Plenković: Novim Zakonom o plaćama u državnoj i javnim službama nastoji se provesti načelo jednake plaće za jednak rad

Na početku današnje sjednice Vlade, premijer Plenković govorio je o Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama naglasivši da se radi o velikom reformskom zakonu kojim se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad. Uvodi se sustav nagrađivanja službenika, ocjenjivanja rada službenika se stavlja u korelaciju s njihovim plaćama, propisuje se vrednovanje radnih mjesta prema utvrđenim kriterijima, jamči se pravednost među službenicima, veća učinkovitost, bolji sustav kvalifikacija stručnosti i sposobnosti kandidata, transparentniji sustav i nudi se daljnji rast plaća, dodao je. Posebno je važno to što se uvodi centralizirani sustav zapošljavanja, a važna je i novost to da se uvodi obveza potpisivanja izjave o nepostojanju sukoba interesa za državne službenike, čime se povećava i transparentnost i jača okvir za suzbijanje korupcije.

Otvarajući današnju, 230. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Uoči 1. srpnja, desete godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je kako se radilo o strateškom cilju države još od govora predsjednika Tuđmana u Hrvatskome saboru 30. svibnja 1990.
 
Tada je, u svojih deset točaka, kao treću točku prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman naveo europski put Hrvatske.
 
"Taj je veliki, transformativni proces trajao dosta vremena, puno je truda uloženo, puno reformskih procesa, puno prilagodbe našeg pravnog sustava, gospodarstva i puno izgrađenih institucija. U konačnici, jako je puno koristi za hrvatsko gospodarstvo i za hrvatske građane u prvih deset godina članstva koje smo okrunili prije šest mjeseci s dvije dublje integracije – članstvom u Schengenskom prostoru i europodručju – i na taj način pozicionirali Hrvatsku u samo jezgru europskoga projekta mira, suradnje i gospodarskog prosperiteta", poručio je predsjednik Vlade.
 
Brojni projekti ostvareni u prvih 10 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji
 
U okviru obilježavanja 10. obljetnice članstva, dodao je, održat će se niz aktivnosti, a jedna od njih i danas u Bruxellesu, gdje Hrvatska organizira svečani koncert, a premijer Plenković održat će i predavanje na tu temu u Europskom centru za političke studije.
 
U kontekstu brojnih projekata ostvarenih u prvih deset godina članstva i financiranih iz europskih sredstava, od kojih će najvidljiviji ostati izgradnja Pelješkog mosta, podsjetio je da su danas uoči sjednice Vlade potpisani ugovori za dva nova, važna projekta, u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti,  za izgradnju i opremanje zgrade centralnog operacijskog bloka varaždinske bolnice te za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti.
 
Prvi projekt vrijedan je 45 milijuna eura, od čega su 43 milijuna u potpunosti bespovratna sredstva, a za drugi, koji je svojim karakteristikama u potpunosti utjelovio dvije ključne tranzicije – zelenu i digitalnu, je osigurano 180 milijuna eura.
 
"To su odlični primjeri kako Hrvatska, koja je uz Španjolsku i Italiju, najučinkovitija u provedbi sredstava Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, ide naprijed i koristi članstvo u Uniji za razvoj, za istraživanja i za opći boljitak hrvatskoga društva", istaknuo je premijer Plenković.
 
Značajno povećanje izdvajanja za Hrvate izvan Hrvatske
 
Osvrnuo se potom na sjednicu Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske, koja se održava dva dana u Cavtatu, a u koju se premijer jutros uključio video putem.
 
Podsjetio je da su u mandatu ove Vlade značajno povećana izdvajanja za Hrvate izvan Hrvatske, bez obzira jesu li konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini, ili hrvatska manjina u susjednim zemljama, ili pak dijaspora u drugim europskim i svjetskim zemljama.
 
Kao dobar primjer konkretizacije te skrbi izdvojio je otvaranje Hrvatskog doma prošloga tjedna u Subotici, vrijednog 2 milijuna eura, čiju je izgradnju u potpunosti financirala hrvatska Vlada.
 
Tijekom boravka u Subotici, premijer Plenković sastao se s premijerkom Srbije Anom Brnabić, a susret je ocijenio vrlo korisnim te dodao da su razgovarali o svim pitanjima u odnosima između dvije zemlje.
 
Jučer je predsjednik Vlade u Podgorici sudjelovao na sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.
 
Uz susret s novoizabranim predsjednikom Crne Gore, na kojem su razgovarali o svim temama koje su na dnevnom redu između dviju zemalja, premijer Plenković susreo se i s predstavnicima hrvatske zajednice u Crnoj Gori, kao i s predstavnicima hrvatskih tvrtki.
 
Od ostalih tema izdvojio je uručivanje brojnih ugovora iz Programa za razvoj otoka, održano u Splitu, a ministar Erlić tom je prigodom predstavio i raspodjelu alokacije potpore za otoke po županijama.  
 
Potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga i ministar Marin Piletić sudjelovali su na obilježavanju 82. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda odnosno Dana antifašističke borbe.
 
Danas je Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o priznavanju Holodomora u Ukrajini kao genocida, što je premijer Plenković ocijenio važnim i to povezao sa sudjelovanjem ministra vanjskih i europskih poslova Grlića Radmana na konferencije o Ukrajini održanoj u Londonu prije nekoliko dana i daljnjem angažmanu i potpori Hrvatske Ukrajini, koja je žrtva ruske agresije.
 
Ulaganja u mlade
 
Ranije ovoga tjedna održana je i godišnja konferencija Savjeta mladih, a premijer Plenković u tom je kontekstu naveo da je u mandatu njegove Vlade stopa nezaposlenosti mladih s 24,6 posto smanjena na 13,7 posto, što znači da smo praktički u okvirima prosjeka Europske unije, koji iznosi 11,5 posto.
 
"Posebno mi je drago da smo našim politikama i poreznim rasterećenjima omogućili mladima da ih danas ima čak 40 tisuća manje koji su na ugovorima na određeno vrijeme, a 50 tisuća više onih koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme", kazao je Plenković.
 
Spomenuo je i da je 174 tisuće mladih ove godine dobilo povrat poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 110 milijuna eura.
 
"Nastavit ćemo ulagati u mlade, i kao dio politike demografske revitalizacije, pri čemu je posebno važno da smo od ove godine u poziciji da imamo i besplatne školske obroke i besplatan prijevoz i besplatne udžbenike, a isto tako ulažemo u predškolski odgoj i obrazovanje", poručio je premijer i podsjetio da je u mandatu do sada obnovljeno ili dograđeno ili izgrađeno više od 500 vrtića.
 
Slijede, dodao je, daljnja ulaganja u školsku infrastrukturu s ciljem jednosmjenske nastave svugdje.
 
Od 1. srpnja stupa na snagu novi Zakon o trgovini sa 16 radnih nedjelja  
 
Podsjetio je da od 1. stupnja na snagu stupa novi Zakon o trgovini kojim se realizira jedno od Vladinih programskih obećanja, a to je reguliranje rada nedjeljom.
 
Tako će po novom režimu 16 nedjelja biti radnih, a tranzicijski period od 6 mjeseci od 1. srpnja do 1. siječnja omogućit će da se u tih pola godine radi 16 nedjelja kako bi se svi subjekti mogli prilagoditi novom načinu poslovanja.
 
"Siguran sam da ćemo s ovim unaprijediti balans između poslovnoga i privatnoga života za sve one koji su često radili nedjeljom", istaknuo je.
 
Novi zakon o plaćama ogroman iskorak koji će zajamčiti dodatni rast plaća u državnoj i javnim službama
 
Od točaka s današnje sjednice Vlade, izdvojio je novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji se drugo pripremao jer ta tema izaziva veliki interes javnosti.
 
"Ovaj zakon je veliki reformski zakon kojim se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad", poručio je premijer Plenković.
 
Uvodi se sustav nagrađivanja službenika, ocjenjivanja rada službenika se stavlja u korelaciju s njihovim plaćama, propisuje se vrednovanje radnih mjesta prema utvrđenim kriterijima, jamči se pravednost među službenicima, veća učinkovitost, bolji sustav kvalifikacija stručnosti i sposobnosti kandidata, transparentniji sustav i nudi se daljnji rast plaća.
 
Posebno je važno, dodao je premijer, to što se uvodi centralizirani sustav zapošljavanja, a važna je i novost to da se uvodi obveza potpisivanja izjave o nepostojanju sukoba interesa za državne službenike, čime se povećava i transparentnost i jača okvir za suzbijanje korupcije.
 
"Ono što je posebno važno, a to je poruka zaposlenicima u državnim i javnim službama, uključivši i one u pravosuđu, koji su obuhvaćeni ovim zakonom, mi smo dogovorom koji smo postigli sa sindikatima, koji obuhvaća 220 tisuća ljudi u sustavu, od 1. srpnja omogućili najveći rast plaća ikada od 100, 80 i 60 eura", podsjetio je premijer Plenković na ogroman iskorak kako bi se pomoglo onima koji rade u državnoj i javnim službama.
 
Stupanjem na snagu novog Zakona, dodao je, radit će se na novim uredbama za javne i državne službenike, koje će također zajamčiti dodatni rast plaća u idućoj godini.
 
Paket zakona u okviru poreznih izmjena izravno će utjecati na povećanje plaća građana
 
Drugi veliki segment na današnjoj sjednici je paket zakona u okviru poreznih izmjena. 
 
Prvi cilj tih izmjena je daljnje porezno rasterećenje, a u ovom konkretnom slučaju ta će rasterećenja izravno utjecati na povećanje plaća.
 
Drugi je cilj fiskalna decentralizacija. Premijer je podsjetio da je ona bila jedna od dvije temeljna poruke, uz funkcionalnu decentralizaciju, koju su 2016., tada novoj Vladi, na prvom susretu 19. prosinca kao zamolbu uputili župani, gradonačelnici i načelnici.
 
"Rekli su nam tada, na prvom susretu 19. prosinca u Zagrebu: mi želimo veće ovlasti, to je funkcionalna decentralizacija, i više sredstava. Mi smo do sada svim našim konzistentnim potezima u proteklih sedam godina kontinuirano davali i više ovlasti jedinicama lokalne samouprave, a svim reformama, osobito o financiranju lokalne i područne samouprave, osigurali više sredstava", naglasio je predsjednik Vlade.
 
Na tom je tragu, kazao je, i duh ovih poreznih izmjena – da oni koji su najbliže građanima, po načelu supsidijarnosti, mogu odlukama svojih predstavničkih tijela donositi odluke koje će utjecati i na životni standard građana koji žive u sredinama gdje su dobili povjerenje da vode četiri godine lokalnu vlast. 
 
Kao zadnju temu s današnje sjednice izdvojio je niz zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira područje energetike, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, kao dio mjera iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
 
Na kraju uvodnog obraćanja još je jednom čestitao Kurban-bajram svim vjernicima islamske vjeroispovijesti.



Pisane vijesti