Na danas održanoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku se osvrnuo na korištenje europskog Fonda za oporavak gospodarstava, ali i novca koji smo dobili kao europsku pomoć za područja stradala od potresa, istaknuvši da je Hrvatska apsorbirala sva sredstva iz Fonda solidarnosti EU te da se u potpunosti zahuktala realizacija projekata obnove.
''S jučerašnjim danom dali smo zahtjev Europskoj komisiji za isplatu dodatnih 700 milijuna eura u potpunosti bespovratnih sredstava, nakon što smo ispunili 45 reformskih investicijskih pokazatelja. Do sada smo ih ispunili 104. Kada ta treća rata bude isplaćena Hrvatskoj, a to se očekuje za oko 5 mjeseci, tada ćemo biti na 2,9 milijardi eura, koje smo dobili iz instrumenta EU Iduće generacije. Bit ćemo na 53 posto ukupno dodijeljenih sredstava. I tu smo među najučinkovitijim članicama Europske unije. Uz nas su još uz bok Španjolska i Italija, svi ostali su puno sporiji u ispunjavanju reformi i investicijskih pokazatelja'', rekao je Plenković.
Podsjetio je da je zajednička alokacija zagrebačkog i petrinjskog potresa bila milijardu i 3 milijuna eura, a da smo na kraju došli do milijardu i 590 milijuna.
''Prema informacijama ministra Erlića, krajem godine ćemo u potpunosti iskoristiti alokacije prve financijske perspektive EU fondova”, dodao je.
Privremeni dodatak na plaću je potez kakvog dosad nije bilo
Govoreći o plaćama u državnim i javnim službama podsjetio je da je Vlada zajedno sa sindikatima 5. lipnja dogovorila isplatu privremenog dodatka na plaću svim službenicima u javnim i državnim službama, nakon čega je potpisan memorandum o razumijevanju.
Cilj te mjere bio je premostiti razdoblje do novog Zakona o plaćama javnih i državnih službi s obzirom na inflatorne pritiske i ukupnu ekonomsku i socijalnu situaciju.
''Smatram da je ovo jedinstven potez, nikad takvog nije bilo, koji je obuhvatio čak 220 tisuća ljudi u državnim i javnim službama i imao je neke ključne korake. Prepoznali smo okolnost u kojoj se zemlja nalazi, našli smo sredstva za rješenje i došli smo do njega u zajedničkom dijalogu. Zahvaljujem svima koji su podržali ovo rješenje jer je obuhvatilo 89 posto zaposlenih u državnoj i javnoj službi.''
Pritom je dogovoren regres od 300 eura za 2023. godinu, što ukupno iznosi 70 milijuna eura. U dijalogu sa sindikatima Vlada je od 2016. osnovnicu u državnoj i javnoj službi povećala za 33,04 posto. Kad se uzme u obzir kumulativna inflacija od 17,7 posto, onda je to realno povećanje od 13,03 posto.
Premijer se u uvodnoj riječi osvrnuo i na zaposlenost u zemlji, plaće te mirovine.
''Broj zaposlenih je povećan za 190 tisuća, a nezaposlenost je rekordno niska, 5,6 posto u lipnju ove godine. Broj osiguranika je povećan za 182 tisuće. Prosječna neto plaća bila je 1.130 eura u svibnju. To je nominalni porast od 50 posto u odnosu na početak našeg mandata. Minimalna bruto plaća je danas 700 eura, 560 neto, s tendencijom rasta. Mirovina je prosječno iznosila 467 eura u lipnju, 40 posto više nego 2016. Napravili smo nekoliko iskoraka koji su velikom broju umirovljenika pomogli. U svakom paketu pomoći Vlada je vodila računa o tome da pomogne umirovljenicima.''
Deveti kvartal pozitivnog rasta BDP-a
Što se tiče ukupne gospodarske situacije, Vlada je od pandemije do danas donijela pakete pomoći građanima i gospodarstvu u iznosu od 6,8 milijardi eura, odredila nepromijenjene cijene plina i struje, subvencionirala cijene naftnih derivata, smanjila trošarine i različita davanja. Na taj način pomoglo se najugroženijima, gospodarstvu, građanima i isključilo cijene energenata kao uzrok inflatornih pritisaka u Hrvatskoj.
“Posebno važno u upravljanju energetskom krizom je da bi u slučaju povećanja cijene energenata, mnogi bi imali problema s plaćanjem režija, sve ustanove, došlo bi do kolapsa nekih institucija'', rekao je premijer.
Govoreći o BDP-u, iznio je podatak da je prvi kvartal ove godine država završila s rastom od 2,8 posto i to je deveti kvartal zaredom da se ostvaruje pozitivan rast BDP-a. U odnosu na zadnji kvartal 2019. prije pandemije, BDP je realno veći za 12 posto. ''Hrvatska je izrazito brza i učinkovita u pogledu oporavka gospodarstva nakon pandemije'', poručio je.
Ulazak u eurozonu utjecao na nižu inflaciju
Istaknuo je da inflacija i dalje usporava te da je ulazak Hrvatske u eurozonu na to pozitivno djelovao.
''Inflacija već sedam mjeseci zaredom usporava. U lipnju je iznosila 7,6 posto. Nama bliske zemlje koje su izvan europodručja – Mađarska, Poljska, Češka, Bugarska i Rumunjska – imaju veću stopu inflacije i to je pokazatelj da je europodručje pozitivno postignuće Hrvatske i dobro je za našu ekonomiju. Nadam se da će i naša projekcija rasta od 2,2 posto doživjeti reviziju na više.''
Nikad viši kreditni rejtnig
Predsjednik Vlade također se osvrnuo na kreditni rejting Hrvatske poručivši da, unatoč svim krizama, Hrvatska nakon eura i Schengena ima najviši povijesni rejting i stabilne izglede što znači da je visok stupanj povjerenja međunarodnih financijskih i ekonomskih aktera u upravljanje javnim financijama i opće ekonomske pokazatelje Hrvatske što su potvrdili i naši građani i institucionalni investitori ogromnim interesom za državnu obveznicu.
Dotaknuo se i novog paketa poreznih zakona.
''Novi paket poreznih zakona, nastavno na dosadašnjih nekoliko krugova u kojima smo rasteretili gospodarstvo i građane za 1,3 milijarde eura, stupa na snagu 1. siječnja i omogućit će rast plaća. Podsjećam, povećava se osnovni osobni odbitak, povećavaju se plaće onima s najnižim primanjima i spaja se prirez s porezom na dohodak i jača se fiskalne autonomije općina, gradova i županija.''
Govoreći o turizmu, Plenković je za petak najavio tradicionalni veliki sastanak sa cijelim sektorom turizma u Hrvatskoj, koji će se održati u Opatiji i koji će biti formaliziran kroz novi Zakon o turizmu.
''Trenutno smo na 9,5 milijuna dolazaka, 44 milijuna noćenja, što je 11 posto više dolazaka i 6 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 99 posto i isti postotak noćenja. Podaci ministra Butkovića za prošli vikend govore o rekordnom broj automobila na Lučkom, većem nego lani u isto vrijeme.''
Prvi prioritet - demografska revitalizacija
U osvrtu na izmjene Zakona o trgovini od 1. srpnja, premijer smatra da je to dobar potez zbog nužnoga balansa između poslovnog i obiteljskog života, posebice imajući u vidu važan prioritet demografske revitalizacije, koja je uz zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju jedna od tri ključne piste na kojima će se raditi u narednim godinama.
''Strategija demografske revitalizacije u ovom trenutku je u završnoj fazi. Nakon ljetne stanke imat ćemo Vijeće za demografsku revitalizaciju kako bi se taj dokument predstavio, raspravio i u konačnici usvojio.''
Premijer je pritom podsjetio da je ove godine, što se tiče mladih u Hrvatskoj, zaokružen proces pa sva djeca u osnovnim školama imaju besplatne udžbenike, besplatan prijevoz te besplatan obrok dodavši da su ta tri elementa, iz iskustva razvijenih zemalja, ključna za bolje rezultate u obrazovnom procesu.
''Tu je i najveće ulaganje u obrazovnu infrastrukturu u razdoblju pred nama – sredstva iz NPOO-a i Programa konkurentnosti i kohezije za investicije u škole i dvorane u iznosu od 1,5 milijardi eura, pritom još 215 milijuna eura za ulaganje u vrtiće. Osim toga, u javnom savjetovanju je uredba za fiskalnu održivost dječjih vrtića gdje će država pomoći onim jedinicama lokalne i područne samouprave kojima je problem financijski regulirati sve obveze kad su vrtići u pitanju.''
Zelena tranzicija
U okviru rada na zelenoj tranziciji, kao jednom od glavnih prioriteta Vlade, nedavno je održana druga sjednica Nacionalnog vijeća za održivi razvoj na kojoj je usvojen drugi Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj do 2030. godine. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac predstavila je prošli tjedan u New Yorku rezultate Hrvatske u ostvarenju 17 globalnih ciljeva održivog razvoja koji se prožimaju kroz ključne prioritete i filozofiju djelovanja i sindikata i poslodavaca.
''Zadovoljni smo što je Hrvatska na 12. mjestu od 166 ocijenjenih država, što znači da ostvarujemo okvir nužan za održivi razvoj. U tom kontekstu smo dobri i u usporedbi s drugim zemljama EU, na desetom smo mjestu.''
Digitalna transformacija
Kako bi se Hrvatska što bolje pozicionirala u onome što se naziva četvrtom industrijskom revolucijom, nužna je digitalna transformacija. Prva sjednica Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju održana je 6. lipnja, uz veliki doprinos IT sektora koji danas ima 63 tisuća zaposlenih. Zajednički zaključak tog sastanka jest namjera da se u sljedećih nekoliko godina broj ljudi koji radi u tom sektoru poveća za 100 posto.
Još samo ulazak u OECD
Predsjednik Vlade naglasio je da je kao politički cilj ostao još samo ulazak u OECD kazavši da je Hrvatska prije nekoliko godina, kad je počela razgovore na tu temu, bila praktički outsider u odnosu na šest zemalja koje imaju tu ambiciju.
''Kad smo krenuli, bili smo zadnji. Proteklih godina smo pretekli Rumunjsku i Bugarsku kad je riječ o Schengenu, ušli smo prije njih i u europodručje i sad smo na europskoj razini s trećega skočili na prvo mjesto. Hrvatska je predanim radom i angažmanom, ispunjavanjem svih kriterija i sjajno vođenim dijalogom s OECD-om sada najizglednija da završi taj proces u nekoliko sljedećih godina.”
''Puno smo truda uložili da budemo u poziciji u kojoj smo sada, koja je sigurno izvanredna jer je bolja nego prije. To nije loše za napomenuti'', zaključio je Plenković.
Pisane vijesti
