Premijer Andrej Plenković je u povodu 32. obljetnice raketiranja Banskih dvora podsjetio na ključnu odluku Hrvatskog sabora od 8. listopada o definitivnom prestanku svih veza s bivšom državom. „Važno je da se prisjetimo tih trenutaka, da se prisjetimo hrvatskih branitelja, kao i svih onih koji su dali svoje živote da bismo danas živjeli u demokraciji i slobodi“, naglasio je. Premijer je ponovno prozvao predsjednika Milanovića za političku neodgovornost, lijenost i namjernu opstrukciju jer nije potpisao Zakon o izbornim jedinicama na vrijeme, rekavši da će mu za Božić pokloniti tintu i nalivpero.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković položio je danas lovorov vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade Republike Hrvatske u povodu 32. obljetnice raketiranja Banskih dvora.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zastupnica u Hrvatskom saboru Zdravka Bušić, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg i posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonko Kusić.
U izjavi za medije, premijer Plenković je podsjetio da se na današnji dan prisjećamo 7. listopada 1991. kada su dva aviona Jugoslavenske narodne armije raketirali Banske dvore. Kazao je da su u zgradi u tom trenutku bili prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, ondašnji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Stjepan Mesić i tadašnji predsjednik jugoslavenske vlade Ante Marković te nekoliko ministara i suradnika prvog predsjednika, među kojima je bila i današnja saborska zastupnica Zdravka Bušić.
Naglasio je da je napad na Banske dvore tzv. JNA bio pokušaj da se u tom trenutku likvidira predsjednik Tuđman i cijelo vodstvo Hrvatske, kao i predstavnici Hrvatske u saveznim tijelima, što bi, kako je rekao, značilo veliku političku destabilizaciju zemlje. Željeli su time, dodao je, napraviti prekretnicu u procesu agresije koja je tada trajala već nekoliko mjeseci.
Ključne odluke Hrvatskog sabora za samostalnost i neovisnost Hrvatske
Podsjetio je da je dan nakon raketiranja Hrvatski sabor, koji je zasjedao u podrumu Inine zgrade u Šubičevoj ulici, donio ključnu odluku o definitivnom prestanku svih veza s bivšom državom, zbog čega sutrašnji dan obilježavamo kao spomendan - Dan Hrvatskog sabora.
„Važno je da se prisjetimo tih trenutaka, da se prisjetimo hrvatskih branitelja, kao i svih onih koji su dali svoje živote, dali sve što su imali da bismo danas živjeli u demokraciji i slobodi, u zemlji koja je duboko integrirana i u Sjevernoatlantski savez i Europsku uniju“, naglasio je Plenković.
Kazao je da su stoga i potezi Vlade proteklih godina, poput ulaska u Schengenski prostor i europodručje, te Europski stabilizacijski mehanizam, u biti slijed politike koja je započela još 1990. godine kada je predsjednik Tuđman u Hrvatskom saboru u svom inauguralnom govori označio europske integracije Hrvatske kao strateški cilj zemlje, tadašnje vlade i cijeloga naroda.
Izvješće Fitcha potvrđuje da smo na pravom putu
Premijer se potom u izjavi referirao i na noćašnje izviješće agencije Fitch koja je, kao druga od tri bonitetne svjetske agencije, u samo proteklih nekoliko tjedana dala Hrvatskoj potvrdu do sada najvišeg investicijskog rejtinga koji Hrvatska ima (BBB+) i pritom promijenila izglede iz stabilnih u pozitivne, čime smo, kako je rekao, i po toj agenciji, nadomak zadnje stepenice nakon koje slijedi slovo A. "A kad imate slovo A na kreditnom rejtingu zemlje, onda ste zaista među onima koji su najbolji, najuređeniji, najstabilniji, najpredvidljiviji i gdje postoji gospodarski rast", naglasio je.
Predsjednik Vlade je istaknuo da u izvješću Fitcha veseli njihov osvrt na političku stabilnost, stabilnost institucija, činjenicu je Hrvatska ostvarila kontinuirani gospodarski rast u proteklih niz kvartala, da smo od zadnjeg kvartala 2019. ostvarili stvaran rast BDP-a od 13 posto, da je njihova procjena rasta BDP-a u ovoj godini 2,7 posto, te da i oni vide kako Hrvatska agilno koristi sredstva koja su joj na raspolaganju iz instrumenta „EU iduće generacije“, provodeći svoj Nacionalni plan oporavka.
I ovo izvješće, kao i ono Standard & Poor's-a prije nekoliko tjedana ohrabruje, potvrđuje da smo na pravom putu, poručio je Plenković, naglasivši da je to rezultat odgovorne politike upravljanja javnim financijama o čemu govori izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), a potom i ispunjavanje svih kriterija za ulazak u europodručje.
Naglasio je i da će Vlada nastaviti provoditi reforme važne za pristupanje Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Upitan što izvješće Fitcha znači za građane, premijer kazao da uvijek ima prostora za poboljšanje, istaknuvši da se u mandatu Vlade broj građana koji su u ugrozi od siromaštva smanjio za 400 tisuća. „Ukupni napredak zemlje, pogotovo kad gledam zadnjih 10 godina članstva u Europskoj uniji, je itekako vidljiv i dobar“, poručio je Plenković, spomenuvši pritom jesenski paket mjera, iskorištenost sredstva iz Fonda solidarnosti, te stopu nezaposlenosti. Naglasio je i da će Vlada iskoristiti čvrsti ekonomski položaj države kako bi pomogla onima kojima je to najpotrebnije u ovoj globalnoj krizi za koju, ponovio je, nije kriva ni Vlada ni građani. „Mislim da smo, s obzirom na sve što nam se dogodilo zadnjih nekoliko godina, uspjeli zadržati društvenu koheziju, a za mene kao premijera to je bilo najvažnije“, naglasio je Plenković.
Postoji zajednički napor na razini Europe za suzbijanje nezakonitih migracija
Upitan o referendumu o migracijama koji je najavio zastupnik Ivan Penava, premijer je istaknuo da pitanje nezakonitih migracija brine ne samo njega već i čelnike drugih europskih zemlja poput talijanske premijerke, grčkog i španjolskog premijera, te francuskog predsjednika. Naglasio je da na razini Europe postoji zajednički napor za suzbijanje nezakonitih migracija.
Predsjednik Vlade je objasnio način na koji se one mogu suzbijati i prevenirati. Kao prvo, smatra da treba više raditi sa zemljama koje su izvorište ilegalnih migracija, kazavši da se radi o državama koje su u ratu, ili, siromaštvu, ili su opterećene posljedicama klimatskih promjena, gdje onda ljudi iz tih zemalja putem krijumčarskih lanaca žele doći u Europsku uniju, gdje će dobiti novu šansu za bolji život. Kazao je da ilegalni migranti u Hrvatsku teško mogu doći morskim putem jer se uglavnom zadrže na talijanskoj Lampedusi ili negdje drugdje, eventualno. Dodao je da kopnenim putem mogu stići iz pravca Turska-Grčka, Turska-Bugarska te potom u Hrvatsku kroz Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Kako se to ne bi događalo zajednički se jačaju kontrole na tursko-grčkoj granici, rekao je Plenković.
Drugi problem koji dovodi do nezakonitih migracija vidi u neusklađenom režimu vizne politike zbog kojeg dio ljudi iz zemalja koje su migracijski rizik slijeću zrakoplovom u Sarajevo ili Beograd kao turisti bez vize i nakon toga postaju nezakoniti migranti koji kroz zelenu granicu želi ući u Hrvatsku ili Mađarsku da bi nakon toga išli u Sloveniju, Austriju, Njemačku itd.
Hrvatska nikada neće dići žicu prema Bosni i Hercegovini
Premijer je naglasio da naša država nikada neće dići žicu prema Bosni i Hercegovini u kojoj živi skoro pola milijuna Hrvata, nego se problem ilegalnih migracija rješava suradnjom hrvatske i bosansko-hercegovačke policije. „Imamo prirodnu granicu – rijeke, i kopnenu koju čuva više 6500 hrvatskih policajca koji su obučeni i kvalitetno opremljeni, za što je Vlada potpunosti iskoristila fondove Europske unije“, rekao je premijer.
Naglasilo da Hrvatska nije bila uspješna u čuvanju granice ne bismo ni ušli u Schengen, podsjetivši da je 2021. bilo onih koji su slali svoje kolege iz istih grupa u Europskom parlamentu kako bi napravili incident, koji se poslije koristio u političkim raspravama za ulazak Hrvatske u Schengenski prostor.
Premijer je rekao da ne zna što je predmet referenduma, istaknuvši da Vlada i hrvatska policija rade na suzbijanju nezakonitih migracija te surađuju sa svim zemljama u Schengenu i to će nastaviti činiti i dalje. Dodao je da ovisi i o drugim akterima kako nezakoniti migrant dođe do Hrvatske te da je vanjska granica Unije, pa i Schengena poprilično daleko, na granici Grčke s Turskom.
Niti jedna država neće dopustiti da joj teroristi ili provokatori od institucija rade cirkus
Predsjednik Vlade se, na upit novinara, osvrnuo i na ogradu na Markovom trgu koju po zastupniku Penavi treba preseliti na granicu, kazavši da mu je drago da su GONG i Penava na istoj strani. „Nisu ove ograde ovdje jer se mi nekoga bojimo“, poručio je, podsjetivši na napad Danijela Bezuka na Banske dvore. Podsjetio je i na slučaj kada je jedan zastupnik u Europskom parlamentu prije nekoliko godina bacao lubenice ispred Banskih dvora, naglasivši da niti jedna država neće dopustiti da joj teroristi ili provokatori od institucija rade cirkus.
Istraga će pokazati tko je odgovoran za požar u Osijeku. Kontaktirao sam župana i gradonačelnika
Premijer je upitan i o izjavama osječko-baranjskog župana Ivana Anušića vezano uz požar u Osijeku, kazavši da nije doživio da su one protiv države. Dodao je da se čuo i sa županom Anušićem i gradonačelnikom Radićem, a u Osijeku je prije dva dana bio i potpredsjednik Vlade Medved. Rekao je i da će istraga pokazati tko je odgovoran, izrazivši žaljenje što se ovaj požar uopće dogodio i što je pri njegovu gašenju stradao vatrogasac.
Slučaj Longin najbolji primjer da je DORH neovisan
Na pitanje o slučaju župana Zadarske županije Božidara Longina, predsjednik Vlade je kazao da ne zna ništa više od onoga što se piše te da je na županu da objasni o čemu se radi. Naglasio kako je i taj slučaj najbolji primjer da je DORH neovisan. "Bit je neovisnost institucija. Ako državna tijela zadužena za ispitivanje je li netko počinio neko kazneno djelo smatraju da ga je počinio pa pokrenu postupak, ja vjerujem da imaju neki razlog za to", rekao je.
Predsjednik nije poštivao volju zakonodavca
Premijer se osvrnuo i na novi Zakon o izbornim jedinicama, prozvavši predsjednika Milanovića zato jer ga je propustio potpisati prije 1. listopada. Za Milanovića jer rekao da je predsjednik koji je "niš' koristi, koji je lijen, koji se nije se udostojio poštovati volju zakonodavca, Hrvatskog sabora, koji je donio zakon o izbornim jedinicama u propisanoj proceduri, propisanom većinom 28. rujna. "Trajanje jednoga potpisa na proglašenje i potpis nije posao za tegleću marvu, to je posao za predsjednika Republike. Čin njegovog napora, žrtve, traje pola sekunde, potpisati akt traje pola sekunde", kazao je Plenković. Takvo predsjednikovo ponašanje ocijenio je demonstracijom političke volje i destrukcije i ponovio kako nema nikakvog logičnog objašnjenja za to što Milanović nije potpisao zakon kako bi mogao stupiti na snagu 1. listopada.
To je Milanovićeva politička sramota
"Dakle, njegova politička sramota, njegova politička neodgovornost, njegova lijenost i namjerno opstruiranje da zakon stupio na snagu", poručio je Plenković. Dodao je i da su koalicijski partneri u vladajućoj većini bili osupnuti takvim Milanovićevim ponašanjem te se osvrnuo na komentare u javnosti da su trebali računati na to. "Zašto bi računali na to? Zašto bi mi računali na to, kad u dosadašnjoj praksi nikad nijedan predsjednik nije dopustio da propusti potpisati zakon u roku kako je zakonodavac htio da stupio na snagu", rekao je. Naglasio je da je ovdje riječ o velikoj političkoj neodgovornosti, o zlorabljenju jednoga roka i ponovio da su i saborske službe kontaktirale Ured predsjednika i, kako je rekao, nitko od tih ljudi nije mogao decidirano reći da li će ovaj naći vremena ili da li ću imati dovoljno tinte da potpiše zakon na vrijeme.
"Pazite njegovu komunikaciju - nije tegleća marva nekog iz HDZ-a. Znači on šalje poruku Hrvatskom saboru - ma ne fermam vas dva posto, ne zanimate me, izabrani ste od naroda, najviše ste predstavničko tijelo, ali me ne zanimate, nemam kad, idem u Ministarstvo obrane, idem na ručak, idem na večeru, idem na kavu, nemam tinte", ustvrdio je premijer.
Poslat ćemo Milanoviću za Božić tintu i nalivpero
Mi ćemo mu, dodao je, za Božić poslati jednu tintu, jedno nalivpero, da mu se nađe. "Neka ga nosi stalno sa sobom", dodao je. Predsjednik Vlade je ponovio da je ovdje riječ o propuštanju obavljanja dužnosti koju predsjednik Republike ima i koja se nikad prije nije dogodila. Podsjetio je i na supotpisivanje odluke o ravnatelju Vojno sigurnosno-obavještajne agencije kada su se predsjedniku nosili akti na potpisivanje u Dalmaciju i vraćali isti dan. Komentatorima po društvenim mrežama poručio je da riječi politički šlamperaj, politička neodgovornost, lijenost, nedostatak tinte i čista politička opstrukcija - "zalijepe" Milanoviću na čelo, a ne njemu.
Pisane vijesti
