose i tome da Hrvatska, i sama pridonosi realizaciji Strateških ciljeva na razini Europske unije“, rekao je premijer i dodao: „Želimo spriječiti digitalnu frakturu, socijalnu smo uspjeli spriječiti, omogućiti pristup internetu i digitalnim uslugama jer je to danas isto toliko važan kao odgovarajuće osnovne komunalne usluge“.
Digitalizacija dio politike ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske
Kazao je da je digitalizacija dio politike ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske, u tom pogledu povezan uspjeh digitalizacije povezan je i s uspjehom u obrazovanju, poduzetništvu, razvoju infrastrukture, tržišta rada i drugih sektora.
Nastavio je da je doprinos digitalizacije vidljiv je u resoru prostornog uređenja i graditeljstva, pravosuđa, kulture, zdravstva, pravosuđa i kulturne baštine, a digitalnim rješenjima poput e-komunikacije i e spisa u pravosuđu, više puta nagrađivanih e-Škola u obrazovanju, e-recepata, e-uputnica i e kartona u zdravstvu, digitalizirane zemljišne knjige i katastar i digitaliziranu kulturnu baštinu stvaramo uređeniju državu te nudimo djelotvornije javne usluge.
„Ovo su sve primjeri procesa i projekata koji se već realiziraju godinama, koji su dio našeg ulaganja u ovo što podrazumijeva lovljenje koraka s najrazvijenijim zemljama, a dio je naših javnih politika“, rekao je Plenković.
Građanima je više nego ikad važno osigurati vjerodostojnu i objektivnu informaciju
Kazao je da je neizostavna tema digitalnog doba danas sveprisutna umjetna inteligencija i proizvodi koji mogu pridonijeti bržem i sveobuhvatnijem razvoju digitalnog društva sa sobom nose i određene dileme.
„Najrazvikaniji ChatGPT svojom pojavom i rezultatima unio je žustre rasprave u svijetu, Europi i Hrvatskoj, nema onoga tko nije što koristio, što komentirao“, napomenuo je i dodao da on po sebi simbolizira tri temeljna cilja u narednom razdoblju.
Prvi cilj je razvoj kritičkog mišljenja u vremenu novih tehnologija i načina komunikacija, osobito kroz sustav obrazovanja.
Pojasnio je da digitalna transformacija stavlja različite izazove za svaku generaciju naših građana – od djece do starijih osoba, kao i za različite skupine društva te da je potpuno drugačije okruženje u kojem odrastaju naša djeca kojima su Internet, pametni telefoni, tableti, televizija na zahtjev i alati umjetne inteligencije postali dostupni i svakodnevnica.
„Uz ogromne prilike koje nude, sve te mogućnosti nose i određene opasnosti, počevši od poluinformacija, dezinformacija i lažnih vijesti koje se sada mogu lakše proizvesti, brže širiti i teže prepoznati“, upozorio je i nastavio da je pitanje vjerodostojnosti digitalnih sadržaja, čija je ukupnost danas desetak tisuća puta veća od svih ostalih, isto tako važno pitanje.
To je osobito važno pitanje za demokratska društva, u kojima građani svoje stavove formiraju i odlučuju na temelju dostupnih im informacija.
„Kako ne bi bili žrtve zlonamjernih manipulacija ili neetičkih komercijalnih praksi građanima je više nego ikad važno osigurati vjerodostojnu i objektivnu informaciju“, zaključio je Plenković.
Drugi cilj je kvalitetnije reguliranje umjetne inteligencije kako bi se njezin ogroman potencijal u digitalnoj transformaciji stavio u službi društvenog napretka, a spriječila njena maliciozna zloporaba koja može biti štetne ili opasne.
„Uzimajući u obzir i europske smjernice te rizike u pogledu umjetne inteligencije, mi ćemo kroz ovo Nacionalno vijeće, voditi računa o pouzdanosti umjetne inteligencije, kako bi njena primjena bila zakonita i etična“, najavio je.
Hrvatska konkurentna na globalnom tržištu
Kazao je da je treći cilj raditi na obrazovanju i cjeloživotnom učenju svih građana, kako bi se naglasak stavio na razvoj vještina i kompetencija u kojima čovjek i dalje ima nedostižnu prednost pred umjetnom inteligencijom.
Naveo je da su to su u prvom redu umjetnička i konceptualna kreativnost, kreativno rješavanje problema, fleksibilno i nekonvencionalno razmišljanje, donošenje moralnih i etičkih odluka, emocionalna inteligencija i empatija, motoričke vještine i fizička interakcija:¬ to područja u kojima su ljudske kompetencije teško zamjenjive i najnaprednijom umjetnom inteligencijom.
„Stoga u kontekstu brzo mijenjajućeg svijeta vjerujem da ćemo koristiti tehnologiju da nam omogući napredak, a da zadržimo ono što je najbitnije, ljudskost“, zaključio je Plenković.
Na kraju je dodao da Hrvatska danas ima niz kompanija u sektoru u kojem smo udvostručili broj zaposlenih u nekoliko godina, primjerice Infobip, Mikroblink, Photomath, Nanobit, Agrivi, Orqa, Include, Gideon Brothers, Amodo, Bellabeat i Determa.
„To je za Hrvatsku ogroman dokaz konkurentnosti na vrlo zahtjevnom tržištu, globalnom, na kojem nitko ne gubi dana da bi bio među onima koji su najsposobniji i najkreativniji“, naglasio je i dodao da će Vijeće zato u ovakvom formatu raditi na zakonskim unapređenjima i javnim politikama koja neće zaobilaziti prednosti četvrte industrijske revolucije.
Pisane vijesti
