Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se videovezom članovima druge sjednice trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koja se održava u Cavtatu. Zahvalio je svim Hrvatima izvan Hrvatske na lobiranju za ulazak Hrvatske u dublje integracije Europske unije, Schengen i europodručje. Naglasio je da je hrvatskoj Vladi posebno važna suradnja sa svim Hrvatima izvan domovine te će im, kao i dosad, pružati snažnu potporu. Najavio je i novi prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku, koji uskoro ide u javno savjetovanje.
Pozdravivši prisutne, predsjednik Vlade pohvalio je rad Savjeta kao ključnog koordinativnog tijela koje emancipira bogatu i razgranatu suradnju Hrvatske i Hrvata izvan nje.
Istaknuo je da svojim radom stavlja u fokus pitanja koja se uvijek mogu bolje urediti, a institucije države mogu biti na raspolaganju svim našim sunarodnjacima gdje god oni živjeli diljem svijeta.
„Od našeg posljednjeg sastanka prije godinu dana Hrvatska je dodatno osnažila svoj međunarodni položaj“, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je hrvatska od prvog siječnja realizirala dva cilja dublje integracije u Europsku uniju, Schengen i europodručje.
„To su bili jasno zacrtani predizborni i programski ciljevi i možemo reći da smo zaokružili sve što je bilo strateški važno za hrvatski narod i mladu hrvatsku državu“, kazao je premijer, dodavši da taj proces nije bio jednostavan ,već se Hrvatska morala potruditi i izboriti za svaku od tih etapa.
Zahvala lobističkom angažmanu brojnih Hrvata izvan Hrvatske
„Zahvaljujem svima koji su dali doprinos, ali posebno snažnom lobističkom angažmanu brojnih Hrvata izvan Hrvatske koji su nam pomogli i bili utjecajna grana hrvatskog političkog diplomatskog ili zagovaračkog djelovanja“, rekao je.
Kazao je kako u ekonomskom pogledu ovakav međunarodni položaj Hrvatske donosi benefite.
Podsjetivši kako još traje razdoblje kriza, ne samo u Hrvatskoj i Europi, već i cijelom svijetu, spomenuo je pandemiju covida koja je formalno trajala više od tri godine.
„Uspjeli smo proći kroz tu krizu jer smo i hrvatskom narodu u domovini, ali i vama pokazali što je to jedinstvena i nezamjenjiva uloga države u krizama“, istaknuo je i dodao da je država čvrsto i snažno stala iza radnika i gospodarstva.
Istaknuo je da je zbog takvih poteza Vlade Hrvatska prošla bez rasta nezaposlenosti, vala stečajeva i ugroze egzistencija hrvatskih obitelji.
Isto tako je i sada, u vremenu brutalne ruske agresije na Ukrajinu.
„Agresije koju smo snažno osudili kao Vlada i kao parlamentarna većina , nažalost, nisu svi u Hrvatskoj po tom pitanju bili jednoglasni, niti principijelni, bilo je onih čiji su stavovi djelovali puno više proruski, što je zapanjujuće i nevjerojatno, gotovo sramotno za zemlju koja je sama bila žrtva velikosrpske agresije Miloševićevog režima prije tridesetak godina“, istaknuo je Plenković.
Vlada u razdoblju krize spriječila socijalnu frakturu i mjerama očuvala ekonomiju
Podsjetio je da je u tom razdoblju krize Vlada osigurala zamrznute cijene plina i struje, snižene cijene naftnih derivata i svojim mjerama omogućila funkcionalnost države.
Temeljni cilj politike hrvatske Vlade bio je spriječiti socijalnu frakturu i očuvati socijalnu koheziju, rekao je.
Naglasio je da su krize bile dodatno produbljene posljedicama strašnih potresa koji su pogodili Zagreb i Banovinu, brojnih poplava i drugih elementarnih nepogoda s kojima smo se suočavali te je Vlada na većinu tih izazova uspješno odgovorila, bez teških posljedica za funkcionalnost cijelog društva i ekonomskih ugroza.
„Pokazali smo otpornost i agilnost hrvatske ekonomije“, nastavio je predsjednik Vlade.
Rast BDP-a, rekordna zaposlenost, rapidno smanjenje javnog duga
Osvrnuo se na podatak da je 2021. rast BDP-a bio preko 13 posto, a 2022. preko 6 posto. Za ovu godinu rast je revidiran na 2,2, posto BDP-a, a s obzirom na podatke iz turističkog sektora, vjerojatno će biti veći nego što je projiciran.
Naveo je i da je zaposlenost u Hrvatskoj na najvišim razinama i milijun i šesto šezdeset tisuća ljudi koji rade.
„Takvi brojevi uopće nisu postojali od kad je Hrvatska samostalna država“, istaknuo je.
Dodao je da je broj nezaposlenih pao na 95 tisuća, a to je najmanje nezaposlenih još od 1982. godine.
Istaknuo je i da je Vlada odgovorna u upravljaniju javnim financijama te rapidno smanjuje javni dug. Ove godine očekuje se da bude 62 posto, a iduće ispod 60 posto.
„Time ćemo u potpunosti konsolidirati javne financije i na taj način potvrditi da nemamo uzalud najviši kreditni rejting u sve tri svjetske agencije za kreditni rejting“, rekao je premijer.
U ovom desetljeću Hrvatskoj na raspolaganju 25 milijardi eura iz europskih fondova
Naglasio je i da je Hrvatska u ovom desetljeću osigurala najviše sredstava iz europskih fondova za javna ulaganja i razvoj.
„Ovo je desetljeće u kojem imamo na raspolaganju 25 milijardi eura“, rekao je premijer i dodao da su time stvoreni preduvjeti da Hrvatska dođe na razinu razvoja zemalja srednjoistočne Europe unutar Unije koje nisu bile opterećene agresijom Miloševićevog režima.
„Taj naš položaj omogućuje nam da još više i snažnije pomognemo Hrvatima izvan Hrvatske“, kazao je Plenković i podsjetio na nedavnu sjednicu Vlade i Vijeća ministara BiH u Zagrebu, te posjete Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji te ostalim zemljama regije i Europske unije i na susrete sa zajednicama Hrvata unutar njih.
Posebno je izdvojio posjet Sjedinjenim Američkim Državama i susret s Hrvatskom bratskom zajednicom i brojim udrugama američkih Hrvata, koji s entuzijazmom prenose našu kulturu, vjeru i tradiciju idućim generacijama.
S tim u vezi, podsjetio je i da je Vlada nakon dugog niza godina, riješila pitanje dvostrukog oporezivanja sa SAD-om.
Nastaviti povećavati sredstva za rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Naglasio je da su kontakti s Hrvatima izvan Hrvatske posebno važni te dodao da će Vlada nastaviti povećavati sredstva u hrvatskom proračunu predviđena za rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i poticati sve druge resore da čine isto.
Zahvalio je županijama i gradovima zahvalan našim županijama i gradovima koji se također angažiraju u održavanju odnosa sa Hrvatima izvan Hrvatske.
„Snažan položaj Hrvatske koji imamo danas, a to je naše zajedničke postignuće, prigoda je da se to vidi i osjeti u snažnoj potpori države Hrvatima u cijelom svijetu i na taj način potakne da čuvaju naš identitet tamo gdje žive“, kazao je premijer.
Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku uskoro u javnom savjetovanju
Naveo je tri teme budućnosti za hrvatski narod, ali i globalno.
Prva je demografska devitalizacija, druga je pitanje održivog razvoja u kontekstu klimatskih promjena, napuštanja fosilnih goriva i orijentiranosti na obnovljive izvore energije, a treća ići u korak s temeljem četvrte industrijske revolucije, a to je digitalna transformacija.
„S takvom vizijom Hrvatske i doprinosom svih vas koji to činite konkretno, jer izdvajate vrijeme i novac da pridonesete Hrvatskoj, vjerujem da ćemo zajednički ostvariti dodatne napore za razvoj Hrvatske i hrvatskog naroda gdje god on živio“, zaključio je.
Na kraju je najavio, kako je rekao, važnu temu i bitan iskorak.
„U fazi smo finalizacije prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku koji će Vlada, u suradnji s Maticom Hrvatskom, uskoro pustiti u savjetovanje za javnost i usvojiti u drugoj polovici godine“, kazao je dodavši da Vlada i time snaži hrvatski identitet.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
