Ostvareno je 14,1 milijun dolazaka te 74,5 milijuna noćenja. Schengen i euro pridonose turističkom razvoju

"Od početka godine ostvareno je 14,1 milijun dolazaka te 74,5 milijuna noćenja, što je 8 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja nego prošle godine", istaknuo je premijer Plenković govoreći u uvodnom dijelu današnje sjednice Vlade o dosadašnjim turističkim pokazateljima. Od ostalih aktualnih tema premijer se osvrnuo i na Zakon o trgovini, ustvrdivši kako su sajmeni dani mogućnost predviđena zakonom, a ne iskorištavanje rupa u zakonu, kao i na situaciju s hrvatskim državljanima pritvorenim nakon navijačkih nereda u Ateni, još jednom osudivši divljaštvo i huliganizam, ali i naglasivši kako će država maksimalno zaštiti svoje građane za koje zahtijeva sigurnost u grčkim zatvorima te brz i pravedan proces.

Otvarajući današnju, 244. sjednicu Vlade, prvu nakon kratke ljetne stanke u kojoj su održane četiri telefonske sjednice, premijer Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklim tjednima.
 
Podsjetio je da je krajem srpnja u Opatiji održan redoviti godišnji sastanak turističkog sektora, koji će i temeljem novog Zakona o turizmu postati institucionaliziran, a iznio je podatke o dosadašnjem tijeku turističke sezone. 
 
"Od početka godine ostvareno je 14,1 milijun dolazaka te 74,5 milijuna noćenja, što je 8 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja nego prošle godine", istaknuo je premijer Plenković.
 
Predsezona, koja je bila jedna od najboljih do sada, dodao je, pozitivno se reflektirala i na kontinentalni turizam, a kontinentalne županije ostvarile su 800 tisuća dolazaka i 1,7 milijuna noćenja, što je 16, odnosno 15 posto više nego prošle godine.
 
Kada je riječ o domaćim turistima, nastavio je, njih je 15 posto više u pogledu dolazaka nego prošle godine te jednak broj noćenja.
 
Zahvala svim službama i lokalnom stanovništvu na angažmanu u borbi protiv poplava
 
Kao drugu važnu temu u proteklih nekoliko tjedana izdvojio je vremenske nepogode i olujna nevremena te velike količine oborina koje nisu zaobišle ni Hrvatsku.
 
Izuzetno velika količina oborina u Sloveniji i Austriji dovela je do značajnog podizanja vodostaja Save, Drave i Mure te formiranja velikih vodnih valova.
 
Vodostaji Mure bili rekordni, dodao je premijer, ali nasreću bez većih izlijevanja.
 
U općini Brdovec poplavljene su poljoprivredne površine, prometnice, dvorišta i podrumi, a ujedno je došlo i do rekordno visokog vodostaja rijeke Drave.
 
"U tom razdoblju bile su angažirane sve službe koje su bile na raspolaganju našim građanima, sve skupa oko 5 tisuća i 300 pripadnika vojske, policije, vatrogasne zajednice, Hrvatske gorske službe spašavanja, civilne zaštite, Crvenog križa, Hrvatskih voda te brojno lokalno stanovništvo", kazao je predsjednik Vlade zahvalivši svima na angažmanu.
 
S obzirom na velike razmjere šteta u Sloveniji, Vlada je na telefonskim sjednicama donijela odluke o pružanju pomoći toj zemlju u ljudstvu, mehanizaciji i opremi.
 
Isplata naknade za eutanazirane svinje kreće već ovog mjeseca
 
Od ostalih važnih tema, osvrnuo se i na afričku svinjsku kugu. Vlada je u cilju ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica pojave te bolesti izradila dva programa pomoći vrijednih 12,5 milijuna eura, a u narednom razdoblju, dodao je premijer, prioritet je obnova izgubljenog proizvodnog potencijala.
 
Isplata naknade za eutanazirane svinje, naglasio je, krenut će već ovog mjeseca po tržišnim cijenama.
 
"Situaciju na terenu, bez obzira na broj slučajeva, za sada ocjenjujemo stabilnom jer već nekoliko tjedana ne bilježimo širenje bolesti izvan zahvaćenoga područja", dodao je.
 
Vlada najoštrije osuđuje nasilje i huliganizam, ali pruža maksimalnu pomoć svim hrvatskim državljanima pritvorenim u Grčkoj
 
Osvrnuo se i na situaciju s hrvatskim državljanima koji su pritvoreni u Grčkoj nakon navijačkih nereda u Ateni prošlog tjedna.
 
"Stav Vlade je jasan – najoštrija osuda navijačkog nasilja i huliganizma. Ovakvo ponašanje predstavlja negaciju sporta, čini štetu hrvatskom nogometu, čini štetu ugledu Hrvatske koja je, realno gledajući s obzirom na rezultate, nogometna velesila, osobito u zadnjih pet godina", poručio je premijer Plenković istaknuvši kako je važno da i kao društvo u cijelosti osuđujemo divljaštvo i huliganizam.
 
Naglasio je pritom da Vlada pruža maksimalnu pomoć svim hrvatskim državljanima, pa tako i državljanima koji se nalaze sada u grčkom pritvoru.
 
Podsjetio je da je hrvatska policija uoči utakmice obavijestila i grčku policiju i policije drugih država između Hrvatske i Grčke, putem uobičajenih kanala, o potencijalnom dolasku određene skupine sigurnosno interesantnih navijača u Grčku.
 
Hrvatska je diplomacija maksimalno angažirana od prvog dana, dodao je premijer Plenković, a stalna komunikacija s grčkom stranom odvija se i na premijerskoj i ministarskoj razini.
 
"Nastojat ćemo ispuniti maksimalno našu Ustavnu obvezu, a to je zaštititi hrvatske državljane i pružati im konzularnu i pravnu pomoć, bez obzira u kakvoj se situaciji nalaze", istaknuo je premijer.
 
Od grčkih vlasti tražimo da osiguraju sigurnost pritvorenih Hrvata te pravedan, brz i učinkovit proces
 
Ne prejudicirajući krivnju, dodao je, premijeru Mitsotakisu izrazio je sućut zbog pogibije jednog grčkog navijača, kao i snažnu osudu nasilja.
 
"Isto tako sam zatražio od grčkog premijera da se našim državljanima u grčkom pritvoru osigura sigurnost u zatvorskim institucijama te da proces koji se vodi bude pravedan, brz i učinkovit", naglasio je.
 
S obzirom na činjenicu da nije realno da je svih stotinjak osumnjičenika jednako odgovorno bilo za nerede bilo za nanošenje fizičkih ozljeda bilo za uništavanje materijalne imovine, premijer Plenković založio se da se oni za koje će se utvrditi da to nisu što prije deportiraju u Hrvatsku.
 
Pritom je naglasio kako je riječ o sudskom postupku, dakle o postupku koji tamo ne provodi izvršna vlast, nego grčko tužiteljstvo i grčki sudovi, a hrvatska će Vlada, kao i u svim drugim slučajevima, biti maksimalno angažirana, a osobito u stalnom kontaktu s roditeljima hrvatskih državljana.
 
Od ostalih tema, izdvojio je dogovor oko imenovanja ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, čime je to pitanje riješeno u roku, odnosno prije 10. kolovoza.
 
Time je, dodao je, riješeno to pitanje koje je nepotrebno bilo otvoreno predugo, s obzirom da je Vlada kvalitetna rješenja predložila i prije nekoliko mjeseci.
 
Naveo je da je u javnom savjetovanju Nacrt prijedloga zakona o hrvatskom jeziku, još jednom pohvalivši inicijativu Matice hrvatske te zahvalivši svim stručnjacima koji su radili na izradi toga zakona.
 
Hrvatska nije prva koja regulira rad nedjeljom, uskoro će sve doći na svoje
 
Osvrnuo se i na Zakon o trgovini, odnosno reguliranju rada nedjeljom te sajmenim danima.
 
Još je jednom podsjetio da je reguliranje rada nedjeljom bilo jedno od izbornih obećanja uoči parlamentarnih izbora 2020., što je i učinjeno nakon niza temeljitih konzultacija sa svim akterima.
 
"Cilj Zakona o trgovini bio je naći adekvatan balans između poslovnog i obiteljskog života, upravo vodeći računa o 86 tisuća žena koje dominantno rade u trgovinama. Model koji je pronađen uzeo je u obzir činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja s osobito intenzivnim mjesecima od 1. lipnja do kraja rujna, stoga je zakonom predviđeno i 16 radnih nedjelja", pojasnio je.
 
Što se tiče pitanja sajmenih dana, naglasio je kako se ne radi ni o kakvoj rupi u zakonu ili zaobilaženju propisa, već je, upravo obrnuto, u Zakonu o trgovini ta mogućnost predviđena i uzeta u obzir, poštujući tradiciju značenja sajmenih dana, osobito primjerice prigodom obilježavanja blagdana Velike Gospe.
 
Premijer smatra da će kroz određeno vrijeme sve doći na svoje, navodeći kako Hrvatska nije prva zemlja koja regulira rad nedjeljom, već to rade i brojne druge europske zemlje i to ekonomski izrazito razvijene.
 
"Smatramo da je to dobar i koristan smjer u konačnici i za jačanje hrvatske obitelji kao nukleusa hrvatskoga društva bez kojeg nema napretka ni u jednoj sferi života", poručio je.
 
Važne odluke na današnjoj sjednici vezane uz obrazovanje
 
Što se tiče današnje sjednice Vlade, premijer je izdvojio nekoliko važnih točaka.
 
Govoreći o odlukama koje se odnose na školstvo i obrazovanje, premijer Plenković podsjetio je da je Vlada u svom mandatu osigurala i besplatne udžbenike i besplatan prijevoz i besplatan obrok za učenike u hrvatskim školama.
 
Ukupan iznos osiguran za pristupačnije i kvalitetnije obrazovanje učenika i studenata u školskoj godini koja slijedi je 240 milijuna eura, što uključuje i besplatnu prehranu i prijevoz i udžbenike i druge obrazovne materijale, pomoćnike u nastavi, stručne komunikacijske posrednike, te sufinanciranje studentske prehrane, smještaja i stipendija.
 
Ujedno, u infrastrukturu osnovnih i srednjih škola, Vlada će uložiti ukupno milijardu i 500 milijuna eura, dijelom iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (1,3 milijarde eura), a dijelom iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezije (200 milijuna eura). Plus, predviđeno je još 215 milijuna eura ulaganja u dječje vrtiće.
 
"Na ovaj način stavljamo fokus na mlade generacije, na obrazovanje, na onaj resor koji je ključ budućega razvoja zemlje", poručio je.
 
Besplatni školski obrok, dodao je premijer, osiguran je za 308 tisuća učenika od 1. do 8. razreda u osnovnim školama, a nakon ovakvih odluka više nijedno dijete neće biti gladno u hrvatskim školama.
 
Kada je riječ o besplatnim udžbenicima, osigurano je 20,5 milijuna eura te još 800 tisuća eura za druge obrazovne materijale.
 
Za sufinanciranje prijevoza u okviru decentraliziranih sredstava u mandatu ove Vlade izdvojeno je 125 milijuna eura, a u proteklih 5 godina sve skupa 212 milijuna eura, dok se za godišnji prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola izdvaja 68 milijuna eura.
 
Najveće ulaganje u domove za starije
 
Od ostalih tema sa sjednice Vlade izdvojio je Uredbu o metodologiji vještačenja, koja unaprjeđuje proces utvrđivanja stupnja invaliditeta.
 
Posebno je izdvojio današnju odluku kojom će se osigurati sredstva za centre za starije osobe.
 
"Naime, današnjom odlukom idemo sa 18 novih domova za starije i nemoćne na području cijele Hrvatske, u 18 županija koje su se javile na ovaj poziv", pojasnio je.
 
Dio sredstava osiguran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a s obzirom na veliki interes Vlada je osigurala dodatnih 54 milijuna eura za dodatnih 10 centara.
 
Ovim će se osigurati smještaj za 1700 starijih osoba, a radi se o najvećem ulaganju uopće u takve centre.



Pisane vijesti