Premijer Andrej Plenković istaknuo je da Vlada podržava Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Pritom je izdvojio projekte poput kreditiranja izgradnje i opremanja Opće bolnice u Bjelovaru, izgradnju podzemnog skladišta plina u Grubišnom Polju, dovršetak radova na brzoj cesti Farkaševac-Bjelovar te ulaganja u Veteranski centar u Daruvaru. "Puno podrške, čestitke na onom što se dosad radili, uz vas smo da u partnerstvu zajednički nastavimo raditi", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanoj sjednici Skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije u povodu Dana Županije.
Na početku svoga govora premijer je pohvalio brojna ostvarena postignuća u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. "Došli smo vas podržati i ohrabriti", kazao je Plenković, naglasivši da je Vlada, kao što to radi godinama, spremna u partnerstvu, dijalogu i suradnji sa županijama, gradovima i općinama činiti iskorake za gospodarski razvitak i ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, ali i za realizaciju brojnih projekata.
Premijer je izdojio nekoliko bitnih točaka koje su Vladi na dnevnom redu kada je riječ o ovoj županiji.
U dogovoru sa županom, Vlada je riješila pitanje izdašnih kreditnih obveza koje se tiču izgradnje i opremanja Opće bolnice u Bjelovaru. "Mislim da je to dobro, ova županija i grad zaslužuju podršku i siguran sam da će razina usluga u zdravstvu biti na primjernoj razini", rekao je, dodavši da će tome pridonijeti i činjenica da je 28 liječnika zaposleno u proteklih godinu dana.
U Grubišnom Polju drugo veliko podzemno skladište plina
Kazao je da se u Grubišnom Polju radi drugo veliko podzemno skladište plina. Premijer je naglasio da je riječ o velikoj investiciji, koja osigurava u današnjim globalnim prilikama dodatnu energetsku sigurnost, ali i priliku za razvoj Grubišnoga Polja i cijele županije, između ostalog, i u pogledu prihoda od jedne takve institucije.
Naglasio je i važnost dovršetka radova na brzoj cesti od Farkaševac-Bjelovar, kako bi se, rekao je Plenković, Bjelovar još učinkovitije povezao sa Zagrebom. Dodao je da su se za to stekli uvjeti jer su Hrvatske ceste i izvođači radovi postigli dogovor, a radovi bi trebali početi do kraja ovoga mjeseca. Spomenuo je i nastavak radova na pravcu prema Virovitici, odnosno prema Kloštru Vojakovečkom i Koprivnici.
"Točno smo identificirali koje sve projekte trebamo realizirati da dignemo cestovnu infrastrukturu kako bi bila ujednačena u čitavoj Hrvatskoj. Sve to će koštati. Ali Hrvatska je danas ekonomski i financijski dovoljno snažna da na svojim leđima može nositi određene obaveze. Vjerujem da će u idućih sedam godina malo toga ostati neriješeno kada je riječ o autocestama i brzim cestama", poručio je Plenković.
U tom kontekstu naveo je i izgradnju autoceste Ploče – Dubrovnik, dovršetak Istarskog ipsilona, dionice od Zagreba do Siska te pravce u Hrvatskom zagorju i na sjeveru Hrvatske.
Veteranski centar u Daruvaru bit će dovršen ove godine
Premijer važnim smatra i ulaganja u Veteranski centar u Daruvaru, koji će biti dovršen ove godine, što će biti, kako je rekao, značajno za hrvatske branitelje, ali i za širu turističku ponudu grada, osobito kada je riječ o Daruvarskim toplicama.
U govoru je podsjetio da je prije mjesec dana održan veliki susret u organizaciji ministra regionalnog razvoja Šime Erlića sa svim čelnicima županija. "Tu smo cijeli jedan stup nove financijske perspektive direktno alocirali županijama, odnosno gradovima sjedišta županija, i Bjelovar je tu direktno dobio 22 milijuna eura", kazao je.
Naglasio je da se Vlada izborila za ta sredstva, odnosno po različitim kriterijima točno definirala koliko će koja županija sukladno ekonomskoj snazi, veličini, broju stanovnika dobiti direktno sredstava. "To su sve konkretni primjeri podrške projektima koji su vidljivi", dodao je.
Premijer je izdvojio i proces fiskalne i funkcionalne decentralizacije, kazavši da je Bjelovarsko-bilogorska županija dobar primjer fiskalne decentralizacije.
"Kada usporedite prihode županije 2017. godine prije reforme i 2022., prihod proračuna se povećao za 150 posto. Ovo govorim zbog toga što neki kažu da središnja vlast igra neku neiskrenu igru s jedinicama lokalne samouprave. Ne može nitko tko se iole razumije u brojeve reći tako nešto nama koji imamo takva postignuća i dokaze u smislu poticanja i davanja v sredstava na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave u ova dva mandata", poručio je Plenković.
Naglasio je i da je županija u samo dvije godine od zaduženosti od 40 posto došla do razine od 10 posto, što je rezultiralo financiranjem vlastite škole. To znači, dodao je, da ste u fazi odgovornog upravljanja javnim financijama.
"I zato se veselim se da ćemo i budućnosti voditi ovako iskren dijalog i zajednički rješavati prioritetna razdoblja, pitanja koja su važna za ovu i za sve druge županije. I s uvjerenjem da sposobnosti koje imate na lokalnoj razini, županije, gard i općine će dobiti jednu novu šansu, a to je šansa u vezi učinkovitijeg upravljanja državnom imovinom".
Sljedeći tjedan sastanak sa županima, predstavnicima gradovima i općina u Slavonskom Brodu
Plenković je za 14. lipnja u Slavonskom Brodu najavio još jedan sastanak sa svim županima, predstavnicima gradovima i općina na kojem će proći cijeli koncept poreznih izmjena, ali i prijedlog koji će ići s reformom sustava upravljanja državnom imovinom.
"Dat ćemo daleko veće ovlasti jedinicama lokalne i područne samouprave uvjereni da načelom supsidijarnosti i funkcionalnosti upravo vi koji ste dobili povjerenje građana u svojim sredinama najbolje znate kako staviti u funkciju određenu imovinu, kako s njom raspolagati da ona donese i korist za vašu zajednicu i izgledno povećati i prihode", naglasio je Plenković.
"To su primjeri naše suradnje koji će biti važni u budućnosti, a ujedno će vam ekonomski omogućiti vam da kao Županija napredujete.
Županu Marušiću zahvalio je na spominjanju Vladina doprinosa u vremenu krize, koje je krizno razdoblje, od COVID-a do posljedica ruske agresije na Ukrajinu, obilježilo tri godine ovoga mandata.
Plenković je podsjetio da je Vlada snažnim paketima pomoći građanima i gospodarstvu u ovih nekoliko godina uspjela očuvati socijalnu koheziju, spriječila socijalnu frakturu te napravila iskorake u pogledu gospodarskog rasta, visokih brojeva zaposlenosti, najniže nezaposlenosti, uz rapidno smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, istodobno zadržavanje investicijski kreditnog rejtinga te ostvarenje strateških ciljeva članstva u Schengenskom prostoru i europodručju.
"Kada to sve zaokružimo onda možemo reći da je Hrvatska danas solidna, stabilna, s dobrom perspektivom i prebrođenom krizom. Privatnom i javnom sektoru ostaje zadaća unaprjeđivati gospodarski i socijalni nivo života naših građana", ocijenio je Plenković.
"Puno podrške, čestitke na onom što se dosad radili, tu smo, uz vas smo da u partnerstvu zajednički nastavimo raditi", zaključio je.
Popis stanovništva nije baza koja se koristi za izbore
Predsjednik Vlade je potom u izjavi medijima odgovarao na pitanja novinara o aktualnim temama.
Upitan o nesrazmjeru broja birača i stanovnika zbog čega pojedini stručnjaci smatraju da je upitna legitimnost izbora, premijer je rekao da popis stanovništva nije baza statističkih podataka koja se po zakonu koristi za izbore. "Za izbore se koristi registar birača koji postoji. Kad smo razmišljali o novim izbornim jedinicama, razmišljali smo tako da se napravi ono što je Ustavni sud htio", dodao je.
A to je, dodao je, da u ovom modelu 10 izbornih jedinica gdje se bira 14 zastupnika, imamo što je više moguće jednak broj birača koji bira jednak broj zastupnika.
"Upravo se to prema postojećim podacima itekako uspjelo s ovim modelom koji je minorna modifikacija, dakle samo 22 posto birača će glasati u drukčijoj izbornoj jedinici", kazao je.
Premijer je naveo i kako popis stanovništva ne predstavlja pouzdan podatak s obzirom na pandemijske okolnosti u kojima je rađen te da su popisivači nailazili na poteškoće, primjerice neki se ljudi nisu htjeli popisati.
Rekao je i kako je pitanje registra birača, temeljem prebivališta pitanje odgovornosti i građana i nadležnih tijela.
"Svatko tko se negdje preseli, dužan je prijaviti svoje prebivalište. Rade li svi to ili ne, je drugo pitanje, ali ovo što smo predložili je, po našem dubokom uvjerenju, u okviru onoga što temeljem aktualnih popisa postoji u registru birača", poručio je Plenković.
Dodao je i kako se registar birača sređuje svaki dan. "Taj broj se mijenja na dnevnoj bazi i o tome je već ministar Malenica govorio nekoliko puta, ali dovoditi to pitanje u kontekst zakonitosti, ustavnosti ili legitimnosti izbora je deplasirano u potpunosti. Po toj logici niti jedni izbori koji su održani u 30 godina hrvatske demokracije nisu legitimni", ocijenio je.
Želimo da ekonomski status građana bude viši
U kontekstu gospodarskog rasta, premijer je spomenuo i dogovor sa sindikatima državnih i javnih službi o povećanju plaća, pogotovo za one najniže koji dobivaju 100 eura više, istaknuvši kako se takvo povećanje do sada nije dogodilo nikada u takvom opsegu.
"Nakon što se donese Zakon o plaćama, želimo da ekonomski i socijalni status građana bude viši", poručio je.
Upitan kada će hrvatski građani imati europske plaće, premijer je rekao kako ne postoji standard europske plaće. "Kad gledate sve iskorake koje smo napravili, Hrvatska i dalje lovi korak s razvijenim članicama EU-a koje nisu bile žrtva agresije niti izgubile cijele devedesete", istaknuo je.
Što se tiče djelatnika u pravosuđu koji štrajkaju treći dan, ocijenio je kako je siguran da će prihvatiti dogovor koji im direktno poboljšava materijalna prava ako su zadovoljni svi u državnim i javnim službama koji rade istu vrstu poslova. "Nema razlike između tajnice i daktilografa ili drugog službenika u pravosudnom tijelu ili ministarstvu. Logika novog zakona je da se za isti posao dobije približno ista plaća i zato je ovaj dogovor koji smo postigli sa sindikatima univerzalan", istaknuo je Plenković.
Na komentar kako oni štrajk nastavljaju, poručio je kako će s njima razgovarati resorni ministar. Naveo je i kako je prema najiskusnijim predstavnicima sindikalne scene postignut dogovor najsindikalnijeg karaktera dosad.
"Ako veterani pregovora u socijalnom partnerstvu iskazuju ogromno zadovoljstvo, apeliram na sve da sagledaju što je to točno plus u odnosu na plaće koje će se isplatiti za svibanj", rekao je Plenković.
Premijer se osvrnuo i na poplave, istaknuvši kako se događaju klimatske promjene, a vremenske nepogode su globalni trend. Pri tome je podsjetio na sjednicu Vijeća za digitalnu transformaciju gdje je kao jedan od prioriteta za djelovanje u budućnosti istaknut održivi razvoj koji u svom kontekstu ima i klimatske promjene.
Izvor: Vlada/Hina
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
