Novi paket mjera, kao i inače, bit će cjelovit i pomoći će svima onima kojima je u ovim okolnostima to potrebno, a u ovom se trenutku finalizira i predstavit će se idući tjedan, kazao je premijer Plenković novinarima na otoku Braču, gdje je sudjelovao na svečanom otvorenju Organizacijske jedinice Odjela za pružanje izvaninstitucionalnih usluga Centra za odgoj i obrazovanje ''Juraj Bonači''. Podsjetio je da je prošle godine donesen zakon o dodatnom porezu na dobit iz kojeg je uprihođeno 235 milijuna eura, a sva su ta sredstva plasirana onima kojima je to najpotrebnije.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom otvorenju Organizacijske jedinice Odjela za pružanje izvaninstitucionalnih usluga Centra za odgoj i obrazovanje ''Juraj Bonači'' na otoku Braču. Uz predsjednika Vlade bio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
U svom govoru tom prigodom, premijer Plenković istaknuo je da je ključna poruka tog važnog projekta, koji će obogatiti kvalitetu života na otoku Braču, poruka uključivosti.
"To je temeljna poruka suvremenih, modernih društava i demokracija u kojima moramo voditi računa o onima koji su najranjiviji", poručio je premijer Plenković naglasivši da je temeljno kršćansko načelo solidarnosti ono načelo koje povezuje ljude u svakoj zajednici i državi.
Stoga je, dodao je, velika sreća koja je danas vidljiva na otoku Braču zbog realizacije ovog projekta nešto što dodatno oplemenjuje i učvršćuje u namjeri i želji da društvo učinimo boljim.
Vlada će to, nastavio je, činiti i dalje i to politikama koje su usmjerene ka smanjivanju nejednakosti u društvu, većoj uključenosti te jačanju sustava socijalne skrbi i snažnije mjere socijalne politike.
U tom je kontekstu istaknuo da su upravo prije nekoliko dana pripremljene završne točke novog Zakona o inkluzivnom dodatku, koji će uskoro biti pušten u javno savjetovanje.
U hrvatske otoke uloženo dvije milijarde eura, dodatnih 150 milijuna u novoj financijskoj perspektivi
Naglasivši kako se radi o prvom centru ove vrste na bilo kojem od hrvatskih otoka, premijer je dodao da je u proteklih sedam godina mandata u otoke investirano dvije milijarde eura.
"To je jedna ogromna investicija u renesansu hrvatskih otoka, pomorskih i ribarskih luka, prometnu infrastrukturu, energetsku infrastrukturu, vodno gospodarstvo i niz drugih projekata koji dižu kvalitetu života na otocima", kazao je predsjednik Vlade.
Govoreći o naporima da se uvjeti života na otocima učine jednakima onima na kopnu, podsjetio je i na poseban program u novoj financijskoj perspektivi vrijedan 150 milijuna eura namijenjen isključivo otocima, a prije nekoliko godina donesen je i novi Zakon o otocima te nova Strategija razvoja otoka.
Osvrnuvši se na novu školsku godinu koja je počela jučer, premijer Plenković naglasio je da su svoj djeci u svim osnovnim školama osigurani besplatan obrok, besplatni udžbenici i besplatan prijevoz.
U sljedećih nekoliko godina 1,7 milijardi eura ulaganja u obrazovnu infrastrukturu
Jednako tako, dodao je, Hrvatska se nalazi pred najvećim investicijskim ciklusom u obrazovnu infrastrukturu.
"Vjerujući da je, uz digitalizaciju, dekarbonizaciju i demografsku revitalizaciju, ulaganje u obrazovanje ključ kvalitetne budućnosti novih generacija, u sljedećih ćemo nekoliko godina uložiti milijardu i 700 milijuna eura u škole, sportske dvorane i dječje vrtiće", najavio je.
To će, dodao je, omogućiti da sav hrvatski obrazovni sustav kroz nekoliko godina bude jednosmjenski, što je cilj politike Vlade.
"Vlada je tu uz Supetrane, uz Bračane i uz sve naše otoke u cijeloj Hrvatskoj", proučio je premijer Plenković.
Novi paket mjera bit će cjelovit, a predstavit ćemo ga idući tjedan
Premijer Plenković novinarima je potom odgovarao na pitanja o drugim aktualnim temama, a zanimalo ih je što će sadržavati novi paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu.
Kazao je kako će paket mjera, kao i inače, biti cjelovit, pomoći će svima onima kojima je u ovim okolnostima to potrebno, a u ovom se trenutku finalizira i predstavit će se idući tjedan.
Odgovorio je i na prijedloge pojedinih oporbenih stranaka o oporezivanju marži velikih trgovaca.
"Neka kažu kako, gdje to ima porez na marže? Neka daju jedan primjer", poručio im je.
Rekao je da je jučer u Vladi održan sastanak posvećen temi inflaciji, na kojem je sudjelovao i guverner Vujčić, kao i svi nadležni ekonomski ministri.
"Nitko od njih još nije saznao koji je to porezni oblik koji oporezuje marže", dodao je.
Podsjetio je da je prošle godine već donesen zakon o dodatnom porezu na dobit iz kojeg je uprihođeno 235 milijuna eura, a sva su ta sredstva plasirana onima kojima je to najpotrebnije.
Lokalnim vlastima dali smo mogućnost da pridonesu povećanju standarda stanovnika u svojim sredinama
Osvrnuo se na upiti novinara i na najave o podizanju stope poreza na dohodak u Zagrebu.
Govoreći o paketu poreznih zakona koji je takvu odluku omogućio jedinicama lokalne i područne samouprave, premijer je podsjetio da je poruka Vladi od župana i gradonačelnika na početku mandata prije sedam godina bila što veća funkcionalna decentralizacija i što veća fiskalna decentralizacija, a Vlada je, dodao je, učinila i jedno i drugo.
Reformom financiranja lokalne i područne samouprave, naglasio je premijer, toliko su im povećani prihodi da su u pojedinim gradovima čak 170 posto viši nego 2017.
Paket poreznih zakona o kojem je riječ, a koji sada ide u drugo čitanje u Hrvatskom saboru, fokusirao se na koncept dodatne porezne autonomije, što znači više odgovornosti gradovima i mogućnost da sami utječu na povećanje dohotka svojih stanovnika.
"Dali smo im mogućnost da i oni pridonesu povećanju standarda ljudi u svom gradu ili svojoj općini", pojasnio je.
Što se tiče Zagreba, naglasio je kako ga je Vlada silno podržala svim odlukama koje je donosila i u pogledu cijena struje i plina te osigurala da grad normalno funkcionira.
"Odgovornost je sada onih koji su izabrani na lokalnim izborima da dobro vide hoće li njihovi potezi povećavati dohodak Zagrepčana ili će ga oni svojim porezima smanjivati. To treba pitati njih", poručio je.
Nove informacije imat ćemo nakon završetka istrage u Grčkoj, najvažnije je da nam je zajamčena sigurnost hrvatskih državljana u pritvorima
Upitan o situaciji s pritvorenim hrvatskim državljanima u Grčkoj, premijer Plenković kazao je da je u stalnom kontaktu sa svojim grčkim kolegom Mitsotakisom.
Prilikom posjeta Grčkoj, kazao je premijer, rekli su mu da je pitanje tjedana dok se dovrši istraga, a sada taj proces ide svome kraju. Kada bude gotov, dodao je, imat ćemo nove informacije.
Posjetio je da je Vlada od Grčke zatražila da joj zajamči sigurnost hrvatskih državljana u grčkim pritvorima.
Zatim, zatražili su i da se svi oni koji ne budu obuhvaćeni kaznenim postupkom automatski deportiraju u Hrvatsku.
Za one koji budu obuhvaćeni kaznenim postupkom, zatražili su da taj postupak bude pravedan i učinkovit.
I zadnje, za one koji budu obuhvaćeni kaznenim postupkom, hrvatska država jamči provođenje mjera opreza i nadzora ukoliko na daljnji postupak u Grčkoj budu čekali u Hrvatskoj.
Odnosi između Grčke i Hrvatske su sjajni, dodao je premijer, podsjetivši, za primjer tih odnosa, da je Hrvatska partnerskoj i prijateljskoj Grčkoj uputila na njenu zamolbu tri puta pomoć u gašenju požara u ovoj sezoni.
"Odlaskom u Grčku vrlo smo brzo, u reputacijskom smislu, vratili stvari na pravo mjesto kad je riječ o odnosima između dva naroda i percepciji Hrvatske u grčkoj javnosti, koja nije bila dobra nakon tih strašnih incidenata", poručio je predsjednik Vlade.
Rezime turističke sezone bit će jako dobar, prihodi su viši nego rekordne 2019.
Što se tiče rezultata dosadašnje turističke sezone, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska trenutno na otprilike 98 posto rekordne 2019., a bolja od lanjske 2022., kada je riječ o dolascima i noćenjima.
Međutim, dodao je, kada je riječ o prihodima, oni su viši nego tada, što govori o tome da će rezime turističke sezone biti jako dobar, čemu pridonosi i sjajna predsezona.
Komentirao je i mogućnost izgradnje migrantskog kampa na prostoru Krnjaka, kazavši da danas na sastanku u Karlovcu ministar Božinović razgovara o toj situaciji.
"Kao što smo rješavali sve dosadašnje situacije, kada je riječ o nezakonitim migracijama, riješit ćemo i tu situaciju", poručio je.
Hrvatska je, dodao je, članica Europske unije i Schengenskog prostora u čuva vanjsku hrvatsku, EU i Schengensku granicu.
"Zato treba cijeniti rad 6500 graničnih policajaca na hrvatskim granicama. Nitko nema toliko dobro organizirane službe na vanjskoj i schengenskoj granici", naglasio je i dodao kako će se intenzivirati napori i suradnja s BiH kako bi se broj nezakonitih migracija smanjio.
Premijer Plenković osvrnuo se i na tužnu vijest o smrti gospodina Ivana Šukera, izrazivši veliko žaljenje i sućut obitelji zbog njegovog preranog odlaska.
"On je bio i ministar i potpredsjednik Vlade, bio je i potpredsjednik stranke. Bio je i vrlo aktivan saborski zastupnik. Otišao je sa samo 65 godina, prerano", kazao je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti
