Govoreći u prigodi obilježavanja 30 godina Istarske županije, premijer Andrej Plenković naglasio je njezin ogroman doprinos ekonomskom razvoju Hrvatske te istaknuo da mu je uvijek izrazito zadovoljstvo doći u Istru. Podsjetio je da je prije samo nekoliko dana probijena je druga cijev tunela Učka te naveo brojne druge projekte koje Vlada provodi u suradnji sa županijom, koji jačaju životni standard stanovnika u Istri te potvrđuju koliko ova Vlada vodi računa o razvoju Istre, kao što to radi za sve krajeve Hrvatske, istaknuvši partnerstvo sa svim županijama u višerazinskom upravljanju Hrvatske.
U povodu Dana Istarske županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Pazinu na svečanoj sjednici Skupštine te županije.
Tom je prigodom premijer Plenković istaknuo da se radi o značajnoj obljetnici kojom se istodobno obilježava 30 godina od osnutka Istarske županije, ali 25. rujna 1943., kada je održan sabor istarskih narodnih predstavnika koji su pozdravili izjavu od 13. rujna o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj.
Ta je politička poruka iz rujna 1943. i angažman tadašnjih boraca za slobodu, antifašista, ali i šireg pokreta u Istri, bila snažna poruka i za povratak Zadra, Rijeke i otoka matici zemlji, kazao je predsjednik Vlade.
Zato su te odluke, poručio je, utkane u hrvatsku državnost i teritorijalnu cjelovitost i potrebno ih se prisjetiti i valorizirati ih u kontekstu hrvatske slobode, demokracije, suverenosti, prvih 30 godina Istarske županije te doprinosa hrvatskih branitelja iz Istre hrvatskoj pobjedi u Domovinskom ratu.
Ogroman doprinos Istre ekonomskom razvoju Hrvatske
Govoreći o prvih 30 godina Istarske županije, premijer Plenković naglasio je njezin ogroman doprinos ekonomskom razvoju Hrvatske te istaknuo da mu je uvijek izrazito zadovoljstvo doći u Istru i podržati projekte koje Vlada provodi u partnerstvu sa županijom i koji jačaju životni standard stanovnika u Istri.
Nekoliko dana uoči današnje, 30. obljetnice, probijena je druga cijev tunela Učka, a premijer je naglasio da će od ljeta iduće godine, kada tunel bude pušten u promet, Istra biti četverotračnom autocestom povezana s mrežom hrvatskih autocesta.
Izdvojio je i druge velike projekte na kojima su zajednički radili Vlada i županija, poput nove Opće bolnice u Puli, kao i Sporazum sa Slovenijom o zajedničkoj zdravstvenoj zaštiti koji se posebno odnosi na zapadni dio Istre.
Izrazio je i zadovoljstvo što je u Kanfanaru ostala tvornica British American Tobacoa.
Od projekata ulaganja u kulturnu baštinu izdvojio je Malo rimsko kazalište u Puli, a kroz sustav poticanja stanogradnje izgrađena su 84 stana u Umagu.
Vlada vodi računa o razvoju Istre, prihodi županije nakon reforme financiranja samouprave narasli za 48 posto
Naveo je i brojne projekte iz poljoprivrede, regionalnoga razvoja i cestovne infrastrukture koji potvrđuju koliko ova Vlada vodi računa o razvoju Istre, kao što to radi za sve krajeve Hrvatske, istaknuvši partnerstvo sa svim županijama u višerazinskom upravljanju Hrvatske.
Govoreći o fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji, premijer Plenković naveo je kako je tu politiku Vlada poduprla konkretnim zakonodavnim okvirom.
U tom je kontekstu istaknuo da su prihodi Istarske županije od 2016., odnosno prije reforme financiranja lokalne i područne samouprave, do 2022. narasli za 48 posto, što konkretno znači 48 posto više sredstava za provedbu onih projekata koje su na lokalnim izborima dobili podršku birača.
I ova nova reforma niza poreznih zakona, dodao je premijer Plenković, također će omogućiti delegiranje odlučivanja na predstavnička tijela na lokalnoj razini, što je njezin smisao.
Država je u krizama stala iza građana i gospodarstva, ali i iza županija, gradova i općina
Podsjetio je i na mjere koje je Vlada donosila u krizama u protekle tri i pol godine, za ublažavanje posljedica Covid krize, prehrambene i energetske krize te inflatornih pritisaka nastalih zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Država je, naglasio je, u tim krizama stala iza građana i gospodarstva, ali i iza županija, gradova i općina, fakulteta, bolnica, škola, vrtića i svih drugih organizacija te svojim pravovremenim i sveobuhvatnim odlukama omogućila dostupnost svih energenata po znatno nižim cijenama nego što bi one bile da su prepuštene da ih uređuje tržište.
Sve je to, naglasio je, praćeno i širom politikom odgovornog upravljanja javnim financijama, podsjetivši da je Hrvatska nakon niza godina izašla iz procedura prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, potvrđen joj je investicijski kreditni rejting najviši u povijesti, a istodobno je ostvarila članstvo u Schengenskom prostoru, europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu.
Izrazivši zadovoljstvo svime onime što je ostvareno u partnerstvu Vlade i županije, premijer Plenković pohvalio je sve napore Istarske županije te dodao da će se suradnja na zajedničkim projektima nastaviti kako bi Istra i dalje bila privlačna, kvalitetna, otvorena, dobronamjerna te jako domoljubna kada treba.
Istra je važna hrvatska županija i u političkom smislu, ali i u gospodarskom, prometnom, turističkom, obrazovnom i razvojnom, poručio je premijer Plenković.
Uloga HEP-a u paketu mjera
Nakon svečane sjednice, predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovarao je na pitanja novinara i o drugim aktualnim temama.
Upitan kako odgovara koalicijskim partnerima da je vrijeme za smjene zbog afere s viškovima plina, premijer je najavio da je sutra sastanak parlamentarne većine, kazavši da je u domeni Vlade eventualna smjena predsjednika Uprave HEP-a.
Rekao je i da treba razmišljati šire i pogledati ulogu HEP-a u paketu mjera, dodavši da nije čuo da afera šteti vladajućoj većini.
Ograničavanjem cijena želimo omogućiti kvalitetniji standard građana
Upitan vide li se efekti zamrzavanja cijena, premijer Plenković je kazao da sve poduzete mjere, koje uključuju i razgovor s čelnim ljudima velikih trgovačkih lanaca, idu za time da se smanje cijene proizvoda u Hrvatskoj i da se time omogući kvalitetniji standard građana i bolja gospodarska i socijalna situacija, osobito onih najugroženijih.
"Odluka o plafonu najviših cijena za 30-ak proizvoda je također korisna za građane i imat će dva učinka - bolji standard naših građana i smanjit će se stopa inflacije", naglasio je Plenković.
O tome da smo na dobrom smjeru, istaknuo je premijer, govori i recentno, veliko izvješće o presijeku hrvatske ekonomije, koje je prošli tjedan u Zagrebu predstavio glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
Plenković je podsjetio i na izvješće agencije za kreditni rejting Standard & Poor's, koja je potvrdila rejting Hrvatske i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, čime smo na korak do prelaska u najvišu razinu investicijskog kreditnog rejtinga.
Kazao je da je Vlada s paketom mjera pogodila točno ono što treba, a to je pomoć onim najugroženijima, od umirovljenika, nezaposlenih, ugroženih kupaca energenata, do ljudi koji primaju dječji doplatak i niza drugih skupina.
Paketi mjera ukupno prešli 7 milijardi i 200 milijuna eura
Predsjednik Vlade je istaknuo da su paketi mjera, uključujući i ovaj zadnji od 464 milijuna eura, ukupno prešli 7 milijardi i 200 milijuna eura.
Podsjetio je da se nastavlja i onaj dio mjera s reguliranom cijenom plina, struje te smanjenim iznosima za cijene naftnih derivata.
"Mislim da je država svojom snagom, ekonomskom prije svega, ali i političkom voljom da interveniramo onda kada treba, omogućila građanima bolji standard", poručio je Plenković.
Upitan hoće li Vlada reagirati ukoliko se nastavi rast cijena goriva, premijer Plenković naglasio je kako su već sada niže cijene naftnih derivata zahvaljujući intervenciji Vlade.
Ove nove turbulencije na tržištu nafte, uslijed velike potražnje i smanjenje proizvodnje, pojasnio je, nemaju nikakve veze s Hrvatskom, nego su dio globalnog tržišta.
Vlada, dodao je, praktički dvije godine intervenira u cijene naftnih derivata na hrvatskom tržištu.
Migracijsku krizu prvenstveno treba rješavati na granici između Grčke i Turske i Bugarske i Turske
Govoreći o migracijskoj krizi, premijer je ustvrdio kako je tu stvar vrlo jasna poručivši da se taj problem mora rješavati na vanjskoj granici Europske unije i Schengena, što je za istočno-mediteransku odnosno zapadno-balkansku migrantsku rutu prije svega granica između Grčke i Turske te Bugarske i Turske.
Uz to, dodao je, Bosna i Hercegovina i Srbija trebaju uskladiti politiku viznog režima s viznom politikom Europske unije, poručivši kako se ne može doći u Beograd ili Sarajevo avionom i onda se od turista pretvoriti u nezakonitog migranta.
Podsjetio je da Hrvatska na granici ima preko 6.500 policajaca te naglasio da nema žicu prema Bosni i Hercegovini niti će je imati.
Uložena su i ogromna materijalna i financijska sredstva u opremanje granične policije te tehnološku opremu.
Pisane vijesti
