Državna cesta 403, od zapadnog dijela riječke luke do riječke obilaznice jedan je od najvažnijih cestovnih projekta u Hrvatskoj, vrijedan oko 70 milijuna eura, a budući da radovi idu kraju, trebala bi biti otvorena sredinom listopada, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković.
"Nakon što ćemo u ponedjeljak u prisustvu predsjednika Vlade biti na probijanju druge cijevi tunela Učka i početku radova na posljednjoj dionici Istarskog ipsilona, za što su osigurana financijska sredstva i čime će ipsilon u cijelosti biti gotov, svjedočit ćemo realizaciji još jednog velikog projekta, DC 403", kazao je.
Butković je kazao da je DC 403 vezana ponajprije na realizaciju Zagrebačke obale, spomenuvši nedavni početak infrastrukturnih radova na toj obali, tj. na budućem kontejnerskom terminalu Rijeka Gateway, koji bi trebao početi s radom 2025. Bez te ceste taj terminal ne može biti u funkciji, a DC 403 je priključena i na Zvonimirovu ulicu, pa će zapadni dio Rijeke imati puno protočniji i sigurniji promet, dodao je.
Državna cesta 403 dugačka je gotovo tri tisuće metara. Bespovratna sredstva za gradnju, tj. 85 posto troškova, osigurana su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak iz državnog proračuna. Na trasi koja prolazi kroz izgrađeno gradsko područje više je složenih objekata, među kojima su značajniji tunel Podmurvice (1253 metra) te vijadukti Piopi (316 metara) i Mlaka (144 metra).
Riječki prometni prsten bit će u cijelosti zatvoren
Ministar je naglasio da, kada se govori o riječkom prometnom prstenu, ostaje još izgradnja oko 800 metara ceste od Zagrebačke obale prema središtu grada i Žabici, nakon čega će taj prsten biti posve zatvoren – cestom D 403, riječkom obilaznicom i DC 404, koja spaja istočni dio luke s obilaznicom, a koja je izgrađena prije desetak godina.
"Nema grada na Mediteranu i šire koji je u cestovnoj infrastrukturi dobro i pametno riješio sve svoje probleme kao Rijeka", rekao je i zahvalio Hrvatskim cestama, koje su vodile projekt DC 403.
Butković je naveo i da je Vlada jučer odlučila da će se ići u refinanciranje preostala tri jumbo kredita u Hrvatskim autocestama i dodatno se zadužiti za 600 milijuna eura da bi mogli u cijelosti izgraditi jadransko-jonski koridor kroz Hrvatsku – dionice Križišće – Žuta Lokva i Doli - Dubrovnik. S 1,3 milijarde eura kompletno je zatvorena financijska konstrukcija, sada je samo stvar dinamike realizacije, a već se gradi dio obilaznice oko Novog Vinodolskog.
Butković je podsjetio da je 2016. bila situacija neodrživosti cijelog sektora, pa se spominjala i monetizacija autocesta, no bilo je odlučeno da se to ne želi nego se krenulo u stabilizaciju i refinanciranje, pa danas Hrvatske autoceste ponovno mogu graditi i zaduživati se.
"Očekuju nas natječaji već do kraja godine, dio projektne dokumentacije je spreman, za prvu dionicu Križišće – Selce, to će ići odmah, a za dio Doli – Dubrovnik, za prvu fazu biti će raspisan natječaj do kraja godine", najavio je Butković. Najavio je i da će 28. rujna biti potpisan ugovor za tunel Kozjak, novi ulaz u Split, da je postupak javne nabave gotov te je vrijednost projekta oko 70 milijuna eura. Završava se i cesta prema Mađarskoj, autocesta do Siska, radi se brza cesta prema Koprivnici, Bjelovaru...
U Uljaniku teška situacija, nema prodaje udjela Luke Rijeke
Novinari su ministra pitali hoće li Vlada Uljaniku odobriti novo kreditno zaduženje ili nekako pomoći kako bi im se omogućio nastavak poslovanja te hoće li se pristati na vezanu trgovinu, koju navodno češki investitor traži, tj. da stekne većinski paket u Luci Rijeka kako bi ušao i u vlasničku strukturu Uljanika.
Butković je rekao da je situacija u Uljaniku teška i složena jer su iscrpljene sve mogućnosti, da nema dodatnih ugovaranja, što je loše. Stečajni postupak je u tijeku i treba vidjeti što će se dogovoriti oko cijene, hoće li se spuštati, to će se vidjeti na Skupštini vjerovnika u ponedjeljak, kazao je.
Nikakvih prodaja udjela u Luci Rijeka nema, nastavio je Butković dodavši da u sadašnjoj vlasničkoj strukturi, u kojoj država ima 25 plus jednu dionicu, u kojoj su suvlasnici mirovinski fondovi te privatni suvlasnik, suvlasnik Đure Đakovića – nema nikakvih promjena i nikakvih prodaja od strane države, a, koliko zna, ni od strane mirovinskih fondova.
O ograničavanju cijena: Gledali smo što je najpotrebnije obiteljima
Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Butković je rekao da se pri donošenju mjere ograničavanja cijena za 30 grupa proizvoda gledalo što ljudi najviše kupuju i što je najpotrebnije kako bi se obiteljima olakšalo, nakon što su cijene neopravdano eksplodirale tijekom ljetnih mjeseci, a poglavito u kolovozu.
"U pripremi petog paketa mjera, koji je dijelom na snazi, više od 500 milijuna eura, budući da plin i ostali poticaji potpore vrijede do travnja sljedeće godine, morali smo regulirati struju, jer mjere istječu krajem mjeseca. Posebno smo pripremili paket mjera vezanih uz svinjsku kugu i, kada govorimo o proizvodima, osam dosad limitiranih proizvoda smo proširili u razgovorima, gledajući potrebe ljudi," kazao je.
„Dobivali smo takve inpute i od trgovačkih lanaca, dodao je, jer smo gledali što je najpotrebnije i što ljudi najviše uzimaju. Je li još neki proizvod trebao biti na popisu ili nije, mi smo gledali da to bude 30 proizvoda, da idemo na limitiranje cijena.
Rekao je i da su trgovački lanci i bez toga krenuli u spuštanje cijena, a da je zbog građana i zbog rasta inflacije u kolovozu, nakon trenda njezina pada u prijašnjim mjesecima, odlučeno da se ipak ide na intervenciju Vlade, da se ograniče cijene tih 30 proizvoda.
Smatra je to dobar potez, istaknuvši da je razlika u cijeni košarice proizvoda kojima je ograničena cijena sada oko 24 eura, da su to dobre odluke, paralelno s drugima u vezi struje, pomoći umirovljenicima i drugima.
Na pitanje tko je sastavljao popis i jesu li to zaista najčešće kupovane namirnice, Butković je rekao da su razgovarali s trgovačkim lancima, da se gledalo što ljudi najviše uzimaju i što je najpotrebnije da se obiteljima olakša, jer su cijene neopravdano tijekom ljetnih mjeseci, a poglavito u kolovozu, eksplodirale.
Govoreći zašto nisu prije reagirali, rekao je da je inflacija padala i da su smatrali da će doći "na normalu" jer živimo u tržišnom gospodarstvu te nastavio da je ovaj državni intervencionizam uzrokovan covidom, energetskom krizom, ratom u Ukrajini, a država mora reagirati u zaštiti građana.
"Jesmo li mogli još neki proizvod dodati ili oduzeti i je li ovo idealno, uvijek ostavljam prostor da je možda trebalo još nešto biti, ali vodili smo konstruktivne rasprave i s trgovačkim lancima i s proizvođačima, tako da u tom lancu ne izazovemo neke potrese", rekao je.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
