U kontekstu konsolidacije vlasničke pozicije Fortenove i izlaska Sberbanka iz vlasništva te kompanije te uslijed neostvarivanja preuzimanja njegovog vlasničkog udjela od mirovinskih fondova, i to zbog odustajanja Allianza, u pojedinim su se medijima pojavile Vlada vršila neprimjeren pritisak na njemački Allianz da preuzme ruski udio u Fortenovi. Odbacujemo tu tezu kao potpuno neosnovanu.
Svi kontakti koje su predstavnici Vlade uobičajenim diplomatskim putom ostvarili s Allianzom ostvareni su iz posve razumljivih i legitimnih razloga kako bi se pribavilo objašnjenje o razlozima odustajanja Allianza od sudjelovanja u toj transakciji, na što do sada Vlada nije dobila tražene odgovore.
Podsjećamo na to da su mirovinski fondovi ti koji su u pregovorima s upravom Fortenove dogovarali moguću transakciju radi stjecanja suvlasničkog udjela i pripremili model po kojemu bi to eventualno ostvarili, a nipošto Vlada, koja u tome nije sudjelovala.
Isto tako, odbacujemo tvrdnje da bi se planiranom transakcijom kršio sankcijski režim Europske unije, naprotiv.
Naime, u Uredbi EU o sankcijama iz srpnja prošle godine, kada je Sberbank listirana kao sankcionirana pravna osoba, Vlada je osigurala prijelazni rok do kraja listopada 2022. godine i time su bile stvorene sve pretpostavke za otkup udjela Sberbank, uz odobrenja nadležnih tijela.
Fortenova je privatna kompanija, te Vlada nije sudjelovala niti sudjeluje u procesu njezinog preuzimanja. Vlada nema nikakvu ulogu u odabiru njihovih poslovnih partnera niti ikoga može prisiliti da svoje poslovne odluke donosi mimo tržišnih pravila.
Neosnovana teza o neprimjerenom pritisku Vlade na društvo Allianz, koja se sada plasira u javnost, i to osam mjeseci nakon neostvarene inicijative mirovinskih fondova za preuzimanjem Fortenove, počiva na tome da je HANFA nakon toga pokrenula nadzor nad tim procesom.
Vlada s tim nema nikakve veze budući da je HANFA neovisno regulatorno tijelo koje svoje odluke donosi i provodi samostalno, uključujući i one koje se odnose na nadzorne aktivnosti, na koje Vlada ne vrši nikakav utjecaj.
Jednako je tako neistinita i zlonamjerna teza da je Vlada vršila pritisak na Allianz da ne odustane od navedene transakcije i to kako bi omogućila isplatu ruskim suvlasnicima Fortenove i štitila njihove interese. Takve proizvoljne i apsurdne konstrukcije nemaju nikakve veze sa stvarnošću i pravo je pitanje koji se interes skriva iza takvih manipulacija. Suvlasnički status danas sankcioniranih pravnih osoba, kao tadašnjih vjerovnika Agrokora, proizlazi isključivo iz poslovnih odluka bivše uprave Agrokora, i nije odabir Vlade.
U okolnostima kada se suočavala sa situacijom u kojoj je propast Agrokora ugrožavala gospodarsku i financijsku stabilnost države, da bi to prevenirala, Vlada je 2017. godine predložila pravni okvir koji je spriječio urušavanje tada najveće hrvatske kompanije. Zahvaljujući tome, sačuvana su radna mjesta, a imenovanjem izvanredne uprave i sklapanjem nagodbe spašeni su njeni hrvatski dobavljači i brojni OPG-ovi čiji je opstanak uvelike ovisio o njihovom poslovanju s Agrokorom.
Vlasnici bivšeg Agrokora – danas Fortenove – postali su njegovi vjerovnici, koji su dio svojih potraživanja namirili kroz svoj vlasnički udio. U tome nije sudjelovala država, koja nije suvlasnik te kompanije.
Jedino je točno da je, u kontekstu suočavanja s posljedicama ruske agresije i primjene sankcijskog režima na poslovanje kompanije, Vlada surađivala i komunicirala s Upravom Fortenove, jedino iz razloga što je vodila računa o ukupnoj gospodarskoj i financijskoj stabilnosti u Hrvatskoj, s obzirom na veličinu te kompanije i njezinu važnost za hrvatsko gospodarstvo.
Pisane vijesti |
Priopćenja |
Andrej Plenković
