Plenković: Zakon o hrvatskom jeziku osigurat će dragocjenu vrijednost jezika jer kroz njega progovara identitet naroda

Donošenjem ovog zakona prvi put skrb o hrvatskom jeziku i književnosti dobiva nužan institucionalni okvir, kojim se hrvatskom jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskog naroda i sveukupne hrvatske kulture, istaknuo je premijer Plenković i dodao da je cilj zakona, ponajprije, osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima. Najavio je i da će Vlada danas podići bruto minimalnu plaću sa 700 na 840 eura. To znači da smo je u ovih sedam godina mandata više nego udvostručili, poručio je podsjetivši da je minimalna plaća prije sedam godina bila 414 eura bruto.

Otvarajući 259. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković izdvojio je nekoliko najvažnijih točaka na današnjem dnevnom redu, a osvrnuo se i na aktualne teme u proteklome tjednu.
 
Vlada će danas podići bruto minimalnu plaću sa 700 na 840 eura, a ta odluka stupit će na snagu od 1. siječnja iduće godine.
 
"To znači da smo u ovih sedam godina mandata više nego udvostručili", istaknuo je premijer Plenković podsjetivši da je minimalna plaća prije sedam godina bila 414 eura bruto.
 
Radi se, dakle, o povećanju od čak 103 posto odnosno 426 eura.
 
Ujedno, zahvaljujući ovom povećanju studentska satnica koja danas iznosi 4,48 eura povećat će se na 5,25 eura.
 
Obveza Vlade je skrbiti se o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskog jezika
 
Od ostalih točaka, izdvojio je Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku, koji se donosi upravo u godini 180. obljetnice važnoga događanja u hrvatskoj povijesti, a to je 2. svibnja 1843. godine kada je Ivan Kukuljević Sakcinski po prvi put održao govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru te pozvao na uvođenje hrvatskog jezika u škole, urede i javni život, budući da je od 13. stoljeća sve bilo na latinskom jeziku.
 
Premijer je podsjetio i na zaključak Hrvatskog sabora od 23.listopada 1847. godine, također na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog, o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi.

"Cilj ovog zakona je da se očuva dragocjena vrijednost jezika kao nasljeđa kroz kojeg progovara identitet, povijest i kultura naroda, a istodobno da se osigura njegov razvoj ukorak s potrebama suvremenog svijeta, jer je jezik živ", poručio je.

Hrvatska se, dodao je, donošenjem zakona pridružila mnogobrojnim europskim državama, poput Francuske, Slovačke, Poljske, Litve, Slovenije, Švicarske i Belgije, koje imaju zakon o jeziku, odnosno zakon o službenoj uporabi jezika.

Hrvatski jezik u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna je sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture i na njemu se odvija usmena i pismena komunikacija u Hrvatskoj, kazao je premijer.

On obuhvaća hrvatski standardni jezik i hrvatska narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao osnovica za standard te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu.

"S obzirom na to da je jezik nematerijalno dobro te je obilježje identiteta i pripadnosti narodu, obveza je Vlade skrbiti se o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskog jezika, osobito u vremenu globalizacije", naglasio je premijer Plenković.

Osiguravamo kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima

Dodao je kako to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskog jezika u službenoj javnoj uporabi te zahvalio Matici hrvatskoj na inicijativi i podršci za donošenje zakona.

Zahvalio je i stručnoj zainteresiranoj javnosti na mnogobrojnim konstruktivnim prijedlozima koji su pridonijeli kvaliteti završne inačice zakona.

Predsjednik Vlade naglasio je kako se zakonom ne ograničavaju slobode književno-umjetničkog izražavanja, niti se njime regulira privatna komunikacija.

Zakon ne ograničava zakonitu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ni Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

"Donošenjem ovog zakona prvi put skrb o hrvatskom jeziku i književnosti dobiva nužan institucionalni okvir, kojim se hrvatskom jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskog naroda i sveukupne hrvatske kulture", istaknuo je premijer i dodao da je cilj zakona, ponajprije, osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima, koji na to imaju pravo.

Rast osnovice za pet posto, božićnica 300 eura, a uvodi se i uskrsnica od 100 eura

Od ostalih tema izdvojio je odluku o potpisivanju Dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
 
Nakon nekoliko tjedana pregovora, kazao je premijer, s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi postignut je dogovor o povećanju osnovice za 5 posto, a bit će isplaćena već za plaće za listopad u studenom.
 
Božićnica raste s 232 na 300 eura, a po prvi puta uvodi se i novo pravo - uskrsnica koja će iznositi 100 eura.
 
U sljedećih nekoliko mjeseci, dodao je premijer, zaposlenici u državnim i javnim službama imat će nekoliko sukcesivnih povećanja plaća.
 
Jer, uz ovo povećanje od pet posto, pa božićnicu od 300 eura, doći će i do povećanja plaća zahvaljujući stupanju na snagu paketa poreznih izmjena, kao i zbog novoga Zakona o plaćama o državnim i javnim službama te uskrsnicom od 100 eura. 
 
Govoreći o aktivnostima u proteklome tjednu, izdvojio je radni posjet Bosni i Hercegovini gdje je s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto razgovarao o bilateralnim odnosima i snažnoj potpori BiH na europskom putu, a boravio je i u Fojnici i Kiseljaku u prigodi projekata koje je tamo financirala hrvatska Vlada kroz kontinuiranu politiku skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske.
 
Premijer je prošloga tjedna boravio i u službenom posjetu Austriji, a sa saveznim kancelarom Nehammerom razgovarao je o bilateralnoj suradnji, osobito u području energetike pri čemu je najvažniji LNG terminal na Krku, kao regionalno energetsko čvorište.
 
Vlada je i ovog ponedjeljka na telefonskoj sjednici donijela nove odluke o najvišim maloprodajnim cijenama naftnih derivata, a i ovoga tjedna cijene su smanjene. Bez odluka Vlade, dodao je premijer, te cijene bile bi 10 do 15 centi više.
 
Dvadesetak oporbenih zastupnika - lupetala - poslalo poruku političkog očaja i rušenja ugleda hrvatskih institucija
 
Osvrnuo se potom na jučerašnje podnošenje Godišnjeg izvješća o radu Vlade pred Hrvatskim saborom.
 
Zahvalio je zastupnicima parlamentarne većine, ali i jednog velikog dijela oporbe, koji se nisu upustili u opstrukcijsko-destrukcijski način djelovanja koji je jučer onemogućio predstavljanje toga izvješća.
 
Naglasio je da se u to upustilo samo 20-ak zastupnika, koje je nazvao lončarima ili lupetalima, koji su metode koje je platforma Možemo primjenjivala u zagrebačkoj Skupštini prije nekoliko godina primijenili jučer u Hrvatskom saboru.
 
"Poslali su time poruku političkoga očaja", istaknuo je premijer Plenković.
 
Prvo su, kazao je, dosada neviđenim korištenjem stanki kako bi odgodili održavanje te točke dnevnoga reda htjeli oduzeti pravo hrvatskoj javnosti i saborskim zastupnicima da čuju ono što je Vlada radili.
 
Poslali su i poruku rušenja ugleda hrvatskih institucija, a osobito najvišeg predstavničkog tijela.
 
Unatoč toj nesnosnoj buci, kazao je premijer, ipak je odlučio predstaviti Izvješće jer je hrvatska javnost, zahvaljujući mikrofonima, mogla čuti sve što je Vlada činila u proteklih sedam godina.
 
Potvrđena teza od dvije Hrvatske – onoj koja gradi i bori se i onoj koja ruši i etiketira
 
Ipak, dodao je, jučer su takvim ponašanjem ti zastupnici potvrdili njegovu tezu o dvije Hrvatske.
 
Hrvatskoj koja gradi, stvari, brine i bori se i Hrvatskoj koja ruši, etiketira i vodi društvo nazad i u anarhiju.
 
No, dodao je, Vlada brine i o njima, iznijevši kao primjer Grad Zagreb, u kojem su stečevina mandata Možemo plave vrećice koje ljudi ne kupuju niti koriste, a grad preplavljen smećem postao je promenada za divlje svinje.
 
Naglasio je da se ipak veći dio oporbe, pristojnih i kulturnih zastupnika, zgražao i skanjivao te ograđivao od takvog ponašanja ovih 20-ak zastupnika.
 
Premijer je istaknuo da u toj podjeli na dvije Hrvatske ne dijeli narod, nego samo mali krug oporbe koja je glasna.
 
Za razliku od njih iza kojih će ostati samo lupetanje, iza nas ostaje Pelješki most, Schengen, euro, Koridor Vc, LNG terminal i brojna druga strateška postignuća
 
Premijer Plenković je ovom prigodom ponovio nekoliko najvažnijih naglasaka iz izvješća o radu Vlade u protekla gotovo dva mandata.
 
"Za razliku od njih iza kojih će ostati samo lupetanje, s naše strane ostat će Pelješki most, Schengenski prostor, europodručje, Koridor Vc, LNG terminal, višenamjenski borbeni avioni, 25 milijardi eura bespovratnih sredstava, autocesta Zagreb – Sisak, druga cijev tunela Učka, dovršeni Istarski ipsilon, 3 milijarde eura u Projektu Slavonija, 2 milijarde eura u Projektu Sjever, posebni projekti za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar, Karlovačko područje i Banovinu, rekordna ulaganja u izgradnju škola, vrtića, studentskih domova, bolnica, cesta, lučke infrastrukture, zračnih luka, vodoopskrbe, hrvatskih otoka, 7,2 milijarde eura paketa pomoći građanima i gospodarstvu, snažan gospodarski rast, smanjena stopa javnog duga unatoč svih krizama, rast BDP-a, međunarodno reputacijski i financijski nikada snažnija država, investicijski kreditni rejting prema sve tri kreditne agencije", naveo je premijer Plenković neka od brojnih postignuća u dva mandata njegove Vlade.
 
Hrvatska je, naglasio je premijer, bolja unatoč svim krizama, čvrsto usidrena u srce europskoga procesa, a omjer zaposlenih i nezaposlenih je 16:1 u odnosu na prije deset godina kada je taj odnos bio 4:1.
 
Upravo zbog svega ovoga što je naveo, dio oporbe htio je da hrvatska javnost ne čuje to izvješće, poručio je.
 
"Ali hrvatski građani su pametni, mudri i iskusni ljudi i vide tko radi, a tko je tu da im rušilački pokušava uputiti poruku da ne vide ono što Vlada radi na temelju njihovog povjerenja", kazao je premijer Plenković.
 
Dodao je kako jučerašnja opstrukcija pokazuje smjer ponašanja koji će uslijediti u mjesecima do parlamentarnih izbora, ali Vlada će nastaviti svoje kao i do sada.
 
Kao što je predsjednik Republike napravio presedan i nije u roku koji je Sabor odredio potpisao Zakon o izbornim jedinicama, tako valjda, dodao je premijer, računaju i ti zastupnici da kad predsjednik može biti destruktivan, to mogu i oni.
 
"Sve je to povezana priča, a javnost to zna i vidi", dodao je izrazivši uvjerenost da će, kada dođe trenutak, potpora koju ima vladajuća većina biti još i veća nego zadnji put.
 
Zato je to što je jučer izvelo tih 20-ak zastupnika loše za njih, kao i za opću percepciju politike, ali za one koji rade je to u biti dobro jer su njihovim takvim ponašanjem postignuća Vlade još vidljivija.
 
"Nisu ih sakrili, nego su razotkrili i ogolili svoju sramotu", zaključio je.
 
Govor mržnje iz političke sfere dovodi do situacija u kojima imamo terorističke napade
 
Na kraju je spomenuo i presudu protiv Đure Čehulića, koja se isto, dodao je, u javnosti ignorira.
 
Čehulić je, pojasnio je, osuđen na godinu dana, tri godine uvjetno, zbog prijetnji i nelegalnog posjedovanja oružja.
 
Podsjetio je da je Čehulić član Domovinskog pokreta, kao i član predsjedništva te stranke Markuš, koji je jedini došao na ročište o izricanju presude.
 
Te je prijetnje, dodao je, Čehulić uputio dan nakon što je Danijel Bezuk izvršio teroristički napad na zgradu Vlade u kojem je teško ranjen hrvatski policajac, koji je jedva preživio.
 
Bezuk, kazao je premijer istaknuvši da ga žali i izrazivši i ovom prilikom sućut njegovoj obitelji, bio je mlad čovjek pod utjecajem okoline i mržnje izražene u stavu da je nepodnošljivo da u 2020. u Hrvatskoj dio parlamentarne većine budu politički predstavnici Srba.
 
Ta frustracija i nataložena mržnja završila je tako da je taj mladi čovjek došao u Zagreb, baš na Markov trg i puca baš na zgradu Vlade.
 
To nije slučajno, kazao je premijer, i nije došlo iznutra, iz tog mladog čovjeka, nego iz njegovoga okružja.
 
A kako je do toga došlo, ustvrdio je, jest dublja analiza kojom se ne bavi nitko – ni DORH, ni policija, a dovoljno ni SOA.
 
Govor mržnje iz političke sfere, upozorio je, prenosi se u medijsku sferu, spušta na nižu razinu i dolazi do ovakvih situacija u kojima imamo terorističke napade.
 
Sličnih skupina, dodao je, ima još u Hrvatskoj, te bi bilo dobro da se to malo više osvijesti u javnosti.



Pisane vijesti