"Dinamika obnove dobila je sasvim novu dimenziju, ubrzana je, a to potvrđuje i vijest da smo u potpunosti iskoristili sredstva iz europskog Fonda solidarnosti od 1,03 milijarde eura", istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković, dodavši kako će se do 30. lipnja, kada je krajnji rok, učiniti dodati napori da se postotak iskorištenosti poveća.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji. U Sisku je sudjelovao na svečanoj sjednici Skupštine Sisačko-moslavačke županije u povodu dana Županije, a u Petrinji na svečanom otvorenju Veteranskog centra. Tijekom boravka na Banovini, obišao je, zajedno s ministrima i sisačko-moslavačkim županom Ivanom Celjakom i građevinske radove na obnovi od potresa u Glini, Petrinji i Sisku.
Žilavost i agilnost Vlade i lokalne samouprave u rješavanju problema u SMŽ
Plenković je, na svečanoj sjednici županijske skupštine, istaknuo kako je Sisačko-moslavačka županija pretrpjela najviše posljedica u velikosrpskoj agresiji, gospodarsko-ekonomskoj tranziciji, potresu, a kao i ostatak Hrvatske bilježi negativna demografska kretanja. "Živimo u zahtjevnom u izazovnom vremenu, ali je pokazana i žilavost i agilnost Vlade i lokalne samouprave u rješavanju životnih problema", naglasio je.
Najavio je za iduću godinu dovršetak punog profila autoceste Zagreb-Sisak s odvojkom za Petrinju koja će taj kraj još više približiti glavnom gradu i integraciji s metropolom te pridonijeti rastu investicija. Napomenuo je kako su s Europskom komisijom dogovoreni još bolji uvjeti za ulaganje u Sisačko-moslavačku županiju.
Politika na državnoj razini se reflektira na županiju i podupirati će i dalje njezin što brži oporavak, poručio je premijer napomenuvši kako je utrošeno 130 posto od predviđenih 319 milijuna eura za obnovu. Naglasio je odlučnost vlade da pomogne svima kojima je pomoć najpotrebnija.
U prigodnom govoru na otvaranju Veteranskog centra, premijer je naglasio da nije bilo žrtve hrvatskih branitelja te vodstva i vizionarstva prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana ne bi bilo ničega od onoga što danas radimo i uživamo, a to su sloboda, demokracija, snažan međunarodni položaj Hrvatske te čvrste integracije u samu jezgru Europske unije.
Domovinski rat je temelj slobodne i demokratske Hrvatske
"I upravo stoga naša Vlada nastoji svojim potezima, ne samo očuvati dignitet Domovinskog rata, koji je temelj suvremene, slobodne i demokratske države, nego svim svojim mjerama nastoji to prevesti u konkretna djela koja se tiču prava hrvatskih branitelja i prava njihovih obitelji", kazao je Plenković.
Istaknuo je što je sve pod vodstvom potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda učinjeno za hrvatske branitelje u protekla dva mandata, od povećanog proračuna Ministarstva hrvatskih branitelja, preko donošenja jedinstvenog Zakona o hrvatskim braniteljima, Zakona o nestalima, Zakona o civilnim stradalnicima, promjeni Zakona o Zakladi hrvatskih branitelja, promjeni Zakona o blagdanima, do donošenja posebnog statusa za grad Vukovar.
Izdvojio je i vraćanje onih prava koja su u različitim krizama i zahtjevnim okolnostima bili oduzeti hrvatskim braniteljima. U tom kontekstu istaknuo je i dogovor s ministrom Marinom Piletićem o vraćanju zadnjih 10 posto mirovine hrvatskim braniteljima i to s 1. srpnjem ove godine i 1. siječnjem 2024.
"To pokazuje da naša skrb i briga o hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu nije retorika i nije apstraktna nego je vrlo konkretna", poručio je Plenković.
Naglasio je da je danas otvoreni Veteranski centar u Petrinji treći po redu i s još većim kapacitetima nego što su dva ranije otvorena u Šibeniku i Sinju. Četvrti i ujedno najveći bit će otvoren do kraja godine u Daruvaru.
"Povezali smo dva strateška procesa u ova tri desetljeća – hrvatske branitelje, hrvatske ratne vojne invalide s članstvom u Europskoj uniji i sredstvima iz kohezijske politike koja su bila za ovo alocirana, a riječ je o ukupno 45 milijuna", ustvrdio je.
Premijer je poručio da se na tome neće stati, kazavši i da je u pregovorima za novu financijsku perspektivu 2021.-2027. dogovoreno da se nastave financirati ovakvi projekti. Najavio je da će se, prema dosadašnjem modelu, izgraditi još četiri veteranska centra u narednom razdoblju, čime će se pokriti sva područja Hrvatske koja su bila zahvaćena ratom i koji će biti na raspolaganju hrvatskim braniteljima i hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Hrvatska u jednom od veteranskih centara ugostila ranjenike iz Ukrajine
Podsjetio je i da je Hrvatska u jednom od ovih centara ugostila i ranjenike iz Ukrajine, koji, kako je rekao, svježe podnose tragedije i traume koje smo mi kao narod doživljavali prije tridesetak godina. "To govori koliki su kapaciteti, ali i kakva je politička odlučnost Vlade da kroz ovakve projekte i programe pomaže onima kojima je takva pomoć najvažnija", kazao je Plenković.
Premijer je na kraju zahvalio svima koji su bili uključeni u izgradnju Veteranskog centra, izrazivši uvjerenje da će svi koji u njega dođu biti zadovoljni. Naglasio je i da obogaćuje ponudu Petrinje, koja je bila grad simbol Domovinskog rata.
Premijer obišao građevinske radove na obnovi u Glini, Petrinji i Sisku
Po dolasku u Sisačko-moslavačku županiju, premijer je u Glini, zajedno s ministrima i sisačko-moslavačkim županom Ivanom Celjakom, obišao završne radove na Domu za starije osobe te na zgradi Doma zdravlja, a potom i gradilišta županijskog naselja Banovi dvori.
U Petrinji je obišao gradilišta višestambenih zgrada, a u Sisku obnovljenu zgradu Doma za starije osobe, završne radove na zgradi Gimnazije, radove na zgradi Doma zdravlja te na obnovljenoj zgradi Kulturno-povijesnog centra.
Dinamika obnove dobila novu dimenziju
Premijer Andrej Plenković je odgovarao je i na pitanja novinara, kazavši da u ubrzavanju dinamike obnove od potresa nema nikakve skrivene agende.
„Nije ovo nešto što ima bilo kakvu skrivenu agendu, to bi stvarno bilo nevjerojatno za zaključiti, imali smo dva velika potresa, ogromne štete, kontekst covida, ruske agresije na Ukrajinu, rast cijena materijala”, rekao je.
Izrazio je zadovoljstvo viđenim u Glini i Petrinji. "Dinamika obnove dobila je sasvim novu dimenziju, ubrzana je, proces se dinamizirao, a to potvrđuje i vijest da smo u potpunosti iskoristili sredstva iz europskog Fonda solidarnosti od 1,03 milijarde eura", istaknuo je premijer, dodavši kako će se do 30.
lipnja, kada je krajnji rok, učiniti dodati napori da se postotak iskorištenosti poveća.
Premijer je podsjetio da su sredstva iskorištenja za ključnu infrastrukturu koja je bila uništena, za preko 150 projekata u Zagrebu i na Banovini, kao što su vrtići, škole, zdravstvene ustanove, fakulteti, kulturna baština, javne zgrade i ceste.
Zahvalio je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen na produljenju roka za korištenje sredstava, najavivši da će Europskoj komisiji dati analizu kako koristiti „na pametan način” sredstva iz Fonda solidarnosti u situacijama velikih nepogoda u velikim urbanim cjelinama s velikim štetama i kompleksnim procedurama.
„Filozofija Fonda solidarnosti je povrat u prijašnje stanje, mi smo procijenili da to za ovakvu vrstu nepogode nije dovoljno dobro, želimo da u slučaju neke druge nesreće zgrade budu čvrste i otporne”, rekao je.
Premijer je podsjetio da je iz Nacionalnog fonda oporavka i otpornosti alocirano dodatnih 1,2 milijardi eura.
Naglasio je da je cilj da od listopada nadalje više neće biti ljudi u kontejnerima na Banovini. Istaknuo je da je u Zagrebu također raspisan natječaj za 28 kuća, koje će vrlo brzo biti obnovljene i izgrađene.
Apeliram na sindikate da budu razumni, nemamo nekakav bazen novaca
Osvrnuo se i na štrajk pravosudnih službenika i namještenika, rekavši da zahtjev o povećanju plaća za 400 eura nije realan. Apelirao je na sindikate da budu razumni.
„Trebaju sagledati što smo učinili do sada, sva povećanja plaća koja smo u mandatu napravili za službenike i namještenike, bilo da je riječ o osnovici, dodacima ili koeficijentima”, poručio je Plenković.
Kazao je da je ponuda koja je na stolu univerzalna i dogovorena sa svim reprezentativnim sindikatima javnog i državnog sektora.
To je, smatra Plenković, sjajna ponuda, to je povećanje plaća u neto iznosu koje dosad nijedni pregovori države i sindikata nisu donijeli zaposlenicima.
„Ako se njima poveća više svi će tražiti više, mi nemamo nekakav bazen novaca koji stoji iza ugla pa da samo dajemo novce”, rekao je.
Kada je riječ o umirovljenicima, također je podsjetio da su prosječne mirovine povećane u njegovu mandatu.
„Uvijek se želi i očekuje učiniti više, no trend povećanja plaća, prosječnih, medijalnih, minimalnih i prosječnih mirovina je ogroman”, ustvrdio je Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
