Nacrt Nacionalnog i Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027., najviši akt planiranja Ministarstva kulture i medija, koji sadrži posebne ciljeve i predstavlja okvir za oblikovanje mjera i aktivnosti, predstavljen je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Nacionalni i Akcijski plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. "ključni je dokument i hijerarhijski najviši akt planiranja na koje se Ministarstvo kulture i medija obvezalo", rekao je načelnik Sektora za strateško planiranje i analitiku Dinko Klarić.
Riječ je o srednjoročnom aktu strateškog planiranja od nacionalnog značaja za naredno petogodišnje razdoblje te sadrži posebne ciljeve i predstavlja okvir za oblikovanje mjera i aktivnosti.
"Elemente dokumenta čine srednjoročna vizija razvoja, razvojne potrebe i potencijali, posebni ciljevi i pokazatelji ishoda, financijski okvir, okvir za praćenje i vrednovanje te akcijski plan koji sadrži mjere i pokazatelje rezultata", istaknuo je Klarić.
Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda Plana su razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine, razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja, unapređenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma te učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru, kazao je, objasnivši da se Ministarstvo "zbog specifičnog područja" odlučilo za izradu Nacionalnoga plana, za razliku od drugih ministarstava koja su radila strategije.
Nacionalni plan služi za strukturiranje javnih politika i pripadajućih investicija za poticanje kulturnog stvaralaštva te obuhvaća potporu umjetničkom stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi, razvoj izvedbene i vizualne umjetnosti, književnosti te nezavisne kulture, razvoj audiovizualnih djelatnosti i medija, razvoj arhivske, muzejske i knjižnične djelatnosti, zaštitu, očuvanje i digitalizaciju kulturne baštine te jačanje prisutnosti hrvatske umjetnosti i kulture u Europi i u svijetu.
Objedinjuje sve dosadašnje srednjoročne i dugoročne dokumente za pojedina područja, kazao je Klarić. Među tim dokumentima su Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva od 2017. do 2021. godine i
Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti od 2020. do 2025. godine.
Nacionalni plan nadovezuje se na strateške ciljeve definirane u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, a Klarić je istaknuo da će se daljnji rad na njegovu oblikovanju odvijati putem procesa e-Savjetovanja.
Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj
Temelj za izradu Nacionalnoga plana bila je izrada publikacije "Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj".
Pregled predstavlja sustavnu analizu koja prikazuje stanje kulturnoga razvoja u razdoblju od 2000. do 2020. godine, kazala je urednica i predstojnica Odjela za kulturu i komunikaciju Instituta za razvoj i međunarodne odnose Aleksandra Uzelac dodavši da je Ministarstvo iniciralo rad na toj analizi tijekom 2019.
"Ovo je prva sustavna analiza hrvatske kulturne politike napravljena nakon izrade Nacionalnog izvještaja o kulturnoj politici u Republici Hrvatskoj iz 1998.", rekla je Uzelac.
Publikacija predstavlja razvojne faze hrvatske kulturne politike, od implicitne prema eksplicitnoj politici. Prva faza obuhvaća uspostavu nove hrvatske države 1990. te koincidira s ratnim zbivanjima, a karakteriziraju je nacionalno emancipatorski model, visok stupanj centralizacije i konzervativnost.
Drugu fazu, od 2000. do pristupanja Europskoj uniji 2013. obilježila je decentralizacija te uvođenje stručnih neovisnih tijela u procese odlučivanja (Vijeća za kulturu), osnivanje novih institucija kao što su HAVC i Kultura nova i reforme koje su prethodile pristupanju EU.
Ulazak u EU omogućio je treću fazu te donosi nove mogućnosti financiranja i suradnje i daljnju prilagodbu EU pravnoj stečevini. Prijelazni moment u četvrtu fazu inicirali su COVID-10 kriza i potres.
U izradi publikacije na oko 400 stranica sudjelovalo je 38 autora, stručnjaka iz različitih umjetničkih područja te istraživača i znanstvenika i tri urednice.
Pristup izradi pregleda razvoja kulturnih politika bio je u dobroj suradnji između autora stručnjaka, predstavnika kulturnoga sektora i kolega iz Ministarstva kulture i medija koji su dali vlastiti doprinos, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Napomenula je da je pregled u najvećoj mjeri bio gotov 2019. i 2020., no zbog pandemije gotovo da nije nastao. "Nakon toga desio se Covid i pitali smo se ima li smisla nastaviti s radom. Nismo znali što s tekstovima, činilo se besmisleno nastaviti raditi. Zaključili smo da je šteta da se ne objavi", rekla je Obuljen Koržinek.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Kultura |
Nina Obuljen Koržinek
