Vlada je u saborsku proceduru uputila Izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kojim se povećava iznos osobne invalidnine i druga prava koja se računaju na temelju proračunske osnovice te osnivaju ustanove za trajni smještaj branitelja. Donesena je i odluka o proračunskom okviru za razdoblje od 2024. do 2026. godine, koja prema riječima ministra Primorca, pokazuje trend nastavka vođenja odgovorne fiskalne politike s tendencijom da već u 2024. udio javnog duga u BDP-u bude ispod 60 posto te uredba kojom će se još neko vrijeme utjecati na niže cijene goriva.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelj Tomo Medved naglasio je kako se izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata omogućava da iznos prava bude usklađen s ekonomskim stanjem u Hrvatskoj.
Izmjene zakona kako bi se povećao iznos osobne invalidnine hrvatskih branitelja
Prema važećim zakonskim odredbama, naveo je, osobna invalidnina i druga prava određuju se u postotku od proračunske osnovice, a s obzirom da se iznos proračunske osnovice od 2001. godine nije mijenjao, iznosi prava hrvatskih ratnih vojnih invalida, drugih prava po osnovi oštećenja organizma ili gubitka člana obitelji - isti su 22 godine, dok su iznosi prosječne neto plaća u Republici Hrvatskoj rasli, naveo je.
"Izmjenama zakona predlažemo da se mjesečni iznosi osobne invalidnine, posebnog doplatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog doplatka, naknada za njegovatelja i obiteljske invalidnine, određuju od osnovice koja se određuje odlukom Vlade. Time će se omogućiti da iznos prava iz
Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata budu usklađeni s ekonomskim stanjem u Republici Hrvatskoj", ocijenio je.
Izmjenama i dopunama Zakona predviđene su i izmjene uvjeta za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje.
Iako je Ministarstvo u proteklim godinama uložio značajne napore u provedi mjera namijenjenih zapošljavanju nezaposleni hrvatskih branitelja i dalje postoje određeni broj hrvatskih branitelja koji se zbog zdravstvenih i drugih razloga nalaze u riziku od siromaštva zbog nemogućnosti samostalnog privređivanja, objasnio je potpredsjednik Vlade.
Izmjenama se zakon usklađuje s odredbama iz Zakona o mirovinskog osiguranja radi mogućnosti duljeg zadržavanja u svijetu rada.
Predlaže se i stvaranje preduvjeta za osnivanje ustanova za trajni smještaj hrvatskih branitelja koji za njim imaju potrebu.
"S obzirom na starenje populacije hrvatskih branitelja, potreba nemoćnih i bolesnih, kao i onih u samačkim kućanstvima, očekuje se kontinuirani porast hrvatskih branitelja kojima će biti potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajne naravi. Stoga je u zakonu predviđena pravna osnova za osnivanje navedenih ustanova", objasnio je Medved.
Naglasio je u obrazloženju da ništa od ovih mjera ne bi bilo moguće da u državnom proračunu nisu osigurana sredstva koja su za u ovoj godinu, u odnosu na 2016. godinu, uvećana za čak 30 posto.
"Kontinuitet politike vrednovanja uloge hrvatskih branitelja u našem društvu i brige za hrvatske branitelje vidljiv je još od prvog dana mandata naše Vlade i donošenje jedinstvenog zakona 2017. godine, s ciljem osiguravanja jakog zakonskog uporišta koje je obuhvatilo sve hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir. Na taj je način postignut veliki napredak u skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju", rekao je.
Donesena odluka o proračunskom okviru od 2024. do 2026.
Vlada je donijela odluku o proračunskom okviru za razdoblje od 2024. do 2026. godine, koja prema riječima ministra financija Marka Primorca pokazuje trend nastavka vođenja odgovorne fiskalne politike s tendencijom da već u 2024. udio javnog duga u BDP-u bude ispod 60 posto.
Prema planu, nastavit će se daljnje smanjenje udjel javnog duga u BDP-u i održavanju proračunskog manjka ispod razine od tri posto BDP-a do kraja 2026. godine, rekao je u uvodu sjednice potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je predsjedao današnjom sjednicom.
Ustvrdio je kako se nastavlja s politikama socijalne kohezije i jačanja otpornosti na krize, gospodarskim razvojem i ubrzanom dinamikom obnove od potresa.
Sredstva su prema njegovim riječima predviđena i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, ulaganja u prometnu, zdravstvenu i sportsku infrastrukturu i ravnomjerni razvoj Hrvatske.
Strateški prioriteti ostaju smanjenje javnog duga i proračunski manjak ispod tri posto
Ministar financija Marko Primorac rekao je da je polazište za izradu odluke o proračunskom okviru program stabilnosti RH za razdoblje od 2024. do 2026. koji je vlada donijela 27. travnja.
U 2024. godini očekuje se realni rast BDP-a od 2,6 posto; 2025. godini 2,5 posto i i 2,2 posto u 2026. godini, podsjetio je Primorac.
Strateški prioriteti, kako je rekao, ostaju smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i održavanje proračunskog manjka ispod tri posto BDP-a, unutar granica određenih maastriškim kriterijima.
U 2024. godini projicira se udio javnoga duga u BDP-u od 58,9 posto; 2025. godini 57,5 i u 2026. godini 55,6 posto.
U 2024 godini projicira se manjak središnje države od 1,8 posto BDP-a, a na razini opće države 1,5 posto BDP-a.
Visina rashoda iz izvora financiranja koji utječu na rezultate države za 2024. godini utvrđuje se na 21,9 milijardi eura, 22,7 milijardi u 2025. i 23,2 milijarde eura u 2026. godini.
Svi resori s rastom rashoda osim gospodarstva i zdravstva
Sva ministarstva imaju rast planiranih rashoda iz limita u 2024. godini u odnosu na 2023., osim resora gospodarstva i zdravstva. To je zato, rekao je Primorac, što se u 2024. očekuje smanjenje inflatornih pritisaka pa time i potreba za mjerama pomoći gospodarstvu, ali bude li trebalo vlada će reagirati, a što se tiče resora zdravstva očekuje se rast gospodarske aktivnosti i veća zaposlenosti, a time i rast prihoda od doprinosa čime se smanjuje teret za proračun.
Ukupni rashodi iz limita u 2024. godini u odnosu na 2023., rastu za 1,2 milijarde eura.
Najznačajnija povećanja odnose se prije svega na mirovine i mirovinska primanja gdje je ukupno izdavanje planirano u visini 7,7 milijardi eura, nastavak sanacije šteta od potresa sa 745 milijuna eura, prava iz sustava socijalne skrbi 638,2 milijuna eura te modernizaciju željeznica i poticanje željezničkog putničkog prijevoza gdje je ukupno planirano 254,8 milijuna eura.
Prioritet je, kako je rekao, nastavak obnove od potresa, gdje u okvirima rashoda iz limita u 2024. godini planirano 745,4 milijuna eura.
Fokus će biti i na građanima, prije svega kod mirovina i socijalnih rashoda, a najveći iznos planiranih rashoda iz limita u toj kategoriji odnosi se na mirovine - 7,7 milijardi eura i za prava iz socijalne skrbi - 638 ,2 milijuna eura, od toga za primjenu prava iz Zakona o osobnoj asistenciji 132,9 milijuna eura, rekao je Primorac.
Za sigurnost i obranu planira se 2,2 milijarde eura i to za obranu 1,1 milijardu eura, 903 milijuna za unutarnje poslove, za hrvatske branitelje 159 milijuna eura i vatrogastvo 53,3 milijuna eura.
Moćna i moderna Hrvatska vojska važna je za izgradnju zajedničkih sposobnosti NATO-a
Ministar obrane Mario Banožić izrazio je zadovoljstvo odlukom Vlade da se i u idućim godinama nastavi s povećanjem proračuna Ministarstva obrane, naglasivši da je ulaganje u Hrvatsku vojsku izravan ulog u budućnost, stabilnost i prosperitet Hrvatske.
Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2024. – 2026. godina i MORH-u su dodijeljeni limiti u iznosu od 1.096.963.865 eura za iduću godinu, 1.114.963.865 eura za 2025. godinu te 1.116.963.865 eura za 2026. godinu.
Odnosno, prijedlog za iduću godinu veći je za 62,5 milijuna eura u odnosu na financijski plan za ovu godinu čime se, naglašavaju iz MORH-a u priopćenju, nastavlja trend rasta proračunskih izdvajanja za potrebe obrane.
"Trend rasta proračunskih izdvajanja za potrebe obrane započet je 2017. godine čime je osigurano daljnje opremanje i modernizacija Oružanih snaga, ali i poboljšanje materijalnih prava i uvjeta života i rada pripadnika HV-a što ćemo nastaviti činiti i u nadolazećem razdoblju“, istaknuo je tim povodom ministar.
Moćna i moderna Hrvatska vojska važna je i za izgradnju zajedničkih sposobnosti NATO-a te angažiranju u pružanju pomoći civilnim institucijama, dodao je.
"Nalazimo se u vremenu u kojemu moramo promptno djelovati i biti svjesni kako je zadovoljan vojnik ono što čini razliku između dobre i najbolje vojske. Vlada itekako zna kako davanja za Hrvatsku vojsku predstavljaju izravno ulaganje u budućnost i stabilnost, u prosperitet Republike Hrvatske“, zaključio je.
Za razvojnu politiku iznosi planiranih rashoda odnose se na demografski razvoj i to 431,6 milijuna eura te za regionalni i lokalni razvoj 580,3 milijuna.
Ukupan pad udjela javnog duga u BDP-ju od 2017. do 2026. 20 postotnih bodova
Primorac je rekao da je vlada odgovornom fiskalnom politikom omogućila isplatu pomoći građanima i gospodarstvu za vrijeme kriza s COVID-om i inflacijom, ali istovremeno i smanjila razinu javnog duga i održala proračunski manjak na zadovoljavajući razinama.
Podsjetio je da je razina javnog duga smanjena sa 78,4 posto u 2021. na 68,4 posto u 2022. godini.
"Ova odluka pokazuje trend nastavka vođenja odgovorne fiskalne politike s tendencijom da već u 2024. udio javnog fuga u BDP-u bude ispod 60 posto što znači da će se u razdoblju od 2017. do 2026. javni dug smanjiti za više od 20 postotnih bodova", rekao je Primorac.
Uskoro i osiguranje automatiziranih vozila
U saborsku proceduru upućen je i prijedlog izmjena zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji se uz ostalo odnosi na osiguranje automatiziranih vozila, a i produljila je i Uredbu o posebnoj naknadi za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište, što će još neko vrijeme utjecati na niže cijene goriva.
Prijedlogom izmjena zakona o obveznim osiguranjima u prometu uz ostalo se regulira osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe automatiziranih vozila, vodeći računa o njihovim specifičnostima pogotovo radi li se o vozilu bez upravljača koje koristi hardver i softver za kontinuiranu potpunu dinamičku kontrolu, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Nadalje, predlaže se da tijelo nadležno za registraciju smije izdati potvrdu o registraciji operatoru sustava bespilotnog zrakoplova tek nakon što operator predoči dokaz da je sklopio ugovor o obveznom osiguranju u prometu.
Vlada je ukinula dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida u istražnom prostoru ugljikovodika DI-14.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je Ina obavila istražne radove na tom istražnom prostoru, no i da oni nisu ukazali da je to područje pogodno za daljnje istražne aktivnosti. Ina stoga nije iskazala interes za ulazak u drugu fazu istražnog razdoblja, pa je podnijela zahtjev za napuštanjem cijelog istražnog područja.
Ina je krajem ožujka 2020. godine potpisala ugovor o istraživanju i podjeli proizvodnje na kopnu za istražno područje DI-14, a potpisan je na razdoblje od tri godine, uz mogućnost produženja za dodatne dvije godine.
Agencija za ugljikovodike početkom veljače 2019. godine raspisala natječaj za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Dinaridima, koji se odnosio na četiri istražna prostora. Taj je natječaj završen 10. rujna 2019. godine i na njega je stigla samo jedna ponuda, i to ponuda Ine za samo jedan istražni prostor - DI-14, koji obuhvaća područje gotovo cijele Ličko-senjske te dijelove Zadarske i Karlovačke županije koji se naslanjaju na Liku.
Što se tiče izmjene Uredbe o posebnoj naknadi za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova, Filipović je istaknuo da cijena biogoriva utječe i na povećanje odobrene premije energetskim subjektima, a time i same cijene goriva te se tako predlaže produljenje plaćanja umanjene naknade za nestavljanje biogoriva na tržište.
Hrvatski građani će tako, istaknuo je, i dalje imali cijene naftnih derivata koje su među najjeftinijima u Europi.
Vlada je izmijenila i uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju.
Ministar financija Primorac rekao je da se, s obzirom da i dalje postoje okolnosti koje utječu na povećanje cijena energenata, snižavaju visine trošarina za najprodavanije energente, a to su bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo i loživo ulje, za razdoblje od 4. do 17. srpnja i to za 56,31 euro na tisuću litara benzina, 23,13 eura za tisuću litara dizela i 35,14 eura na tisuću litara loživoga ulja.
Razdoblje se, kako je rekao, utvrđuje na dva tjedna, kako bi bilo u skladu s uredbom o najvišoj maloprodajnoj cijeni naftnih derivata, što će vladi omogućiti veću fleksibilnost u donošenju odluka.
