Ministar Fuchs rekao je da će, odlukom Vlade o fiskalnom poravnavanju, općine po prvi puta iz državnog proračuna, ovisno o razvijenosti, dobiti dodatni novac po broju djece koja pohađaju vrtić kako bi se poboljšalo funkcioniranje predškolskih ustanova. Kad je riječ cjelodnevnoj školi, kazao je kako primjena teče jako dobro. Naveo je i da je ukupno ulaganje od predškolske dobi do gimnazija dvije milijarde eura, naglasivši da je to najveće ulaganje ikada do sada u hrvatski obrazovni sustav.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs gostovao je u emisiji Hrvatskog radija emisiji "A sada Vlada". Na početku je rekao da će, odlukom Vlade o fiskalnom poravnavanju, općine po prvi puta iz državnog proračuna, ovisno o razvijenosti, dobiti dodatni novac po broju djece koja pohađaju vrtić kako bi se poboljšalo funkcioniranje predškolskih ustanova.
"Svjesni činjenice da su neke općine slabijeg fiskalnog kapaciteta do sada izbjegavale gradnju vrtića upravo zato što ih nisu mogli servisirati na način da pokriju materijalne troškove i eventualno plaću zaposlenika, jer je taj dio obrazovnog sustava je u ingerenciji lokalne uprave i samouprave, na idućoj sjednici Vlade, ili najkasnije, onoj iza, donijet ćemo odluku o takozvanom fiskalnom poravnanju", rekao Fuchs.
Pojasnio je da će se po prvi puta iz državnog proračuna financirati fiskalna održivost, gdje će s obzirom na stupanj razvijenosti općine dobiti dodatni novac po broju djece koji pohađaju vrtić.
Zagrebu osam milijuna eura
"Svi će dobiti određeni novac, ovisno o kategorijama", naglasio je ministar, dodavši da će tako, primjerice, Grad Zagreb koji je svrstan u kategoriju najbolje razvijenih, samo na osnovu te mjere dobiti dodatnih 8 milijuna eura iz centralnog proračuna.
S time, pojasnio je, da je ovih osam milijuna svega 6,25 posto onoga što inače, oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju. "Oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju, recimo, 50 posto", kazao je Fuchs.
Dodao je da taj novac nije predviđen za izgradnju vrtića nego za njihovo servisiranje i poboljšanje funkcioniranja kako bi vrtići, u prvom redu u ruralnim područjima, mogli biti održivi.
Doktorat je napravljen, obranjen i nostrificiran u Hrvatskoj
Osvrnuo se i na svoj doktorat u Švedskoj, čiju nostrifikaciju osporava jedan tjednik tvrdeći da je nezakonita.
"Ja sam Radovan Fuchs. Nikada ne koristim titule, to je možda utjecaj boravka i doktoriranja u Švedskoj jer se tamo titule u principu na koriste u normalnoj komunikacija. Ali, ako me pitate što sam u znanstvenoj karijeri postigao onda sam doktor znanosti Radovan Fuchs", rekao je.
Pojasnio je da je doktorat rađen po modelu doktoriranja kako se radi u Švedskoj nekoliko stotina godina. "Donekle se razlikovao od načina pisanja doktorata u tadašnjoj Jugoslaviji, ali švedski model se koristi i danas u Hrvatskoj. Svaki doktorat ima i elemente timskog rada, pa tako i moj.
Kada je trebalo obaviti neke kemijske analize, to su radili kemičari, jer ja nisam kemičar, ali ja sam radio sve ostalo. Doktorat je napravljen, obranjen i nostrificiran u Hrvatskoj", istaknuo je.
Dodao je kako doktorat koji je napisan i tiskan u 530 primjeraka i distribuiran po cijelome svijetu, nikome nigdje u svijetu nije problem, osim "šačici akademskih izvora koji se nisu imenom htjeli deklarirati".
"Njima to predstavlja problem, ali ja ne vidim neke značajne probleme. Problema ni nema, rad i radovi unutar njega citirani su preko 400 puta. Ako idete malo dublje, taj doktorat je naveden i u monografiji Svjetske zdravstvene organizacije o toksinu koji sam radio jako. Radovi se citiraju i dan danas", naglasio je Fuchs.
Onima koji se dvoume bi li otišli u Švedsku ili nastavili svoju obrazovnu karijeru ovdje te smatraju da je ondje lako doktorirati, ironično je poručio da je u Skandinaviji uvijek bilo "vrlo jednostavno" doktorirati. "Mislim, tamo se autobusima išlo na doktorat, tako da sigurno bi im bilo bolje. Preporučujem im da idu u Skandinaviju, tamo je to puno, puno jednostavnije", dodao je.
Cjelodnevna škola
Kad je riječ cjelodnevnoj školi, ministar je rekao kako primjena teče jako dobro.
"Nemamo nikakvih problema. Svi udžbenici i pomoćni nastavni materijali su u školama, škole su opremljene, još će se i dodatno opremati jer školama koje su krenule s eksperimentalnim programom cjelodnevne škole, odobrili smo dodatna sredstava kako bi prostor unutar škola dodatno oplemenili", kazao je.
Naveo je da je ukupno ulaganje od predškolske dobi do gimnazija dvije milijarde eura, naglasivši da je to najveće ulaganje ikada do sada u hrvatski obrazovni sustav. "Da do 2027.-2028. planirali smo da sve škole rade u jednoj smjeni i da sva djeca imaju jednake uvjete", dodao je.
Upitan je li preoptimistično navoditi 2027. kao školsku godinu za jednosmjensku nastavu u svim školama, Fuchs je odgovorio da je ono što ih eventualno može kočiti građevinski kapacitet u smislu broja firmi koje će moći prihvatiti tako veliki broj projekata.
Naveo je da je u ovom trenutku oko 80 prijedloga projekata na provjeri, a više od desetak suglasnosti već je otišlo van iz Ministarstva.
Rekao je da je cjelodnevnu školu napustilo troje djece, ali da ima i onih koji su se prebacili u cjelodnevnu školu. Naveo je primjer škole u Osijeku koja je primila 15 djece.
Dodao je i kako niti jedan nastavnik nije zbog cjelodnevne škole otišao u neku drugu ili dao otkaz.
Rekao je i kako će plaće za rujan biti veće i u skladu sa svime što je obećano.
U sljedećim godinama ocjene će postati realnije
Osvrnuo se i na 'poplavu superodlikaša'.
"Imamo trend popuštanja. Ocjene postaju realnije, a značajnu ulogu su odigrali Nacionalni ispiti. Oni služe onima koji vode obrazovnu politiku, školama, ravnateljima i učiteljima kako bi vidjeli koja su postignuća njihovog rada i koji su problemi unutar đačke populacije u usvajanju novih znanja", kazao je ministar te dodao kako će se to u sljedećim godina dodatno iskristalizirati, te da će i ocjene postati realnije.
Izvor: HRT/Vlada
Pisane vijesti |
Radovan Fuchs
