Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić gostovao je u Dnevniku HTV-a, gdje je govorio o procesu obnove.
Govoreći o tome koliki su kamen spoticanja u ovom trenutku propale javne nabave i nedostatak građevinske operative, ministar Bačić je rekao kako bi bilo dobro da sve javne nabave koje provodi Ministarstvo ima za te nabave ugovorene izvođače.
No često puta, dodao je, dogodi se da nam na javnu nabavu ne pristigne niti jedna ponuda ili da su ponude značajno iznad projektantskih, odnosno troškovničkih cijena.
"Mi sve te ponude izanaliziramo, provodimo njihovu usporedbu s postojećim radovima i ako je to u okviru prihvatljivog onda takve nabave i prihvaćamo i ugovaramo takve radove. No međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci smo svjedočili da nam je 300 gradilišta, 300 lokacija praktično ostalo neugovoreno, s obzirom na to da nismo mogli prihvatiti takve cijene od strane građevinske operative", pojasnio je.
Dodao je da se u ovom trenutku izvode građevinski radovi na brojnim projektima u Hrvatskoj.
O cijenama građevinske operative
Kad je riječ o cijenama građevinske operative koje su često veće od projektantskih, ministar Bačić je kazao da postoji nekoliko razloga.
"Prvi razlog je taj što su te projektantske cijene rađene prošle godine kada smo radili projekte, primjerice za određene zamjenske kuće, konstrukcijske obnove. U međuvremenu je zbog inflacije došlo do povećanja cijena usluga i cijena građevinskih proizvoda, ne samo na tržištu Hrvatske, nego na tržištu cijele Europe, to je drugi razlog. A treći razlog je što ne postoji glad, ako tako mogu reći, za radovima, jer je ponuda za izvođenje građevinskih radova prevelika i onda građevinske tvrtke ne moraju smanjivati cijene nego sudjeluju s cijenama koje su često puta i 30% iznad projektantskih troškovnika", objasnio je Bačić.
Upitan treba li onda podizati te projektantske troškovničke cijene kako bi se privukla građevinska operativa, ministar je rekao da ne mogu i ne smiju sa svojim cijenama i ponudbenim troškovnicima trčati za ponuđenim cijenama.
"Ocjenjujemo i nastojimo kroz izoštrenu javnu nabavu i kvalitetno ispitivanje cijena svakog pojedinog proizvoda plasirati na tržište projektantske cijene koje su tržišne, koje su opravdane, koje ne uračunavaju u sebi inflaciju koja će se dogoditi u narednom razdoblju. I zato morate biti svjesni da upravljamo javnim novcem i da moramo, prije nego što taj javni novac potrošimo, dobro ga tri do četiri puta provjeriti i vidjeti jesmo li doista išli van s troškovničkim cijenama koje ostavljaju mogućnost zarade izvođačima, ali da ne budu s druge strane nepošteni prema javnom novcu", istaknuo je Bačić.
O modelu samoobnove
Na pitanje je li zadovoljan odazivom na model samoobnove, ministar je rekao kako je pretpostavljao da kada se donosio zakon u veljači da će to biti dobar model.
"Ali nisam mogao vjerovati da ćemo u četiri mjeseca koliko provodimo, i kada su nam banke utvrdile taj bankovni proizvod u kojemu možemo ljudima unaprijed plaćati cijeli iznos njihove obnove, da će takav odaziv doista i biti", dodao je.
Kazao je da je do današnjeg dana zaprimljeno 250 zahtjeva, a odobreno je 230 obnova i građanima je unaprijed na žiro račun za tih 230 lokacija isplaćeno 15 milijuna eura. Dodao je da je u najvećem dijelu riječ konstrukcijskoj obnovi oštećenih zgrada na području zagrebačkog i petrinjskog potresa.
"Ja ne da sam zadovoljan, nego sam prezadovoljan iskazanim interesom naših sugrađana i ovom prigodom pozivam da nastave tim putem obnavljati svoje zgrade", naglasio je Bačić.
Za obnovu zagrebačkog i petrinjskog potresa preko 2 milijarde i 530 milijuna eura
Kad je riječ o iskorištenosti sredstava iz Fonda solidarnosti, ministar je rekao da je ukupno ugovoreno 1.330 projekata, od kojih je 500 završenih. "To je oko 260 zgrada javne namjene i 190 objekata komunalne infrastrukture. Od odobrenih 1,3 milijarde eura za konstrukcijsku obnovu od potresa, mi smo u zadanom roku prešli taj iznos za 145 posto", pojasnio je.
Dodao je da će razlika između odobrenih sredstava iz Fonda solidarnosti i potrošenog iznosa biti financirana iz državnog proračuna. "Cjelovita obnova svih zgrada poput škola, bolnica, muzeja itd., financirat će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od milijardu i 520 milijuna eura", naveo je Bačić.
Kazao je da će Hrvatska će za obnovu zagrebačkog i petrinjskog potresa ukupno dobiti preko 2 milijarde i 530 milijuna eura.
Pisane vijesti
