Sjednica Vlade: Nastavlja se ubrzana dinamika obnove od potresa >
Objavljeno: 02.11.2023.
Sjednica Vlade: Nastavlja se ubrzana dinamika obnove od potresa
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o lobiranju, kojim će se prvi put regulirati aktivnost lobiranja u Hrvatskoj, a među ostalim predviđa uspostavu javnog registra lobista pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Donesena je i Odluka o novčanoj pomoći Petrinji - 400.000 eura u ovoj i 4 milijuna eura u idućoj godini za financiranje troškova uklanjanja zgrada oštećenih u potresu koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada, a temeljem Sporazuma o suradnji koji su Petrinja i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sklopili 23. svibnja, a odnosi se na obnovu 42 zgrade.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Plenkovića na 260. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je velike napore vezane uz obnovu pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara Grada Petrinje putem Programa cjelovite obnove kulturno - povijesne cjeline Grada Petrinje koju provodi Grad Petrinja u suradnji sa Ministarstvom kulture i medija koji.
U Program cjelovite obnove pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u Petrinji je uključeno 26 zgrada.
"Programom se kulturna dobra financiraju nacionalnim sredstvima, a do sada ugovoreni su radovi i usluge za 20 zgrada vrijednosti više od 41 milijun i 300 tisuća eura", kazao je Medved.
Na području cijele Sisačko-moslavačke županije, rekao je, Ministarstvo kulture i medija sredstvima Fonda Solidarnosti EU financira obnovu 62 kulturna dobra u iznosu većem od 111 milijuna eura.
"Cjelovitom obnovom centra Petrinje, kao i obnovom drugih zaštićenih kulturnih dobara pridonosimo uspješnoj provedbi naših ciljeva u pogledu obnove, revitalizacije i ravnomjernog razvoja Sisačko-moslavačke županije", zaključio je potpredsjednik Vlade.
U proteklih tjedan dana predani ključevi 11 obiteljskih kuća na području Banovine
U svom je osvrtu o širim aktivnostima vezanima za proces obnove potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić iznio podatak da su od prošle sjednice Vlade predani ključevi 11 obiteljskih kuća na području Banovine, od toga osam u Petrinji i tri u Glini.
Do sada je završeno 10.750 zgrada što uključuje i obiteljsku, odnosno privatnu imovinu, kao i projekte financirane iz Fonda solidarnosti. Ukupno je dovršena 191 obiteljska kuća na području zagrebačkog i petrinjskog potresa.
U ovoj godini je u obnovu privatne imovine uloženo 195 milijuna eura.
Proces samoobnove je značajno participirao u aktivnostima i financijskim izdacima obnove. Od donošenja novog zakona i osiguravanja svih pretpostavki za njegovu provedbu podnesena su 363 zahtjeva, a do sada je građanima uplaćeno 26,8 milijuna eura.
Ministar Bačić je podsjetio da se danas poslijepodne otvara obnovljeni dom umirovljenika čiji su korisnici nakon petrinjskog potresa bili privremeno smješteni u Lječilištu Topusko. Za tu je investiciju Vlada iz Državnog proračuna osigurala 1,35 milijuna eura.
Također je najavio da će Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, vezano uz provedbu Fonda solidarnosti, u svojim preporukama Europskoj komisiji, pored obnove zgrada javne namjene (što je uključivalo zdravstvo, obrazovanje te obnovu kulturnih dobara), predložiti da se obnavljaju i zgrade koje služe u sustavu socijalne skrbi. Kako takvi projekti nisu mogli biti financirani sredstvima iz Fonda solidarnosti, financirani su neposredno iz Državnog proračuna i sredstvima Sisačko-moslavačke županije.
Izmjene Obiteljskog zakona - Dodatno se štiti interes djeteta i žrtve u slučajevima nasilja u obitelji
Izmjene i dopune Obiteljskog zakona, nužne jer je Ustavni sud sredinom travnja ukinuo pojedine odredbe ili dijelove odredbi (18 članaka) te prestaju važiti s krajem ove godine, uputila je Vlada u saborsku proceduru.
Izmjene i dopune stoga trebaju na snagu stupiti s početkom iduće godine, a njima će se, istaknuo je ministar Marin Piletić, poboljšati jasnoća i preciznost pravnih normi, osigurati jedinstveno tumačenje i primjena te pravna sigurnost u zaštiti prava zajamčenih zakonom.
Njima se, naglasio je, dodatno štiti interes djeteta kao i žrtve u slučajevima nasilja u obitelji.
Među inim, brisana je obveza prvog sastanka obiteljske medijacije prije pokretanja postupka razvoda braka, uređeno je i da su roditelji dužni omogućavati i poticati ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljima, osim ako oni nisu u suprotnosti upravo se interesima djeteta.
Dodatno je uređeno i da povreda djetetovih prava - osim tjelesnog ili mentalnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja i nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, obuhvaćalo bi i izlaganje djeteta svjedočenju nasilja u obitelji.
U slučaju saznanja o postojanju nasilja u obitelji, u postupku obveznog savjetovanja provodit će se i odvojeni razgovori s roditeljima, a predviđeno je i da sud treba uzeti u obzir i postojanje tvrdnje o nasilju u obitelji kad odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati.
"Izmjene i dopune obiteljskog zakona predstavljaju samo dio paketa Vlade kojim želimo suzbiti nasilje u obitelji kao krajnje neprihvatljivo ponašanje pojedinaca", istaknuo je Piletić.
Zakonom će se prvi put regulirati aktivnost lobiranja
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o lobiranju, kojim će se prvi put regulirati aktivnost lobiranja u Hrvatskoj, a među ostalim predviđa uspostavu javnog registra lobista pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.
Kako je istaknuo ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, Prijedlogom zakona lobiranje se uređuje kao legalno i legitimno djelovanje, s jasnim načelima, pravima, obavezama i sankcijama, u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama, preporukama koje je Hrvatska dobila u izvješću o vladavini prava te preporukama GRECO-a.
"Zakon o lobiranju je dio aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprečavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te predstavlja važan iskorak u kreiranju antikorupcijske politike i preventivnog djelovanja", poručio je.
Predloženim zakonom, osim što se uređuju načela lobiranja, definira se i tko može biti lobist, kao i korisnik lobiranja i lobirane osobe. Zakon propisuje i što se ne smatra lobiranjem, napomenuo je Malenica.
Predviđeno je i uvođenje registra lobista, koji će se voditi pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, čime se, ustvrdio je ministar, dodatno jača uloga tog povjerenstva kao neovisnog, antikorupcijskog tijela.
"U registar će se morati upisati svi koji se žele baviti lobiranjem, neovisno o tome primaju li za to naknadu ili ne", istaknuo je Malenica.
Registar će biti javan, a podaci će za fizičke osobe koje se bave lobiranjem biti javno dostupne dvije godine, a za pravne osobe pet godina od brisanja iz registra. Također, lobisti će svom radu, to jest lobiranju, povjerenstvu podnositi godišnje izvješće.
Prijedlogom zakona su uređena i pitanja sankcija za povredu zakona, a povjerenstvo će moći izricati mjere koje uključuju i zabranu obavljanja lobiranja na određeno vrijeme, novčane kazne, kao i brisanje iz registra lobista, naveo je Malenica.
Primjerice, kako je navedeno u Prijedlogu zakona, novčane sankcije za fizičke osobe koje lobiraju, a nisu upisane u registar, kretat će se od 500 do 5.000 eura, a za pravne osobe od 2.000 do 20.000 eura.
Novčana pomoć Petrinji; Sisačko-moslavačkoj županiji 9,4 milijuna eura
Vlada je na sjednici donijela i Odluku o novčanoj pomoći Petrinji - 400.000 eura u ovoj i 4 milijuna eura u idućoj godini za financiranje troškova uklanjanja zgrada oštećenih u potresu koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada, a temeljem Sporazuma o suradnji koji su Petrinja i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sklopili 23. svibnja, a odnosi se na obnovu 42 zgrade.
Ministarstvu je Vlada odobrila i da osigura financijsku pomoć Sisačko-moslavačkoj županiji ukupnom iznosu od 9,4 milijuna eura na teret ovogodišnjeg državnog proračuna.
Od toga 8,5 milijuna eura je za završetak objekata za privremeni smještaj stanovnika stradalih u potresu, a novac će biti utrošen za završetak županijskih naselja Petrinia, Banovi dvori i Zelenjak, a nakon što prestane potreba za privremenim smještajem sagrađeni objekti ući će u sustav domova za starije osobe Sisak, Petrinja i Glina.
Za dovršetak Doma za starije Glina bit će osigurano 100.000 eura, a 800.000 eura za nastavak financiranja prilaznih cesta do objekata javne namjene pogođenih potresom i uređenja okoliša oko njih.
Humanitarna pomoć Armeniji od 250.000 eura
Donesena je i Odluka o upućivanju žurne humanitarne pomoći stanovništvu Republike Armenije u iznosu od 250.000 eura, a nakon što su u toj zemlji sigurnost potražili deseci tisuća ljudi koji su napustili područje Nagorno-Karabaha, nakon što je u rujnu eskalirao višegodišnji sukob Armenije i Azerbajdžana.
Izmjenom i dopunom Odluke o nastavku potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vlada je osigurala i dodatnih 285.000 eura za projekt Hrvatske kuće u Subotici, za koji je od 2018. godine već izdvojeno 1.883.336,65 eura.
Objava javnog poziva za novog pravobranitelja za osobe s invaliditetom
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Vlada je, pak, zadužila da objavi javni poziv za prijavu kandidata za imenovanje pravobranitelja za osobe s invaliditetom te prikupi prijave kandidata i dostavi ih Vladi s cjelokupnom dokumentacijom i prijedlogom za imenovanje, radi predlaganja Hrvatskome saboru imenovanja pravobranitelja.
Objava javnog poziva za novog pravobranitelja slijedi nakon što je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak razriješena 30. rujna na vlastiti zahtjev.
Odluka o uplati dijela dobiti u državni proračun
Vlada je donijela i Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun za 2023. godinu, prema kojoj će ta društva uz određene iznimke, uplatiti 60 posto osnove dobiti nakon oporezivanja za 2022. godinu, ostvarenih na temelju udjela u temeljnom kapitalu koji pripada Republici Hrvatskoj.
Iznimke se odnose na agenciju Alan koja u proračun mora uplatiti cjelokupnu lanjsku dobit. Ta će sredstva biti namjenski korištena za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Hrvatska lutrija će uplatiti dobit koju ostvari u državni proračun za 2023. godinu, sukladno Zakonu o igrama na sreću.
HŽ Infrastruktura i Hrvatska poštanska banka će u državni proračun uplatiti po 30 posto dobiti nakon oporezivanja iz 2022. godine.
Uz spomenute tvrtke, obveznici uplate 60 posto lanjske dobiti u ovogodišnji državni proračun su ACI, AKD, APIS, Državne nekretnine, Hrvatska pošta, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, INA, Jadranski naftovod, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput te zračne luke Dubrovnik, Split, Zadar i Zagreb.
To su društva u kojima u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio te trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio.
Revitalizacija željezničkog sustava
Na sjednici je donesen i Zaključak o prihvaćanju Projekta „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“. Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da će se donošenjem ovog Zaključka osigurati financiranje željezničkih investicijskih projekata trgovačkih društava HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz zajmom Europske investicijske banke.
Predmetnim zajmom, dodao je Butković, planirano je zaduživanje u ukupnom iznosu od 900 milijuna eura, kojim bi se financirali i/ili sufinancirali indikativni projekti društva HŽI i društva HŽPP.
Rekao je i da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u okviru Projekta „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“, u suradnji s tim društvima, identificiralo 37 prioritetnih projekata, od čega je predviđeno financiranje 29 projekata za poboljšanje željezničke infrastrukture te 8 projekata usmjerenih na poboljšanje putničkog prijevoza.
"Kad govorimo o poboljšanju željezničke infrastrukture, to uključuje negdje oko 300 kilometara pruga na kojima će se obaviti remont regionalnih i lokalnih pruga, tj. onih koje se ne financiraju putem europskih fondova", kazao je Butković.
Naglasio je da će revitalizacija ovih projekata dovesti do značajnog poboljšanja sigurnosti putnika i osoblja smanjujući rizik od nesreća i ozljeda, te do povećanja kapaciteta i modernizacije željezničke infrastrukture, što će, kako je rekao, pozitivno utjecati i na smanjenje gužvi na cestama i promicanje održivog razvoja.
Navedenim Zaključkom se ovlašćuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da, putem Ministarstva financija, uputi zahtjev Europskoj investicijskog banci u svrhu realizacije višegodišnjeg okvirnog sporazuma za kreditno zaduženje.
Pojedinačno Europsko prvenstvo u ubrzanom i brzopoteznom šahu u prosincu u Zagrebu
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad održavanjem Pojedinačnog Europskog prvenstva u ubrzanom (rapid) i brzopoteznom (blitz) šahu te je dana suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije ovog sportskog događaja, u iznosu od 100 tisuća eura.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac izrazila je zadovoljstvo što je Hrvatska domaćin ovog velikog sportskog natjecanja, koje će se održati u Zagrebu, od 13. do 17. prosinca 2023., u organizaciji Hrvatskog šahovskog saveza.
Dodala je da se očekuje dolazak 600 do 700 šahista iz svih europskih zemalja.
"Šah ima iznimnu tradiciju u Hrvatskoj pa će ovaj događaj, osim popularizacije šaha, pridonijeti i dodatnoj promociji Hrvatske, osobito u razdoblju posezone", kazala je Brnjac.
