Plenković: Konkretne odluke o proširenju treba donijeti na Vijeću u prosincu jer je iduća godina izborna za EU >
Objavljeno: 28.08.2023.
Plenković: Konkretne odluke o proširenju treba donijeti na Vijeću u prosincu jer je iduća godina izborna za EU
Sudjelujući u raspravi na Panelu lidera na Bledu, premijer Plenković založio se za to da se daljnjem proširenju Europske unije pristupi individualno, na temelju postignuća svake pojedine zemlje, umjesto "en bloc" pristupa, naglasivši, da je on bio na snazi, Hrvatska još ne bi bila članica. Istovremeno, naglasio je, bilateralni problemi, koji nemaju veze s pravnom stečevinom, ne smiju biti povezani ni s procesom proširenja. Kako je iduća godina izborna za EU, premijer smatra važnim da se ozbiljnije odluke o proširenju za svaku zemlju jugoistoka Europe, Ukrajinu, Moldovu i Gruziju donesu na Europskom vijeću u prosincu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas na Bledu gdje se održava 18. strateški forum na kojem su se okupili politički čelnici, gospodarstvenici i stručnjaci iz cijelog svijeta, a u fokusu su teme sigurnosti i solidarnosti na globalnoj razini.
Po dolasku na Bled, premijer Plenković sastao se s predsjednikom Vlade Republike Slovenije Robertom Golobom.
"U duhu dobrosusjedskih odnosa jačamo političku, gospodarsku i energetsku suradnju", poručio je premijer Plenković o sastanku sa slovenskim kolegom i dodao da će uz dosadašnju humanitarnu pomoć Hrvatske Sloveniji zbog razornog nevremena hrvatsko Ministarstvo obrane postaviti most duljine 27 metara na stradalom području.
U izjavi za medije uoči otvorenja Strateškog foruma, premijer Plenković kazao je da je važno da se ozbiljnije odluke o proširenju Europske unije za svaku zemlju jugoistoka Europe, Ukrajinu, Moldovu i Gruziju donesu na Europskom vijeću u prosincu.
Iduća godina, dodao je, izborna je godina u Europskoj uniji pa dok se ne formiraju nove institucije ništa se neće strateški događati po pitanju proširenja., što znači praktički do početka 2025.
"Zato mi se čini važnim da u desetom mjesecu čujemo izvješća Europske komisije i da nakon toga Vijeće donese odluke".
Školski brod Jadran je predmet bilateralnih razgovora, želimo da se pronađe rješenje
Upitan smatra li da bi Crna Gora mogla ubrzati svoj proces, premijer Plenković kazao je da ta zemlja institucionalno djeluje u prvoj poziciji, s obzirom da je najviše poglavlja otvorila i zatvorila. To će, dodao je, ovisiti o brojnim zbivanjima, ali napredak i europska orijentacija Crne Gore trebaju se potvrditi u godinama koje slijede.
U kontekstu odnosa Hrvatske i Crne Gore osvrnuo se na pitanje školskog broda Jadran i kazao da se godinama govori o toj temi.
"Mislim da ona treba biti predmet naših bilateralnih razgovora da se pronađe rješenje koje bi uzelo u obzir i činjenicu da se radi o simboličnom brodu za brojne Hrvate i pomorce koji su na njemu školovani i radili", rekao je i dodao da Hrvatska želi da se to pitanje napokon riješi.
Danas, dodao je, neće biti vremena za razgovor o tome, ali i podsjetio da je tu temu otvorio s predsjednikom Milatovićem za vrijeme posjeta Crnoj Gori te najavio da će o tome biti riječi prilikom skorašnjeg Milatovićevog posjeta Hrvatskoj.
Treba zadržati koncept proširenja baziran na individualnim postignućima pojedinih zemalja
U raspravi na Panelu lidera premijer Plenković sudjelovao je uz predsjednika Vlade Slovenije Roberta Goloba, predsjednicu Vlade Srbije Anu Brnabić, predsjednika Vlade Bugarske Nikolaja Denkova, predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića, predsjednika Vlade Sjeverne Makedonije Dimitra Kovačevskog te predsjednika Vlade Albanije Edija Ramu.
Upitan je što bi savjetovao svojim kolegama u kontekstu priprema za članstvo u Europskoj uniji, kao premijer zemlje koja je od 2013. najnovija članica Europske unije, što je ujedno i zadnje proširenje, a odnedavno i europodručja i Schengenskog prostora, što je dodatno osnažilo hrvatski međunarodni položaj.
Podsjetio je da je Hrvatska jedina zemlja u regiji koja se pridružila Europskoj uniji, nakon Slovenije 2004. godine, a to je značilo, naglasio je puno truda i rada te puno reformi.
Ne slaže se, istaknuo je, s onima koji se zalažu da se sve zemlje u regiji, koje pregovaraju o članstvu, zajedno pridruže Europskoj uniji kako bi se izbjegli bilateralni problemi.
Smatra, naglasio je, da se treba zadržati koncept baziran na individualnim postignućima jer je to jedino pošteno, ali u isto vrijeme ističe kako bilateralni problemi, koji nisu povezani s pravnom stečevinom, ne smiju biti povezani s procesom proširenja.
Nastavite s procesom reformi i osigurajte političku stabilnost
"Nastavite s procesom reformi, osigurajte političku stabilnost, zadržite momentum i težite ka više entuzijazma, umjesto cinizma uslijed dugih godina čekanja za brojne zemlje u regiji", poručio je premijer Plenković svojim kolegama.
U kontekstu daljnjeg proširenja Europske unije, osvrnuo se na izjavu predsjednika Charlesa Michela, koji je uoči Foruma kazao kako bi do 2030. Europska unija trebala biti spremna za daljnje proširenje.
Premijer Plenković ne smatra da se pritom mislilo na fiksni datum do kojeg bi sve trebalo biti gotovo, već prije na to da bi i Europska unija i zemlje kandidatkinje trebale nastojati da 2030. bude godina u kojoj bi obje strane bile spremne na tu mogućnost.
Dobrim smatra što postoji neka vrsta vremenskog okvira, ali jednako tako dodaje da je i današnja rasprava na ovom panelu pokazala koliko je još otvorenih pitanja između samih zemalja kandidatkinja.
Upravo je zato istaknuo ranije u raspravi kako se ne slaže s "en bloc" pristupom, koji je Hrvatska uspjela spriječiti pri svom vlastitom pridruživanju Europskoj uniji.
"Da je taj pristup bio na snazi, mi ne bismo bili članica već deset godina", istaknuo je.
Strateška prijetnja sigurnosti kontinenta ubrzala je raspravu o proširenju
Premijer Plenković kazao je i kako je rasprava o proširenju općenito u Europskoj uniji ubrzana u zadnje vrijeme, zbog ruske agresije na Ukrajinu.
"Strateška prijetnja sigurnosti europskog kontinenta, stabilnost, energetskoj i ekonomskoj situaciji, pa onda i socijalnom miru unutar država članica, zapravo je pogurala proces proširenja i zato sada raspravljamo o političkom momentumu, umjesto o tehničkim i bilateralnim izazovima", naglasio je.
Ponovio je stajalište da bilateralni problemi, koji nisu povezani ni na koji način s pravnom stečevinom EU, ne bi smjeli biti faktor u odlučivanju o članstvu.
Europsko vijeće, dodao je, trebalo bi u prosincu donijeti konkretne odluke za svaku pojedinu zemlju, na temelju preporuka Europske komisije, jer je iduća godina izborna za Europsku uniju pa će se do početka 2025. praktički raditi na formiranju novih institucija.
Na marginama Foruma premijer Plenković sastao se s direktorom Svjetskog Ekonomskog Foruma (WEF) Mirekom Dusekom i Visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
U izjavi za medije po završetku Strateškog foruma, premijer Plenković se osvrnuo na sastanak sa slovenskim premijerom Robertom Golobom. Ponovio je da su raspravili tešku i zahtjevnu situaciju nakon velikih poplava koje su pogodile Sloveniju početkom kolovoza. Još jednom je izrazio sućut zbog žrtava, kao i potporu toj zemlji.
Hrvatska vojska će graditi lansirni most u Sloveniji
Kazao je da je helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva bio među prvima koji je bio u Sloveniji i pomagao na otklanjanju šteta. Naglasio je da Hrvatska vrlo konkretno pomaže ovoj susjednoj državi, podsjetivši da će inženjerija Hrvatske vojske izgraditi tzv. lansirni most u Lačjoj Vasi. Dodao je da Hrvatska ima razumijevanje za situaciju u Sloveniji jer je i sama imala velike elementarne nepogode, od potresa, poplava do požara.
Premijeri su razgovarali i o gospodarskoj, energetskoj i turističkoj suradnji te o procesu proširenja i ključnim pitanjima važnima za budućnost Europe.
Hrvatska spremna pomagati susjedima na europskom putu
Predsjednik Vlade je izvijestio da je Panel lider na kojem je sudjelovao bio posvećen procesu proširenja i spremnosti zemlja jugoistoka Europe da u institucionalnom smislu idu korak dalje prema Europskoj uniji.
"Hrvatska je spremna pomoći im u tom procesu vodeći računa o individualnim i reformskim postignućima svake od zemlja. I zato smatramo da je sada ključno predstojeće izvješće Europske komisije, a nakon toga rasprava i odluka na Europskom vijeću", rekao je Plenković.
Naglasio je da u tom smislu Hrvatska želi dati potporu Bosni i Hercegovini, koja je, nakon dobivanja statusa kandidata, i nakon formiranja vlasti, u poziciji da ispunjava kriterije i radi nove korake prema članstvu u Europskoj uniji.
Diplomatska mreža funkcionira
Upitan o imenovanju veleposlanika, premijer je kazao da je diplomatska mreža popunjena te da postoje tri do četiri mjesta gdje su ljudi preminuli ili su napustili sustav iz privatnih razloga, a sve ostalo, dodao je, funkcionira normalno.
"Prošle su tri godine otkad je Predsjedniku, na prijedlog Ministarstva, upućen popis potencijalnih kandidata za mjesta veleposlanika, mi nikada nismo dobili odgovor na taj popis", rekao je Plenković.
Dodao je da nikakvi razgovori nisu krenuli. "Vidjeli smo da je Predsjednik nakon što je imamo susret s veleposlanicima rekao da bi on opet razgovarao, valjda se nakon tri godine sjetio te teme. S obzirom da smo slušali nebulozne komentare o fifty-fifty, ne očekujem ništa", ustvrdio je.
Naglasio je da diplomatska mreža funkcionira, podsjetivši na ostvarene strateške ciljeve, od ulaska u Schengenski prostor i europodručje, do članstva u Europskom stabilizacijskom mehanizmu.
Kazao je da je Hrvatska dala solidarnu pomoć Grčkoj u vremenu požara te Sloveniji nakon poplava. Istaknuo je i enormnu vojnu pomoć Ukrajini. U tom smislu, premijer je naglasio da je Vlada zauzela principijelna i ispravna stajališta, dok je predsjednik zadnjih godinu i pol dana pokazao proruski narativ i spriječio da 101 zastupnik u Saboru podrži obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj te sudjelovanje naših časnika na treningu u Poljskoj i Njemačkoj. Dodao je da je do sada skoro 30 tisuća ukrajinskih vojnika prošlo obuku u zemljama članicama Unije koje sudjeluju u vojnoj misiji pomoći.
"Mi smo ostvarili sve ono što nam je bilo bitno i radimo ono što je naša vanjska politika. Koja je predsjednikova? Ne znam.", rekao je Plenković.
Ponovio je da predsjednik ima popis kandidata za veleposlanike star tri godine, naglasivši da je teret na njemu.
Sa Srbijom želimo rješavati niz otvorenih pitanja
Premijer je izrazio zadovoljstvo što je Adrian Vuksanović izabran u Skupštinu Crne Gore. "Ukoliko dođe do formiranja nove vlade u kojoj će Hrvati i Hrvatska građanska inicijativa biti dio većine, bilo bi dobro da zauzme i ministarsku funkciju", kazao je Plenković.
Rekao je da nije stigao puno razgovarati sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić, naglasivši da Vlada brine o Hrvatima u Srbiji.
"Na dnevnom redu sa Srbijom je niz otvorenih pitanja koja želimo rješavati. Čekali smo nekoliko mjeseci da se na strani vlade Srbije imenuje koordinator za ta otvorena pitanja i oni su to učinili prije nekoliko tjedana. Očekujemo da se na toj razini napiše katalog otvorenih pitanja i dinamika njihova rješavanja", ustvrdio je.
Vlada će voditi računa o hrvatskim građanima, osobito najugroženijima
Upitan o mjerama pomoći građanima koje ističu 30. rujna, premijer je rekao da je to tema o kojoj će Vlada razgovarati u sljedećim danima. "Mi ćemo voditi računa uvijek o onima koji su nam bitni, a to su hrvatski građani, posebice oni koji su najugroženiji", istaknuo je.
Na pitanje je li opcija i dalje subvencioniranje velikih poduzeća, Plenković je kazao kako je mnogo toga o čemu se špekulira u medijima netočno.
"Toliko je toga netočnog da moram priznat da niti gledam niti išta čitam, nego mi kolege singaliziraju, i onda vidim da su to sve neke informacije koje nikad nisu bile predmet rasprava ni na kabinetu ni na Vladi. Kao što smo uvijek do sada činili, a imali smo pet paketa pomoći, svi su bili snažni, sveoubuhvatni, pravovremeni, izbjegli smo socijalnu frakturu, očuvali socijalnu koheziju. Hrvati realno u smislu energetske krize nisu nju ni osjetili, jer je cijena plina stalno bila ista, cijena struje jeftina, a također i cijena naftnih derivata", poručio je.
Dodao je da je to više pitanje onima koji su usprkos tako niskim cijenama temeljnih energenata dizali neopravdano cijene i umjetno generirali inflaciju do koje nije trebalo doći. Kazao je i da o mjerama pomoći imaju vremena odlučiti do 1. listopada.