Sjednica Vlade: Minimalna plaća za 2024. godinu 840 eura bruto >
Objavljeno: 25.10.2023.
Sjednica Vlade: Minimalna plaća za 2024. godinu 840 eura bruto
Vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2024. godinu kojom se ta plaća određuje u iznosu od 840 eura bruto, a neto minimalac trebao bi biti oko 677 eura. Sadašnji iznos minimalne plaće je 700 eura bruto, tako da minimalac raste za 140 eura bruto ili 20 posto. Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku kojim se uređuje službena i javna uporaba hrvatskoga standardnog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku. Cilj zakona je da se očuva dragocjena vrijednost jezika kao nasljeđa kroz kojeg progovara identitet, povijest i kultura naroda, a istodobno da se osigura njegov razvoj ukorak s potrebama suvremenog svijeta, istaknuo je premijer Plenković.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Plenkovića, potpredsjednici Vlade Medved i Bačić govorili su o aktualnostima vezanim za obnovu nakon potresa.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kretanje pokazatelja broja zaposlenih u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Kazao je da je u razdoblju nakon potresa vidljivo da su mjerama Vlade očuvana, ali i stvorena nova radna mjesta na području Županije, pa je važno istaknuti pozitivne gospodarske pokazatelje i kretanje broja zaposlenih, odnosno smanjenje broja nezaposlenih u Sisačko-moslavačkoj županiji promatrajući razdoblje od posljednje 4 godine.
Istaknuo je da analiza podataka broja obrta u Županiji pokazuju kontinuirani godišnji rast broja aktivnih obrta. Tako je u posljednje 4 godine broj aktivnih obrta povećan za 526 obrta, što je povećanje za 22,6 posto.
Rast broja zaposlenih, pad broja nezaposlenih u Sisačko-moslavačkoj županiji
Isto tako, Sisačko-moslavačka županija u posljednje 4 godine ima povećanje broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih osoba.
„Broj zaposlenih u rujnu 2023. iznosio je 42.936 osoba, dok je u rujnu 2020. on iznosio 41.126 osoba, što označava porast zaposlenih osoba za 1.810, odnosno 4.4 posto“, rekao je ministar.
Naveo je da je broj nezaposlenih osoba u prosincu 2020. bio 9.139, dok je u rujnu 2023. godine registrirano 6.258 nezaposlenih osoba, što označava smanjenje nezaposlenih osoba za čak 2.881 osobu ili 31,5 posto.
„Ovim pozitivnim pokazateljima kretanja broja zaposlenih svakako pridonosi i provedba mjere aktivne politike zapošljavanja u Sisačko-moslavačkoj županiji, u koju je od prosinca 2020. do rujna 2023. godine novouključeno 5.107 osoba i za što je isplaćeno gotovo 28 milijuna eura“, naglasio je ministar Medved.
Zaključio je da kontinuiranim provođenjem mjera i aktivnosti, koje u posljednjih 30 godina nisu bile ovako intenzivno usmjerene, Sisačko-moslavačka županija postaje sve privlačnija i za ulaganja, što će još snažnije izraženo sa boljom prometnom infrastrukturom nakon završetka Vladinog strateškog projekta, završetka autoceste Zagreb – Sisak.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je na obilazak gradilišta u Gradu Zagrebu te istaknuo obnovu dviju višestambenih zgrada u Donjem Gradu u vrijednosti 2.2 milijuna eura.
Rekao je da je s današnjim danom dovršeno 10.697 obnova, bilo izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća, bilo konstrukcijskih ili nekonstrukcijskih obnova, bilo konstrukcijskih obnova zgrada javne namjene.
Posebno je istaknuo da je otvoreno 1.332 gradilišta, a u nabavi 1335 novih lokacija za nastavak obnove.
„U ovoj godini za konstrukcijsku obnovu izdvojili 20 puta više sredstava, ukupno 77 milijuna eura u odnosu na čitavo razdoblje od potresa“, naveo je.
Uspješan novi model samoobnove, zaprimljeno 348 zahtjeva vrijednih od 26 milijuna eura
Rekao je i da je vidljivo kako je novi model samoobnove, kojim se građanima unaprijed plaća cjelokupan iznos za obnovu ili izgradnju zamjenskih kuća, uspješan jer je u 4 mjeseca zaprimljeno 348 zahtjeva u vrijednosti od 26 milijuna eura.
Što se tiče građana smještenih u tri ustanove na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Sisačko-moslavačke županije, najavio je da će do kraja godine iseliti u druge objekte koji su u međuvremenu uređeni. To su devastirani i zapušteni državni stanovi koji su sada uređeni, njih 157, zatim 12 višestambenih zgrada u Petrinji i Glini koje se sada dovršavaju ili 166 dograđenih drvenih montažnih kuća, koje će nakon isteka te funkcije, poslužiti kao proširenje depandanse u domovima umirovljenika u Sisku, Petrinji i Glini.
Još 66 dana za podnošenje zahtjeva za obnovu
Ministar je podsjetio kako se još 66 dana mogu podnositi zahtjevi za obnovu kuća, a prema sadašnjim pokazateljima obnovit će se ukupno 18.188 zgrada privatne imovine, bez zgrada javne namjene, od toga 13.886 objekata nekonstrukcijske obnove, a 3.553 objekta za konstrukcijsku obnovu te 749 zamjenskih kuća.
„Ovom prilikom pozivam sve koji još nisu podnijeli zahtjev za obnovu da to naprave s obzirom da je preostalo još 66 dana“, zaključio je ministar Bačić.
U saborsku proceduru upućen Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku
Hrvatskom saboru Vlada je uputila Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku kojim se uređuje službena i javna uporaba hrvatskoga standardnog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku.
Donošenjem ovog zakona skrb o hrvatskom jeziku i književnosti po prvi puta bi dobila nužan institucionalni okvir, kojim se hrvatskom jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskog naroda i sveukupne hrvatske kulture, istaknuo je premijer Plenković u uvodu sjednice Vlade.
Cilj je zakona, rekao je, osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima, koji na to imaju pravo.
Zakon se u proceduru šalje, kazao je premijer, u povodu 180. obljetnice važnoga događanja u hrvatskoj povijesti, a to je 2. svibnja 1843. godine kada je Ivan Kukuljević Sakcinski po prvi put održao govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru te pozvao na uvođenje hrvatskog jezika u škole, urede i javni život, budući da je od 13. stoljeća sve bilo na latinskom jeziku.
Podsjetio je i na zaključak Sabora od 23.listopada 1847. godine, također na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog, o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi.
Osigurati dragocjenu vrijednost jezika jer kroz njega progovara identitet naroda
"Cilj zakona je da se očuva dragocjena vrijednost jezika kao nasljeđa kroz kojeg progovara identitet, povijest i kultura naroda, a istodobno da se osigura njegov razvoj ukorak s potrebama suvremenog svijeta, jer je jezik živ", istaknuo je Plenković.
Hrvatska bi se donošenjem zakona pridružila brojnim europskim državama (Francuska, Slovačka, Poljska, Litva, Slovenija, Švicarska, Belgija) koji imaju zakon o jeziku, odnosno zakon o službenoj upotrebi jezika, dodao je.
S obzirom na to da je jezik nematerijalno dobro te je obilježje identiteta i pripadnosti narodu, naglasio je premijer, obveza je Vlade skrbiti se o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskog jezika, osobito u vremenu globalizacije.
Zakon ne ograničava slobodu književno-kulturnog izražavanja
A to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskog jezika u službenoj javnoj uporabi, rekao je Plenković uz zahvalu Matici hrvatskoj na inicijativi za donošenje zakona.
"Zakonom se ne ograničavaju slobode književno-umjetničkog izražavanja, niti se njime regulira privatna komunikacija. Zakon ne ograničava zakonitu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ni Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj", naglasio je premijer.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs podsjetio je da je člankom 12. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske određeno da je u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo, no, kako je rekao, u zakonodavstvu Republike Hrvatske ne postoji propis koji na jedinstven način propisuje uporabu hrvatskog jezika.
Dodao je da većina zemalja članica Europske unije sukladno svojim potrebama i vlastitim propisima uporabu svojih službenih ili državnih jezika određuju posebnim zakonom o jeziku ili zakonskim propisima.
Fuchs je naglasio da je jezik nematerijalno dobro te obilježje identiteta i pripadnosti narodu, ali i nezamjenjivo zajedničko komunikacijsko sredstvo.
Rekao je da hrvatski jezik obuhvaća hrvatski standardni jezik i hrvatska narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao osnovica za standard te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu.
Zakonom se predlaže da, radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika u Hrvatskoj i u međunarodnom okružju, Vlada osigura izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike s popisom prioritetnih ciljeva i mjera.
Predlaže se i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, koje bi imalo predsjednika i 14 članova, kao koordinacijskoga savjetodavnog tijela koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi i koje će se baviti pitanjima zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, kao i raznolikosti narječnih idioma te njihovih specifičnih funkcionalnih uporaba.
Saboru je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi, kojim se od carinika i članova njihovih obitelji traži davanje izjave o imovinskom stanju, a uvodi se i redovno školovanje za carinike.
Odbačeni navodi inicijative za opozivom ministrice Vučković
Kao neosnovane Vlada je odbila navode iz oporbenog Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja ministrici poljoprivrede Mariji Vučković čiji opoziv traži 39 oporbenih zastupnika nezadovoljnih načinom na koji se Hrvatska bori protiv afričke svinjske kuge.
"Dakle, još jedna inicijativa oporbe vezana za nerad nekog od članica i članova naše Vlade i naravno u potpunosti odbijamo sve navode u tom prijedlog koji je, moram priznati, jedan od lošijih, slabijih, gorih, koje smo vidjeli", rekao je premijer Plenković odbijajući navode iz inicijative.
Ustvrdio je da je inicijativa u potpunosti inspirirana manipulacijama, dezinformacijama i nastojanjem da se problem afričke svinjske kuge, s kojim su suočene i druge države (Grčka, Bugarska, Rumunjska, Srbija, BiH) predstavi kao svojevrsni politički problem prema našoj Vladi, umjesto da budu zahvalni na svemu što Vlada radi poduzimajući mjere.
"A s obzirom na to da, kao što znamo, ne postoji ni cjepivo, niti lijek, postoje jedino mjere koje se mogu pod uzimati kako bi se suzbijala afrička svinjska kuga", dodao je.
Naravno da su neki od ovih potpisnika ove inicijative dio onih lončara i lupetala od jučer, dodao je premijer. "Dakle, odbijamo u potpunosti još jednu promašenu inicijativu dijela oporbe", zaključio je.
Minimalna plaća raste za 140 eura bruto
Donesena je i Uredba o visini minimalne plaće za 2024. godinu kojom se ta plaća određuje u iznosu od 840 eura bruto, a neto minimalac trebao bi biti oko 677 eura.
Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđuje se u bruto iznosu od 840,00 eura. Sadašnji iznos minimalne plaće je 700 eura bruto, tako da minimalac raste za 140 eura bruto ili 20 posto.
Uredba će biti objavljena u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Vlada je povećala i studentsku satnicu, s 4,48 na 5,25 eura.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je udio minimalne plaće u prosječnoj plaći porastao na više od 54 posto.
Neto minimalna plaća će po njegovim riječima iznositi približno 677 eura, što je povećanje u odnosu na 2023. godinu za više od sto eura.
Vlada usvojile dodatke na KU za državne i javne službe
Vlada je uoči potpisivanja, koje će uslijediti nakon sjednice, prihvatila zaključke o dodacima na kolektivne ugovore (KU) za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama.
Ministar Piletić izvijestio je da je dodatke na KU prihvatilo 10 od 11 reprezentativnih sindikata, a u pregovorima je suglašeno povećanje osnovice za izračun plaće službenika i namještenika za 5 posto te će ona već od listopada s isplatom u studenom iznositi 947,18 eura bruto vrijediti i za iduću godinu.
Postignut je i dogovor da božićnica za ovu godinu iznosi 300 eura umjesto dosadašnjih 232 eura, a Vlada se obvezala isplatiti i uskrsnicu u idućoj godini u iznosu od 100 eura.
"Obvezali smo se i usuglasili da će, s obzirom na to da je u postupku i donošenje novih propisa kojima se uređuje plaća u državnim i javnim službama i pripadajuće uredbe, ako one ne stupe na snagu s 1. ožujkom, pregovarački timovi odmah pristupiti pregovorima o visini osnovice za izračun plaće u idućoj godini", rekao je Piletić.
Humanitarna pomoć civilnom stanovništvu u pojasu Gaze
Donesena je i Odluka o upućivanju humanitarne pomoći stanovništvu na poplavama pogođenim područjima u Libijskoj Republici u iznosu od 250.000 eura, kao i odluku o upućivanju žurne humanitarne pomoći stanovništvu Pojasa Gaze, u jednakom iznosu.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pritom je naglasio da Hrvatska snažno osuđuje brutalne terorističke napade Hamasa na Izrael i podržava pravo Izraela na samoobranu, kao i važnost zaštite svih civila, sukladno međunarodnom humanitarnom pravu. Pružanje humanitarne pomoći civilima u pojasu Gaze potrebno je nastaviti pružati, dodao je, navevši da je EU tu pomoć utrostručila, te se i Hrvatska, kao i ostale zemlje članice, pridružuje međunarodnim naporima.
"Polazeći od humanitarnih načela te objektivne procjene potreba predlaže se upućivanje žurne humanitarne pomoći civilnom stanovništvu Gaze", rekao je.
Proračunski plan: Realni rast BDP-a u 2024. godini 2,8 posto
Vlada je usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2024. godinu, prema kojemu će realna stopa rasta BDP-a u 2024. godini iznositi 2,8 posto, pa bi gospodarstvo nagodinu trebalo rasti po istoj stopi koju vlada očekuje i za ovu godinu.
Očekujemo realni gospodarski rast od 2,8 posto unatoč recesijskim kretanjima u mnogim razvijenim gospodarstvima i blagom usporavanju očekivanog globalnog rasta i vanjskotrgovinske razmjene, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Realni rast BDP-a bit će po njegovim riječima ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje.
Na tržištu rada, Vlada očekuje pozitivna kretanja pa bi anketna nezaposlenost u 2024. trebala pasti na 5,7 posto, nakon 6,1 posto u ovoj godini.
Bruto plaće trebale bi nominalno porasti za devet posto, što je usporavanje rasta u odnosu na 2023. i rasta od 14,6 posto.
Inflacija bi trebala izraženije usporiti i to s osam posto u ovoj, na 3,1 posto u 2024. godini.
Što se tiče fiskalnog okvira, očekuje se pogoršanja fiskalne pozicije Republike Hrvatske te se nakon manjka proračuna opće države ove godine od 0,3 posto BDP-a u idućoj očekuje manjak od 1,9 posto BDP-a. Time je i dalje ispunjen kriterij proračunskog manjka prema odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Udio javnog duga u nominalnoj vrijednosti BDP-a smanjit će se prema vladinim očekivanjima sa 60,7 posto u 2023., na 58 posto u 2024. godini.
Izrada nacrta proračunskog plana obveza je Hrvatske nakon ulaska u europodručje i temelj izrade proračuna za sljedeću godinu.
Pomoć svinjogojcima i uzgajivačima šećerne repe
Vlada je usvojila i programe pomoći uzgajivačima svinja oštećenima afričkom svinjskom kugom te uzgajivačima repe.
Program potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge vrijedan je pet milijuna eura i njime se pomaže proizvođačima svinja čiji se objekti nalaze u zonama primjene naređenih mjera pa ne mogu plasirati svinje po aktualnim tržišnim cijenama.
Program potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2023. do 2027. godine donosi ukupno 6,5 milijuna eura.
Potpora modernizaciji nerazvrstanih cesta u Općini Lovinac i sanaciji klizišta u Primorsko-goranskoj županiji
Donesena je i Odluka o osiguranju sredstava za realizaciju radova izvanrednog održavanja i modernizaciju nerazvrstanih cesta na području Općine Lovinac, u naselju Sveti Rok u Ličko-senjskoj županiji.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da Vlada podupire realizaciju radova izvanrednog održavanja i modernizacije nerazvrstanih cesta na području Općine Lovinac, u naselju Sveti Rok u Ličko-senjskoj županiji.
Ovom Odlukom zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da osigura sredstva u iznosu od 667.100,00 eura, s PDV-om, te da u suradnji s Županijskom upravom za ceste Ličko-senjske županije i općinom Lovinac osigura realizaciju radova.
Butković je rekao da će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Županijska uprava za ceste Ličko-senjske županije i Općina Lovinac, nakon donošenja ove Odluke, potpisati tripartitni Ugovor kojim će regulirati međusobne obveze u cilju realizacije ovog projekta.
Donesena je i Odluka o osiguranju sredstava za realizaciju radova sanacije klizišta uz županijsku cestu ŽC 5031, dionica Čabar - Hrvatsko, u naselju Mandli u Primorsko-goranskoj županiji, a Butković je kazao da Vlada također podupire i realizaciju ovog projekta, za čiju provedbu će Ministarstvo osigurati 450 tisuća eura s PDV-om.
