Sjednica Vlade: Saboru upućene izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika >
Objavljeno: 15.06.2023.
Sjednica Vlade: Saboru upućene izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika
U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojima se utvrđuje nova, za 13 posto veća osnovica za izračun njihovih plaća. Donesene su i odluke o isplati privremenog dodatka na plaću zaposlenima u državnoj i javnim službama te o visini regresa za ovu godinu za zaposlene u državnoj i javnim službama, kao i Zaključak o isplati privremenog dodatka na plaću za djelatne vojne osobe. "Ovo rješenje predstavlja najveće povećanje plaća za službenike i namještenike s najnižim primanjima", naglasio je ministar Malenica.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 226. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te državni tajnik Željko Ulhir izvijestili su o stanju vezanom za potres.
"Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatske gospodarske komore te drugih institucija i tijela državne uprave, vidljivo je da su u razdoblju nakon potresa mjerama Vlade očuvana i stvorena nova radna mjesta te je osiguran pozitivan rast gospodarske djelatnosti na području Sisačko-moslavačke županije", naglasio je Medved.
Dodao je da je kontinuiran trend povećanja broja zaposlenih kojih je u 2022. godini bilo više od 41 tisuće. Tako je broj zaposlenih u 2022. godini bio za gotovo 2.500 veći nego 2020. godine.
Medved je rekao da se i broj obrta i zaposlenih u obrtima u posljednje 3 godine povećao za više od 10 posto. "U 2022. godini u županiji je bilo više od 7 tisuća registriranih pravnih osoba, uz gotovo 2.300 obrtnika i slobodnih zanimanja, a tijekom 2022. godine, u mjere aktivne politike zapošljavanja, novo uključena je 1.471 osoba", dodao je.
Više od 58 milijuna eura uloženo u sanaciju i obnovu prometne infrastrukture
Potpredsjednik Vlade izdvojio je i napore uložene u sanaciju i obnovu prometne i elektroenergetske infrastrukture na području Sisačko-moslavačke županije, što smatra jednim od najvažnijih preduvjeta revitalizacije i regionalnog razvoja ove županije.
Naveo je da je od potresa uloženo više od 58 milijuna eura u sanaciju i obnovu prometne infrastrukture, dodavši da je do danas sanirano 122 kilometra od ukupno 150 oštećenih županijskih i lokalnih cesta.
Medved je naglasio da je značajnu štetu pretrpjela i elektroenergetska mreža na području ove županije, ali je, kako je rekao, aktivnostima HEP-a obnovljeno više od 100 kilometara dalekovodne te 90 kilometara niskonaponske mreže uz 213 novopostavljenih ili obnovljenih trafostanica za što je utrošeno više od 28 milijuna eura.
Podsjetio je i da su članovi Vlade, na čelu s premijerom Plenkovićem, u ponedjeljak, 12. lipnja posjetili Sisačko-moslavačku županiju u sklopu Dana županije, gdje su obišli završne radove na Domu za starije osobe (1,3 milijuna eura) i Domu zdravlja u Glini (1,5 milijuna eura), radove na 8 višestambenih zgrada u Petrinji (16,8 milijuna eura) te završne radove na Gimnaziji Sisak (5,1 milijuna eura). Tom prigodom u Sisku su obišli radove na Domu zdravlja (5,6 milijuna eura) te obnovljeni Dom za starije osobe (1,3 milijuna eura) i Kulturno-povijesni centar (1,3 milijuna eura).
Taj dan otvoren je i Veteranski centar u Petrinji, vrijedan 13 milijuna eura, od čega je 85 posto sufinancirano sredstvima Europske unije. "I ovim projektom snažno ćemo doprinijeti društvenoj i gospodarskoj revitalizaciji Sisačko-moslavačke županije", zaključio je Medved.
Uspješno povučena sva sredstva iz Fonda solidarnosti
Državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Ulhir ponovio je kako su se sva sredstva Fonda solidarnosti uspješno povukla, što je prva etapa ovog dijela obnove zgrada javne namjene i infrastrukture.
Što se tiče drugog dijela, stanja obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća u privatnom vlasništvu, trenutno se obnavlja 747 zgrada, a dovršeno je 8371 obiteljska kuća i zgrada, od toga 8328 nekonstrukcijske obnove.
Po modelu samoobnove, odobreno je 8,4 milijuna eura za nekonstrukcijsku obnovu, 21,5 milijun eura za konstrukcijsku obnovu te 258 tisuća eura za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća.
„U tom dijelu kontinuirano se provodi nabava i organizacija radova“, istaknuo je državni tajnik.
Treći segment paralelnog djelovanja je stambeno zbrinjavanje, za sve one kojima domovi još uvijek nisu obnovljeni.
„Mjerom financiranja najma dosad je zbrinuto 1.704 osoba, za što je isplaćeno 10,64 milijuna eura na ime sufinanciranja režijskih troškova zamjenskih stanova“, rekao je Ulhir.
Dodao je da su uređena i namještena 43 državna stana, a najkasnije do kraja srpnja planira se zatvoriti kontejnerska naselja.
Hitne izmjene zakona radi povećanja plaća u pravosuđu
U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojima se utvrđuje nova, za 13 posto veća osnovica za izračun njihovih plaća.
Osnovica bi se tako povećala sa 625,20 eura na 706,50 eura bruto, a uz povećanje osnovice, izmjenama zakona predlaže se i povećanje koeficijenta za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova (općinski, trgovački i upravni sudovi) te zamjenika općinskih državnih odvjetnika s 3,54 poveća na 4,21.
Uvodi se i obveza ažuriranja popisa pravosudnih dužnosnika, a visina iznosa naknada za odvojeni život propisuje se u eurima.
Procijenjeni trošak provedbe zakona za pet mjeseci ove godine ukupno iznosi 9.693.302 eura, a za iduću te 2025. godinu iznosi 23.263.924 eura godišnje.
Vlada je na sjednici donijela, a nakon prethodno sa sindikatima potpisanog Memoranduma o razumijevanju, odluke o isplati privremenog dodatka na plaću zaposlenima u državnoj i javnim službama te o visini regresa za ovu godinu za zaposlene u državnoj i javnim službama, kao i Zaključak o isplati privremenog dodatka na plaću za djelatne vojne osobe.
Privremeni dodatak na plaću, koji će se isplaćivati do donošenja zakona o plaćama koji će regulirati plaće u javnoj i državnoj službi, ovisno o visini plaće, iznosit će od 60 do 100 eura neto, dok regres iznosi 300 eura.
Privremeni dodatak će primiti ukupno 219 tisuća zaposlenih, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica naglasio je da je to prijelazno rješenje do donošenja novog sustava plaća prema modelu "jednaka plaća za jednak rad".
"Ovo rješenje nije parcijalno i nije selektivno, i predstavlja najveće povećanje plaća za službenike i namještenike s najnižim primanjima. Dodatak nije linearan, već ciljano obuhvaća one službe u kojima je do donošenja novog zakona i uredbi nužno povećati plaće te obuhvaća sve službenike i namještenike s istim koeficijentima, a koji su zaposleni u različitim službama -carini, policiji, zdravstvu, obrazovanju, u ministarstvima, na sudovima ili državnim odvjetništvima", rekao je.
Za provedbu odluke godišnje će se u državnom proračunu osigurati više od 430 milijuna eura, dodao je ministar.
Za dugove prema dobavljačima HZZO će bolnicama isplatiti 59 milijuna eura
Za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, HZZO će državnim i županijskim bolnicama ukupno isplatiti nešto manje od 59,5 milijuna eura.
Zbog porasta cijena uzrokovanih makroekonomskim prilikama HZZO će isplatiti namjensku pomoć u iznosu od 59.428.732 eura radi podmirenja dijela dospjelih obveza bolnica prema dobavljačima, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš obrazlažući Odluku.
Zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači županije isplatit će se 25.596.014 eura, a 33.832.718 eura onima kojima je osnivač država.
U obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obveza tako da se plaćaju najstarije dospjele obveze.
Vlada je donijela i Odluku o proglašenju projekta "Specijalna onkološka bolnica – Medicinski centar Medikol (MCM)" strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
Specijalna onkološka bolnica je privatni investicijski projekt Medikol grupe iz Zagreba, a vrijednost ukupnih troškova projekta, procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu, iznosi nešto manje od 77 milijuna eura s PDV-om, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg.
Projekt bi se realizirao u Zagrebu na površini od 23.542 četvorna metra na području katastarske općine Pešćenica, a čestica je u vlasništvu Poliklinike Medikol.
Projekt predviđa izgradnju Specijalne onkološke bolnice - Medicinski centar Medikol (MCM) koja će obuhvatiti prostor za nuklearnu medicinu, centralni laboratorij, prostore za radiologiju, angiografiju i dijagnostiku, operacijske sale, prostor namijenjen intenzivnoj njezi, stacionar i centar za radioterapiju.
Planira se i zapošljavanje, postupno, 129 zaposlenika (medicinskog i pomoćnog osoblja) u prvom razdoblju rada, a taj bi broj trebao rasti do 562 zaposlenika.
Uredba o sporazumu Hrvatske i BiH za bolju turističku suradnju
Na sjednici je donesena i Uredba o objavi sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) o suradnji u području turizma zbog prepoznavanja obostranog interesa u tom sektoru i važnosti njegova razvoja za gospodarski, kulturni i društveni život u obje države.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac podsjetila je da je taj sporazum prethodno sklopljen u Sarajevu 7. srpnja 2017., na hrvatskom i službenim jezicima BiH, a njime se predviđa da će obje strane skrbiti za razvitak i jačanje međusobnih veza u području turizma, s ciljem boljeg uzajamnog upoznavanja povijesti i kulture njihovih naroda.
"Posebnu pažnju posvetit ćemo poticanju kontakata između nadležnih institucija, razmjeni znanja i praktičnih iskustava o različitim oblicima turizma i marketingu, kao i informacija i podataka o obrazovnim programima/institucijama, investicijama u turizmu, zakonskim okvirima, obrazovanju za turističko-ugostiteljska zanimanje i usavršavanju zaposlenih", naglasila je ministrica.
Cilj suradnje je i povećanje turističke razmjene, bolja suradnja privatnog turističkog sektora, strukovnih udruga i drugih organizacija i subjekata relevantnih za turističku djelatnost, kao i razmjena podataka, strategija i drugog.
Brnjac je dodala i da će tu suradnju pratiti Mješoviti odbor za turizam kojeg će osnovati obje strane i koji će se sastati jednom svake dvije godine ili kada to ocijeni potrebnim, naizmjenično u Republici Hrvatskoj i BiH.
Vlada podržala proglašenje holodomora genocidom nad Ukrajincima
Vlada je podržala inicijativu Hrvatskog sabora da se holodomor proglasi genocidom nad ukrajinskim narodom.
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić rekao je kako predloženom deklaracijom Hrvatski sabor priznaje holodomor - prisilno izazvanu glad koju je smišljeno i organizirano proveo komunistički staljinistički režim u Ukrajini u razdoblju 1932.-1933. kao zločin genocida nad ukrajinskim narodom.
Prihvaćena pokroviteljstva nad humanitarnim koncertom za Zakladu Prsten i 15. dodjelom nagrada „Zlatna bilanca
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad održavanjem humanitarnog koncerta za Zakladu Prsten.
Državni tajnik Zvonko Milas izvijestio je da će se u organizaciji Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten, 10. srpnja 2023., u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, održati humanitarni koncert za Zakladu Prsten, koji za cilj ima osiguravanje sredstava za stipendiranje učenika i studenata porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji studiraju u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Kazao je da su korisnici stipendija nadarena djeca, djeca poginulih pripadnika HVO-a te djeca koja odrastaju u otežanim socijalno-materijalnim uvjetima.
Udruga Prsten je nepolitička i neprofitna udruga osnovana 2005. godine s ciljem promicanja i zaštite tradicije, kulture, gospodarske suradnje i humanitarnog djelovanja. Milas je naglasio da je stipendiranja učenika i studenata najznačajniji projekt Udruge, koji se provodi od 2007. godine.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad 15. dodjelom nagrada „Zlatna bilanca“., koja će se održati 27. lipnja 2023. godine.
Državni tajnik Zdravko Zrinušić kazao je da je riječ o nagradi koju Financijska agencija dodjeljuje najuspješnijim hrvatskim tvrtkama na temelju metodologije za procjenu financijskog rejtinga te se, kako je rekao, na taj način promovira hrvatsko poduzetništvo kroz objavu rezultata poslovanja u prethodnoj godini.
