Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je predavanje na College of Europe u Bruggeu, najstarijoj postdiplomskoj instituciji za europske studije, na poziv rektorice Federice Mogherini.
U predavanju pod naslovom “Europska unija na raskrižju - hrvatsko iskustvo i prioriteti”, premijer Plenković je govorio o hrvatskom putu prema članstvu u Europskoj uniji i sadašnjim izazovima pred kojima Unija stoji. Dobar dio izlaganja, kao i većina pitanja studenata, odnosila su se na proširenje Europske unije.
Plenković je rekao da je pristup proširenju Unije danas gotovo u potpunosti određen geopolitičkim razlozima, dok je ranije to uvelike bio tehnički proces ispunjavanja kriterija za članstvo.
U pogledu proširenja, kazao je da Europska unija mora biti poštena prema kandidatima za članstvo i ne davati im lažna obećanja. Zemlje zapadnog Balkana, koje su u potpunosti okružene Europskom unijom moraju postati članice, ali prema vlastitim individualnim zaslugama i bez regionalnog pristupa.
Istaknuo je važnost europskog puta Ukrajine, Moldove i jugoistoka Europe, osobito Bosne i Hercegovine.
Dodao je da Hrvatska i EU izražavaju kontinuirano solidarnost prema Ukrajini. Hrvatska je organizirala i međunarodnu konferenciju o humanitarnom razminiranju.
„Nastavit ćemo podržavati Ukrajini kao što smo to činili i do sada i politički i ekonomski i humanitarno i vojno“, kazao je Plenković.
Govoreći o aktualnim zbivanjima, predsjednik Vlade istaknuo je da je Europska unija okružena “vatrenim prstenom kriza”, od rata u Ukrajini i na Bliskom istoku do migrantskog pritiska na svim granicama. ''To ima ozbiljne implikacije na stanje u državama članicama'', rekao je Plenković.
Istaknuo je primjer Hrvatske, koja je zahvaljujući pravovremenim i snažnim mjerama, osigurala brz oporavak od pandemije i energetske krize. Štoviše, makroekonomski pokazatelji nikada nisu bili bolji.
Naveo je da su zahtjevan europski put Hrvatske, kao i pozitivna iskustva u proteklih 10 godina članstva korisni i važni za nastavak procesa proširenja EU-a.
,,Hrvatska je danas uvažena članica međunarodne zajednice. Ušli smo u uski krug svega 16 država koje su istodobno članice NATO-a, Europske unije, Schengenskog prostora i europodručja.
Započeli smo i pregovore te nam je cilj u narednim godinama postati i punopravna članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u okviru čega je nedavno predstavljeno i prvo hrvatsko Ekonomsko izvješće'', poručio je.
O tome najbolje govori činjenica da smo ove godine istodobno postali članica europodručja, Schengenskog prostora i Europskog stabilizacijskog mehanizma, te smo ušli u „Global Entry" program.
Prije predavanja premijer Plenković je razgovarao s rektoricom College of Europe Federicom Mogherini o nastavka programa stipendiranja i obrazovanja hrvatskih studenata koji bi nakon toga mogli raditi u nacionalnoj državnoj upravi ili u europskim institucijama. Taj program je obustavljen prije desetak godina. Trenutačno je na College of Europe troje hrvatskih polaznika, od čega je dvoje na petomjesečnom programu diplomatskog studija i jedna studentica europskog prava. Od sljedeće godine očekuje se da bi iz Hrvatske moglo biti pet ili šest polaznika.
Pisane vijesti
