Možemo raspravljati na izvanrednoj sjednici, ali rješenja će pronaći Vlada u razgovoru sa sindikatima

Premijer Andrej Plenković izrazio je žaljenje zbog četiri izgubljena života u jučerašnjem olujnom nevremenu koje je pogodilo Zagreb i područja 14 županija te izrazio sućut njihovim obiteljima. Najavio je da će Vlada osigurati novčanu pomoć proizvođačima radi ublažavanja teških ekonomskih posljedica širenja afričke svinjske kuge u vrijednosti većoj od 8 milijuna eura. Zahtjev za izvanrednom sjednicom Sabora ocijenio je kao politikantski pristup predsjednika koji je zauzeo sasvim jasno i isključivo stranu oporbenih političkih stranaka i djelovao na temelju njihovog političkog pritiska.

Otvarajući današnju, 233. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Na početku je podsjetio na snažno olujno nevrijeme koje je jučer pogodilo Zagreb i područja 14 hrvatskih županija. Kazao je da je od posljedica nevremena ozlijeđeno više od 60 osoba, dok su nažalost smrtno stradale četiri osobe i to dvije na području Grada Zagreba, jedna na području Brodsko-posavske županije te jedan vatrogasac na području Vukovarsko-srijemske županije.

"Izražavamo žaljenje zbog četiri izgubljena života i izražavamo sućut njihovim obiteljima. Svim ozlijeđenima želimo brz oporavak", istaknuo je Plenković.

Kazao je da je razgovarao sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem i županima pogođenih područja, naglasivši da će Vlada pomoći u saniranju šteta. "Prema podacima koji se prikupljaju oštećeno je više od 2000 objekata, veći broj vozila, a nastale štete će se i dalje utvrđivati", dodao je.

Sve raspoložive snage angažirane oko pomaganja unesrećenima i otklanjanju posljedica nevremena

Premijer je naglasio da su se sve raspoložive snage angažirale oko pomaganja unesrećenima i otklanjanju posljedica ovoga nevremena. Izvijestio je da ukupno angažirano je preko 5.000 vatrogasaca koji su sudjelovali u 1.700 intervencija, a pripadnici Inženjerske pukovnije Hrvatske kopnene vojske angažirani su i stavljeni na raspolaganje za pružanje pomoći u saniranju šteta.

Predsjednik Vlade zahvalio je civilnoj zaštiti, vatrogascima, policiji, vojsci, hitnoj medicinskoj pomoći, komunalnim službama, lokalnoj vlasti, kao i svim  sugrađanima koji su pomogli u saniranju šteta i raščišćavanju prometnica.

Istaknuo je da je ovo bila jedna od najjačih grmljavinskih oluja u Zagrebu. "Palo je od 20 do 35 litara po četvornom metru u svega 10 minuta, a prema dosad dostupnim podacima udari vjetra bili su olujni na granici orkanskih", dodao je.

Premijer je upozorio da je pojava ovako ekstremnih oborina najnoviji znak sve bržih i sve razornijih klimatskih promjena koje pogađaju ne samo Hrvatsku i Europu, nego i cijeli svijet. Očito je, kako je rekao, da klimatske promjene ubrzavaju više i brže nego smo možda očekivali te je potrebno da kao društvo postanemo svi zajedno više svjesni svoje odgovornosti.

"Nažalost, morat ćemo se naviknuti da ekstremni fenomeni, poput velikih poplava, koje su se nekada događale možda svakih 100 godina, odsad će se događati u mnogo kraćim vremenskim intervalima, a bit će skuplji i troškovi sanacije šteta", kazao je Plenković.

Poručio je da se stoga moramo bolje pripremati na takve situacije i jačati našu otpornost na ekstremne fenomene. "Samo boljem uvažavanjem prirodnih sila smanjit ćemo rizik i potencijalnu štetu za sve", zaključio je Plenković.

Zahvalio je i ministrima koji su jučer i danas bili u kontaktima sa svim službama i čelnicima lokalne samouprave.

Ministarstvo poljoprivrede od prvog slučaja afričke svinjske kuge prati situaciju i provodi nužne mjere

Predsjednik Vlade je istaknuo da se Hrvatska posljednjih tjedana suočava s afričkom svinjskom kugom, koja predstavlja ozbiljan ekonomski i sanitarni rizik za hrvatski sektor svinjogojstva. Kazao je da se poduzimaju sve mjere da se ona ograniči i suzbije.

To se, dodao je, osobito odnosi na istok zemlje, gdje je koncentrirano gotovo 70 posto hrvatskog svinjogojstva.

Naglasio je da nadležno Ministarstvo poljoprivrede, od prvog slučaja pojave afričke svinjske kuge u Hrvatskoj krajem lipnja, prati situaciju te aktivno i promptno provodi sve nužne mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje ove bolesti, koja prije svega ima značajne gospodarske razmjere.

Premijer je podsjetio da je bolest dugo prisutna u susjednim zemljama, istaknuvši da je Hrvatska uspijevala sve do nedavno spriječiti pojavu afričke svinjske kuge zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima i preventivnim mjerama.

"No premda nije opasna za ljude, riječ o visoko zaraznoj bolesti za svinje, čiji se virus širi i preko čovjeka, pa je tim više teško spriječiti njezino širenje. Nažalost, smrtnost zaraženih svinja u roku od dva tjedna iznimno je visoka, zbog čega je od presudne važnosti da se poduzmu sve potrebne mjere za suzbijanje ove epidemije, kako bi se što je više moguće zaštitio sektor svinjogojstva u Hrvatskoj", rekao je Plenković.

Dodao je da se to odnosi na mala obiteljska gospodarstva koja su najviše izložena širenju virusa, osobito ona koja ne udovoljavaju najvišim veterinarskim standardima.

Premijer je podsjetio da je stoga u prvim danima nakon pojave ove bolesti osnovan Nacionalni krizni stožer za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge, koji ovisno o stanju na terenu poduzima daljnje mjere i aktivnosti vezane za borbu protiv njezinog daljnjeg širenja.

"Kao mjera sprječavanja ilegalnog prometa živih svinja i svinjskog mesa, te radi zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze, aktivirani su i punktovi s policijskim nadzorom na točkama na kojima je povećan rizik za ilegalni promet. Radi što veće efikasnosti i žurnog suzbijanja bolesti kontinuirano dopunjujemo Naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge", kazao je Plenković.

Podsjetio je i da su u utorak donesene nove mjere koje se odnose na zaštitu, kontrolne preglede, eutanaziju i zbrinjavanje životinja, pri čemu se eutanazija i zbrinjavanje provode uz strogo poštovanje mjera dobrobiti životinja.

Vlada će pomoći proizvođačima svinja s više od 8 milijuna eura

"Nastavljamo poduzimati sve što je u našoj moći i nadležnosti kako bismo spriječili širenje ove bolesti i smanjili rizik za sektor svinjogojstva koji je od strateške važnosti za hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju", naglasio je Plenković.

Pored dosad osiguranih sredstava za naknadu šteta uzrokovanih bolestima stoke, premijer je najavio da će Vlada danas donijeti Odluke i Zaključke kojima će osigurati novčanu pomoć proizvođačima radi ublažavanja teških ekonomskih posljedica širenja afričke svinjske kuge u vrijednosti većoj od 8 milijuna eura. 

Kako je naveo, to uključuje pomoć za eutanazirane životinje, naknade proizvođačima uslijed otežanog prometa, kao i naknade lovoovlaštenicima koji će sudjelovati u provedbi programa suzbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja.

Kazao je da pojedinačne isplate neće biti manje od tržišne vrijednosti gubitaka. "Svjesni smo da je malim proizvođačima gubitak njihovih svinja predstavlja velik financijski teret, zbog čega im Vlada priprema pomoć posebnim novčanim naknadama", naglasio je Plenković.

Još jednom je ponovio da ova bolest ne predstavlja nikakvu opasnost za ljudsko zdravlje, niti za druge životinje, ali je izrazito smrtonosna za zaražene svinje.

Apelirao je na sve posjednike da se pridržavaju svih propisanih mjera te da surađuju s veterinarskim službama i Državnim inspektoratom kako bi se zajedničkim naporom zaštitio hrvatski sektor svinjogojstva.

Zahvalio je veterinarima i ostalim službama koje danima rade na terenu na velikom trudu i angažmanu u suzbijanju ove bolesti.

Odlični odnosi Hrvatske i Slovenije

Premijer Plenković je podsjetio i da se prošli tjedan susreo sa slovenskim predsjednikom Vlade Robertom Golobom, koji je boravio u prvom službenom posjetu Hrvatskoj. Istaknuo je jako dobre odnose Hrvatske i Slovenije.

Zahvalio je još jednom na podršci Slovenije pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru i europodručju, kazavši da očekuje njihovu podršku i na hrvatskom putu prema članstvu u OECD-u.

Premijer je podsjetio da je robna razmjena između dviju zemalja dosegla 7,3 milijarde eura, a samo u prva četiri mjeseca ove godine 2,4 milijarde eura, što govori, kako je rekao, da su Slovenija i Hrvatska jedna drugoj važni trgovinski partneri.  

Kazao je i da je prošle godine Hrvatsku posjetilo milijun i 570 tisuća slovenskih turista.

Prigodom posjeta premijera Goloba potpisana su i dva važna Sporazuma – o prekograničnoj suradnji u pružanju hitne medicinske zaštite te o mjerama solidarnosti radi zaštite opskrbe plinom.

"Učinit ćemo sve da rješavamo i otvorena pitanja sa Slovenijom, od pitanja granice do pitanja ribara, a nastavit ćemo i suradnju na svim područjima, poput zajedničkih napora u suzbijanju nezakonitih migracija", poručio je Plenković.

Sastanak na vrhu EU-CELAC

Premijer je početkom tjedna sudjelovao i na dvodnevnom sastanku na vrhu Europske unije i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC). Tom prigodom se susreo s čelnicima Brazila, Argentine i Čila.

Podsjetivši da je čileanski predsjednik Gabrijel Borić hrvatskog podrijetla, premijer je istaknuo da u zemljama Latinske Amerike i Kariba živi oko 650 tisuća Hrvata.

Hrvatska na viskom 12. mjestu prema globalnom izvješću o održivom razvoju

Predsjednik Vlade zahvalio je i ministrici Nikolini Brnjac, koja je u New Yorku predstavila Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. godine. Kazao je i da je prije nekoliko tjedana održana i sjednica Nacionalnog vijeća za održivi razvoj.

Podsjetio je i da se Hrvatska prema globalnom izvješću o održivom razvoju za 2023. godinu nalazi na 12. mjestu od 166 ocijenjenih država, što dokazuje da kontinuirano ostvarujemo napredak u provedbi 17 globalnih ciljeva održivog razvoja.

Usvojen niz važnih zakona u Hrvatskom saboru

Premijer je kazao i da je, na prijedlog Vlade, Hrvatski sabor usvojio niz važnih zakona. Naveo je da je riječ o izmjenama zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, što je, kako je rekao, posebno važno za građane koji trpe posljedice potresa. Zatim novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, izmjene Zakona o tržištu električne energije i o obnovljivim izvorima energije te izmjene Zakona o savjetima mladih koji potiče njihovo aktivnije uključivanje u društvo.  

Od zakona koji su poslani u drugo čitanje izdvojio je Zakon o izbornim jedinicama i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kojim se povećava iznos osobne invalidnine i drugih prava koji se računaju na temelju proračunske osnovice. 

Ministar Malenica razgovora s predstavnicima sindikata i traži rješenje

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora koje je pokrenuo predsjednik Republike sukladno Ustavu. Sjednica će se održati sutra.

Naglasio je da će se na izvanrednoj sjednici raspravljati o dvjema temama.

Kad je riječ o štrajku pravosudnih djelatnika, premijer je naglasio da ministar Malenica svo ovo vrijeme razgovora s predstavnicima sindikata i traži rješenje koje ne bi dovelo druge državne službenike i namještenike u poziciju da oni osjete da bi se na neki način narušio njihov status i plaća. 

Podsjetio je da su prosječne plaće zaposlenih u pravosuđu u mandatu Vlade rasle za više od 64 posto.

Premijer je kazao da je predsjednik Milanović u zahtjevu za izvanredno zasjedanje doslovno kopirao ono što je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić napisao ranije. Rekao je da će Vlada poslati odgovor na pismo predsjednika Vrhovnog suda i pozvati ga na daljnje razgovore.

"Raspravljati na razini Hrvatskog sabora ono što rješava Vlada u razgovoru sa sindikatima može biti politički predloženo, ali realno, rješenja će se donijeti u dijalogu između Vlade i sindikata. I na tom tragu je ministar pravosuđa Ivan Malenica i danas vodio razgovore", poručio je Plenković.

Kazao je i kako Vlada ne podržava sugestiju predsjednika Vrhovnog suda Dobronića da se sudski službenici i namještenici izdvoje iz sustava državnih službenika i namještenika.

"Nikada, niti jedan propis nije išao u smjeru njihovog izdvajanja, a nikada nitko, recimo ocjenom ustavnosti, nije doveo u pitanje da postojeći sustav nije u skladu sa zakonom i Ustavom", naglasio je Plenković.

Priču s viškovima plina raščistit će Vlada u okviru svojih nadležnosti

Što se tiče druge teme prodaje viškova plina, premijer je podsjetio da je Hrvatska zahvaljujući odlukama Vlade u energetskoj krizi izazvanoj ruskom agresijom na Ukrajinu itekako zaštitila hrvatske građane, gospodarstvo i sve institucije i cijenom struje, plina i naftnih derivata.
  
"I tu priču s viškovima plina raščistit će Vlada u okviru svojih nadležnosti. I to doživljavamo isključivo kao politikantski pristup predsjednika koji je ovdje zauzeo sasvim jasno i isključivo stranu oporbenih političkih stranaka i djelovao na temelju njihovog političkog pritiska", poručio je Plenković.

Na kraju, premijer je najavio da će Vlada na današnjoj sjednici donijeti zaključke za potporu u rješavanju problematike dezinsekcije komaraca na području Grada Osijeka, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Međimurske županije.




 

Pisane vijesti