Na Vladi rebalans proračuna, više sredstava potrebno za obnovu od potresa, pakete mjera, plaće i mirovine

Rebalans Državnog proračuna za ovu godinu bit će u četvrtak na sjednici vlade, a u saboru idući tjedan, najavio je danas premijer Andrej Plenković u izjavi za medije nakon koalicijskog sastanka. Rashodi se povećavaju na 29,3 milijarde eura, a među glavnim razlozima su sredstva potrebna za obnovu od potresa i pakete pomoći građanima, kao i plaće i mirovine, rekao je Plenković.

Nakon sastanka parlamentarne većine, predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi za medije izvijestio je o glavnim zaključcima sastanka, a najavio je i rebalans proračuna te se osvrnuo na još nekoliko aktualnih tema.
 
Uvodno je kazao kako se jučer iz Izraela vratilo 69 hrvatskih državljana, a danas se očekuje dolazak njih još 106.
 
Za sada, naglasio je, nema nikakvih podataka o stradavanju ili ugroženosti bilo kojeg hrvatskog državljanina, a Ministarstvo vanjskih poslova i Veleposlanstvo Hrvatske u Izraelu u stalnom su kontaktu s njima te brinu o njihovoj sigurnosti.
 
Izvijestio je i kako su članovi Vlade predstavili koalicijskim partnerima konture rebalansa Državnog proračuna. Što se tiče rashoda, povećava se s 28,1 milijardu eura na 29,3 milijarde.
 
Pojasnio je da su glavni razlozi za rebalans povećani rashodi kada je riječ o sredstvima za obnovu od potresa, za paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, za plaće i za mirovine.
 
Vlada će, dodao je, prijedlog rebalansa predstaviti na svojoj sjednici u četvrtak, a u Hrvatskom saboru bit će raspravljen idućega tjedna.
 
U pet navrata u sljedećim mjesecima doći će do povećanja plaća u državnim i javnim službama
 
Što se tiče razgovora sa sindikatima, premijer Plenković uvjeren je da će se postići dogovor o rastu osnovice plaća, uz dobru volju i Vlade i sindikata kao i želju da se nađe obostrano prihvatljivo rješenje. Dodatno, očekuje i dogovor oko povećanja iznosa božićnice.
 
U međuvremenu, dodao je. Vlada će u drugo čitanje u Hrvatski sabor poslati zakon o plaćama u državnim i javnim službama, koji će stupiti na snagu u siječnju 2024.
 
Uz to, Vlada će donijeti i dvije uredbe koje će sadržavati koeficijente za državne i javne službenike.
 
Od 1. siječnja na snazi će biti i paket poreznih zakona, koji će također dovesti do povećanja plaća, a po prvi puta će se dogovoriti i isplata uskrsnice.
 
"Dakle, u pet navrata u sljedećih nekoliko mjeseci doći će do povećanja primanja zaposlenika u državnim i javnim službama", poručio je premijer Plenković i dodao kako je na jučerašnjem sastanku predstavnicima sindikata dan i pregled povećanja plaća u mandatu ove Vlade, a osobito u odnosu na inflatorne pritiske.
 
Na sastanku parlamentarne većine, kazao je premijer, bilo je riječi i o Međunarodnoj konferenciji o razminiranju Ukrajine koja počinje sutra u Zagrebu, a sudjeluje 35 zemalja.
 
U toj će prigodi danas poslijepodne u Banskim dvorima premijer Plenković primiti prvu potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva Ukrajine Juliju Sviridenko, a potpisat će se i Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta ministara Ukrajine o suradnju u području protuminskog djelovanja.
 
Ono što je učinio Milanović sa Zakonom o izbornim jedinicama je čista obijest
 
Koalicijski partneri i na ovom su sastanku raspravljali o informaciji o Zakonu o izbornim jedinicama, nakon što su ih o tome iz Vlade izvijestili i na sastanku prošlog utorka.
 
"Njihov je stav u potpunosti jednak stavu koji sam iznosio proteklih dana – da se radi o potezu bez presedana koji je došao od strane Milanovića unatoč činjenici da je njegova Vlada 15 puta imala situaciju da je parlamentarna većina koju su vodili imala precizan datum stupanja na snagu pojedinog zakona", naglasio je premijer Plenković.
 
Podsjetio je da su zakone u takvim situacijama u vrijeme Milanovićeve Vlade potpisivali i tadašnji predsjednik Josipović i predsjednica Grabar Kitarović, a jednom je takva situacija bila i u vrijeme premijera Oreškovića.
 
U mandatu ove Vlade i parlamentarne većine, nastavio je, to se dogodilo četiri ili pet puta, a zadnja dva puta bila su 28. lipnja ove godine, kada su usvojeni Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o osobnoj asistenciji, koji su stupali na snagu 1. srpnja, a predsjednik Milanović ih je potpisao praktički odmah.
 
Sve ovo navodi, kako je kazao, kako bi govorio o zakonodavnoj praksi koja postoji i kako bi istaknuo da situacija sa Zakonom o izbornim jedinicama nije bila ništa neobično ili nešto što se nije događalo ranije, s obzirom da zakonodavac želi da pojedini zakon baš stupi na snagu određenog datuma.
 
Ovdje je taj datum, naglasio je premijer Plenković, određen prije svega činjenicom da je Ustavni sud ukinuo raniji zakon s 1. listopada, a želja zakonodavca je bila da se ne dogodi pravni vakuum.
 
"Ovo što je predsjednik Republike učinio ovdje, pozivajući se na ustavni rok, je u svojoj biti čista obijest", poručio je premijer Plenković.
 
Svi koalicijski partneri osupnuti su institucionalnom opstrukcijom predsjednika Republike
 
Vlada će, dodao je, ovoga četvrtka ponovo predložiti zakon, s drukčijim stupanjem na snagu, Sabor će ga usvojiti, a predsjednik potpisati, pa će zakon stupiti na snagu nekoliko tjedana kasnije nego što je mogao.
 
"Umjesto da je posvetio pola sekunde svog dragocjenog vremena prošli petak temi, imali bismo zakon na snazi. Sada će doći do rada Ministarstva pravosuđa, procesa koordinacije na razini Vlade, rasprave o tome na Užem kabinetu, rasprave na Vladi, slanja u Sabor, posvete cijelog dana rada Hrvatskog sabora ponovo istoj temi koja je dva puta raspravljena, da bi se zakon ponovo usvojio i stupio na snagu", kazao je premijer ističući kako se to zove obijest jer se ne radi o pravu ustavnog roka, nego o propuštanju svojih dužnosti u odnosu na praksu ranijih predsjednika Republike, uključujući i njega samoga, kako u mandatu predsjednika, tako i u mandatu predsjednika Vlade.
 
Svi u koaliciji, dodao je premijer Plenković, osupnuti su komentarima pojedinih komentatorima koje takav čin ocjenjuju kao da je nešto dobro i pametno, a prije svega korisno.
 
Naprotiv, naglasio je, takav čin je beskoristan, zlonamjeran i obijestan te kreira kulturu opstrukcije, destrukcije i sprječavanja stupanja na snagu zakona na onaj dan koji je volja zakonodavca, ocijenivši da se radi o opasnom presedanu.
 
Ustav, dodao je, daje rok od osam dana, ali nigdje ne kaže da se zakon mora potpisati osmi dan.
 
Sve ovo govori, kazao je premijer, kako u javnosti ne bi prevladalo mišljenje da je to "okej" jer je predsjedniku ostavljeno malo dana za potpisivanje zakona.
 
"Ostavljeno mu je dovoljno vremena za jedan jedini potpis, a pritom je za potpis to bilo spremno u rano popodne u četvrtak, obaviješten je njegov predstojnik Ureda, njegov glavni tajnik, službe Sabora su urgirale da se potpiše, a on je to učinio svjesno i namjerno", dodao je govoreći o primjeru institucionalne opstrukcije volje najvišeg predstavničkog tijela u Hrvatskoj.
 
Tekst u jednom tjedniku manipulacija i vrhunac medijskog neprofesionalizma
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na članak objavljen danas u jednom tjedniku u kojem se na krajnje neprofesionalan način imputira njemu i njegovoj supruzi, istaknuvši kako se radi o primjeru zlorabljenja transkripata iz različitih kaznenih postupaka.
 
Pojasnio je da na prijedlog DORH-a neke institucije koriste mehanizme države da bi u nekom potencijalnom postupku nekoga slušale. Ti se razgovori onda transkribiraju, a onda te stotine stranica stoje u nekom spisu.
 
Taj spis i predmet onda cirkulira među policijom, Državnim odvjetništvom, sucima, okrivljenicima, odvjetnicima, vještacima i drugima koji imaju uvid u to.
 
Ti ljudi koji su temeljem sposobnosti države stjecajem okolnosti došli u privilegiranu poziciju da posjeduju transkripte iz tajnih praćenja, kazao je premijer i dodao kako to kasnije namjerno doturaju medijima na način da neki iz konteksta izvađeni tračeraj postane naslovnica jednog tjednika s ciljem pričinjanja nekome političke štete.
 
Naglasio je kako nitko nije pitao za komentar osobe koje su, prema tim transkriptima, bile u toj konverzaciji, niti osobu koja je potpuno pogrešno spomenuta na naslovnici, niti njega, a niti njegovu suprugu, ocijenivši kako se radi o najvišoj razini neprofesionalizma.
Za društvo nije dobro što manipulacije i laži postaju normalna praksa
 
"Laž do laži, manipulacija do manipulacije koja kreira nekome neku političku štetu", ustvrdio je poručivši kako ne želi društvo u kojem su takve stvari stalna praksa.
 
Naglasio je da je upravo kako bi se barem djelomično prevenirale ovakve manipulacije itekako ispravno ići u izmjene Kaznenog zakona.
 
O zlonamjernosti teksta govori i formulacija "ima indicija da je možda korišten politički utjecaj", kazao je premijer Plenković, dodajući kako ga osobno za to nije briga jer se radi o tjedniku koji ga sedam godina "rasteže po naslovnicama".
 
Stoga taj tekst uopće nije važan sam po sebi, ali je važan kao primjer u kontekstu curenja informacija iz faze postupka koja nije javna ili je tajna.
 
"Ovo je klasičan primjer pristupa dokumentima u spisu i njihovog javnog zlorabljenja", poručio je istaknuvši kako to što su takve manipulacije postale normalne u hrvatskom društvu nije zdravo i ne pridonosi ničemu.
 
Nerado se, dodao je, na to osvrće, ali ne želi to prešutjeti prije svega iz respekta prema svojoj supruzi i svojoj obitelji, a posebice prema gospođi koja je u tekstu završila ni kriva ni dužna.
 
"Tračeraj postane tema da se nekome radi politička šteta. Sramota", zaključio je predsjednik Vlade.
 
Upitan je li na sastanku bilo riječi o čelniku HEP-a Barbariću, ustvrdio je da nije, a navodnu tužbu HEP-a protiv saborskog zastupnika nije želio komentirati kazavši kako nije vidio tu vijest i o tome ne zna ništa.
 
Osvrnuo se i na današnju izjavu predsjednika Milanovića u kojoj je ustvrdio kako on često govori o Kosovu, a drugi to možda ne čine jer imaju osobne agende.
 
"To on, naravno, misli na mene, a budući da ne zna jer ne sjedi na Europskom vijeću, ali mogao se raspitati tko je otvorio temu Banjske, temu Kosova i temu Srbije, tamo gdje treba. Budući da ne zna, ja mu sad poručujem da ima tko govori i ima tko misli uime Hrvatske o bitnim temama koje se tiču sigurnosti u regiji", poručio je.
 
Potezi Vlade pridonijeli trendu snižavanja cijena
 
Govoreći o procesu dokapitalizacije HEP-a, premijer Plenković kazao je da se dio rebalansa proračuna koji se tiče paketa mjera pomoći, tiče upravo financijske potpore Hrvatskoj elektroprivredi, podsjetivši da je u fazi velike energetske krize HEP bio vrlo bitan alat kako bi cijene struje i plina u vrijeme krize ostale gotovo iste kao ranije.
 
Zato je važno, dodao je, da se taj proces dokapitalizacije, koji se rješava kroz makro okvir državnoga proračuna, koji se ne puni samo novcima poreznih obveznika, nego i na druge načina, dovrši u miru i stabilnosti.
 
Što se tiče zamrzavanja cijena, premijer Plenković kazao je da je taj potez pridonio padu cijene i za tih 30 proizvoda, za koje je određena maksimalna cijena, ali vidi se i trend snižavanja cijena ukupne palete proizvoda u nizu trgovačkih lanaca.
 
Siguran je, dodao je, da će se na taj način nastaviti trend pada stope inflacije, što je dobro i korisno za građane, što je osnovni cilj Vlade, a što su, između ostaloga, potvrdile agencije Standard&Poor's i Fitch.
 
Očekuje da će i druge međunarodne financijske institucije revidirati procjene o rastu BDP-a  na bolje.
 
Osvrnuo se i na odnose s Hrvatskom obrtničkom komorom ocijenivši ih izvrsnima, a oni su, kakao je kazao premijer, oduševljeni sa svim paketima mjera pomoći koje je Vlada donosila i u Covid krizi i u energetskoj krizi.
 
Dodao je kako se u mandatu ove Vlade značajno povećao broj obrta i broj zaposlenih u obrtima.




Pisane vijesti