Tijekom boravka u Grčkoj, premijer Plenković se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kojem je još jednom iskazao snažnu potporu Hrvatske ukrajinskom narodu, vlastima i svima koji se bore za slobodu i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Najavio je da će Hrvatska osigurati novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan oko 30 milijuna eura. Premijer je na poziv grčkog predsjednika Vlade Kyriakosa Mitsotakisa sinoć sudjelovao na neformalnoj večeri na kojoj su lideri u regiji razgovarali o daljnjem tijeku procesa proširenja na zemlje jugoistočne Europe i sigurnosnim izazovima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković završio je dvodnevni posjet Grčkoj, gdje je na poziv grčkog predsjednika Vlade Kyriakosa Mitsotakisa sudjelovao na neformalnoj večeri na kojoj su lideri u regiji razmijenili mišljenja o daljnjem tijeku procesa europskih integracija zemalja jugoistočne Europe, kao i o stabilnosti i sigurnosti Europe u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
Tijekom boravka u Grčkoj, premijer Plenković se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kojem je, kako je rekao u izjavi za medije, još jednom iskazao snažnu potporu Hrvatske ukrajinskom narodu, vlastima i svima koji se bore za slobodu i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
Podsjetio je da je Hrvatski sabor koncem lipnja proglasio Holodomor genocidom, što su predsjednik Zelenski i njegova delegacija itekako pozdravili.
U listopadu međunarodna konferencija o razminiranju posvećena Ukrajini
Premijer je također najavio veliku međunarodnu konferenciju o razminiranju posvećenu Ukrajini u listopadu, gdje će Hrvatska zajedno s akterima iz Europske unije i drugim međunarodnim organizacijama pokrenuti proces pomoći Ukrajini u procesu razminiranja, u čemu, dodao je, Hrvatska nažalost ima velika iskustva.
Ustvrdio je da će Hrvatska trideset godina nakon zadnjih ratnih operacija u Domovinskom ratu u potpunosti razminirati svoj teritorij.
Predsjednik Vlade je izvijestio i o inicijativi koju Hrvatska ima zajedno s ukrajinskim pravosuđem, kazavši da je ministar Malenica ugostio brojne ukrajinske tužitelje i sve one koji se bave procesuiranjem ratnih zločina. "I na tom području ćemo podijeliti iskustvo i sekundirati državne odvjetnike u jedan međunarodnim tim koji pomaže Ukrajini", dodao je.
Korištenje hrvatskih luka za izvoz ukrajinskoga žita
Na sastanku se razgovaralo i o korištenju hrvatskih luka za izvoz ukrajinskoga žita, a na tome će se raditi na razini ministara infrastrukture i prometa.
"Luka Rijeka je glavna. Angažirat ćemo potpredsjednika Butkovića koji je nadležan za pitanja prometa i pomorstva. To mora ići u dogovoru sa zemljama koje bi trebale sudjelovati u tranzitu do Hrvatske i na toj inicijativi će se raditi sljedećih tjedana", pojasnio je premijer.
Dodao je da je već sada iz hrvatskih luka izvezeno više tisuća tona žita.
"Najviše je otišlo u Italiju, dio na sjever Afrike, ali s novim okolnostima na Crnom moru mi smo spremni da ta ruta preko Hrvatske da dodatni doprinos za oko 40 posto žita koje od 100 posto ukupno u ovom trenutku nije u stanju biti izvezeno iz Ukrajine, a riječ je o izvozu namijenjenom prije svega za afrička tržišta", kazao je Plenković.
Naglasio je da je poanta da ovo bude tranzit kroz Hrvatsku u treće zemlje.
Premijer je istaknuo da će Hrvatska nastaviti s političkom i vojnom pomoći Ukrajini, kazavši da je predsjedniku Zelenskom najavio da će se na sjednici Vlade u četvrtak naći jedan novi paket vojne pomoći Ukrajini, vrijedan oko 30 milijuna eura.
"To je nastavak na već dosadašnjih oko 160 milijuna eura, čime se približavamo iznosu od 200 milijuna eura vojne pomoći", rekao je.
Istaknuo je da predsjednik Zelenski i ukrajinske vlasti cijene pomoć Hrvatske, dodavši da na sastanku nisu spominjali predsjednika Milanovića.
Na neformalnom sastanku o procesu proširenja i sigurnosnim izazovima
Premijer je podsjetio i kako su jučer na neformalnom sastanku lidera razgovarali o procesu proširenja, sigurnosnim izazovima, političkim i institucionalnim koracima.
Posebno važnim je istaknuo da se bitne odluke o daljnjoj dinamici procesa proširenja dogovore do Europskog vijeća u prosincu jer nakon toga europske institucije ulaze u fazu izbornog ciklusa, a da se pritom nastavi snažna potpora makrofinancijske pomoći. Dodao je da će o tome razgovarati tijekom sastanka predsjednice Komisije i predsjednika Zelenskog.
"Nova tranša potpore od milijardu i pol eura trebala bi biti kompletirana ovoga tjedna kako bi i taj financijski krovotok Ukrajine bio funkcionalan i kako bi zemlja mogla funkcionirati unatoč svim izazovima ratnih operacija i ruske agresije na Ukrajinu", kazao je Plenković.
Dobri i prisni odnosi Hrvatske i Grčke
Upitan o posjetu ministara uhićenim hrvatskim državljanima, premijer je rekao kako država brine o svim hrvatskim državljanima koji su u bilo kakvoj vrsti problema diljem svijeta.
Ponovio je kako je neuobičajena ova situacija u kojoj se više od stotinu hrvatskih državljana nalazi uz pritvoru, i to u prijateljskoj Grčkoj s kojem je Hrvatska razvila dobre i prisne odnose. Naglasio je da će danas još jedan Canadair Hrvatskog ratnog zrakoplovstva otići u Grčku i pomoći grčkim zračnim snagama u gašenju požara.
"Cilj našega posjeta je da pomognemo našim državljanima i da brzo reetabliramo odnose između Hrvatske i Grčke na razinu na koju smo ih doveli proteklih godina. Mislim da smo to s našim posjetom i porukama i uspjeli", poručio je Plenković.
Maksimalno poštujemo neovisnost grčkog pravosuđa
Kazao je da postoji visok stupanj razumijevanja u vezi ove neugodne i reputacijski štetne situacije za Hrvatsku. Smatra da su on i ministri tijekom boravka u Grčkoj pojasnili što je Hrvatska spremna učiniti da grčkom pravosuđu olakša proces bavljenja ovom temom na način koji maksimalno poštuje neovisnost grčkog pravosuđa, tužiteljstva, policije i sudova, ali, dodao je, da se istraga što prije provede do kraja kako bi se oni koji eventualno neće biti obuhvaćeni kaznenim progonom što prije deportirali u Hrvatsku.
"Spremni smo maksimalno iskoristiti naš sustav za mjere opreza, mjere nadzora i suradnje s grčkim pravosuđem", rekao je Plenković.
Naglasio je kako Hrvatska ima odlične odnose s grčkom obavještajnom službom.
"Smatramo da je u ovakvim okolnostima važno da se i na toj razini razmjene informacije kako bi cijeli sustav grčkih vlasti mogao što bolje razumjeti problematiku i mogao se baviti ovom temom", kazao je premijer i dodao da je zbog toga ravnatelj SOA-e Daniel Markić bio u Ateni.
Istaknuo je da je na grčkim vlastima odluka o ustupanju kaznenog postupka protiv hrvatskih navijača Hrvatskoj te da je Hrvatska spremna ako dođe do takve inicijative.
"Učinili smo sve što je bilo u okviru naših mogućnosti. Mi ovdje brinemo o hrvatskim državljanima, kao što brinemo o hrvatskim državljanima u bilo kojoj drugoj sličnoj situaciji diljem svijeta", ponovio je Plenković, uzevši za primjer Hrvate koji su bili zarobljeni od strane ruskih snaga u Ukrajini i hrvatske državljane koji su bili uhićeni u Zambiji.
Profiterstvo na račun hrvatskih građana i potrošača
Predsjednik Vlade se na upit novinara osvrnuo i na inflaciju, kazavši da ima puno onih koji dižu cijene više nego što bi to bilo normalno.
"Kada Vlada učini sve da društvo ostane na okupu, smanjuje nejednakosti, radi na gospodarskom rastu, održi nevjerojatno nisku cijenu energenata i pritom uđemo u europodručje i Schengenski prostor, stvorimo okvir koji je bio ugrađivanje Hrvatske od europskih i globalnih kriznih zbivanja, a onda nam se događa da se generira toliko dizanje cijena koje nema veze s troškovima inputa onih koji to rade. To nije dobro, nije odgovorno i ne predstavlja signal solidarnosti nego doslovno profiterstvo na povoljnom okviru koje ide na uštrb hrvatskih građana i potrošača, koji će se onda okretati na jesen Vladi za pomoć", rekao je Plenković.
Istaknuo je da će Vlada učiniti sve da društvo ostane na okupu, ponovivši da nije dobro da u ovim kriznim globalnim okolnostima neki to iskorištavaju.
Na pitanje sprema li se novi paket mjera pomoći, premijer je kazao da će Vlada pristupiti analizi okolnosti i izvijestiti javnost, naglasivši da će i dalje podupirati one kojima je najteže.
Pisane vijesti
