Proračun je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan - prihodi 28,5 milijardi eura, rashodi 32,6 milijardi eura

Predstavljajući Prijedlog državnog proračuna za 2024., premijer Plenković izvijestio je da su planirani prihodi 28,5 milijardi eura, a rashodi 32,6 milijardi eura. "Zato da bismo povećali plaće našim građanima, da bismo povećali mirovine našim građanima, da bismo ulagali u provedbu mjera pomoći građanima i gospodarstvu, da bismo ovaj proračun, koji je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan, stavili u funkciju reformskih procesa, jačanja ekonomskog i socijalnog standarda građana, osobito onih najranjivijih, a posebice naših umirovljenika, ali isto tako da bismo realizirali naše druge prioritete", poručio je. 
 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Marko Primorac predstavili su danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. te projekcije za 2025. i 2026. godinu.
 
"Ovo je osmi proračun koji predlažemo u znatno izmijenjenim geopolitičkim okolnostima u kojima nam je, kao što je to bilo i u zadnjih nekoliko godina, prioritet zaštititi najizloženije sugrađane, osigurati stabilnost javnih financija i istodobno nastaviti ulagati u daljnji razvoj Hrvatske", poručio je tom prigodom premijer Plenković. 
 
Istaknuo je da se krizne okolnosti i dalje nastavljaju, od brutalne agresije Rusije na Ukrajinu koja traje, do novog rata na Bliskom istoku nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, koji izaziva geopolitičke poremećaje.
 
Tu je i dalje, dodao je, kontekst energetske i prehrambene krize, inflatornih pritisaka, podsjetivši da je Vlada u proteklom razdoblju na te krize reagirala politikom državnog intervencionizma i snažnim paketima pomoći građanima i gospodarstvu u iznosu od 7,2 milijarde eura.
 
"Na taj način očuvali smo socijalnu koheziju u društvu, spriječili rast cijena struje, plina, energenata i naftnih derivata, učinili maksimalan napor da normalno funkcioniraju dječji vrtići, škole, fakulteti, općine, gradovi, županije, bolnice, domovi za starije, javne i vjerske ustanove, udruge, poduzeća i, naravno, kućanstva", kazao je.
 
U krizama smo spriječili socijalnu frakturu, a pritom realizirali sve strateške ciljeve
 
Cilj Vladinih mjera bio je spriječiti socijalnu frakturu, pokazati društvenu odgovornost i solidarnost i, unatoč krizi, omogućiti normalno funkcioniranje gospodarstva, a pritom i realizaciju svih strateških političkih ciljeva.
 
Glavni preduvjet realizacije strateških ciljeva i suočavanja s krizama, naglasio je premijer, bila je politička stabilnost.
 
To znači, pojasnio je, stabilnu parlamentarnu većinu u kojoj partneri imaju međusobno povjerenje i rade na realizaciji onoga što je dobro i korisno za Hrvatsku, a što je građanima obećano na izborima te, u konačnici, i realizirano.
 
To je značilo, nastavio je premijer, osigurati i makroekonomsku i financijsku stabilnost zemlje te podići kreditni rejting za četiri stupnja. Podsjetio je da je danas taj kreditni rejting na razini investicijskog, s recentnim izviješćima sve tri agencije - Fitcha, Standard&Poor'sa i Moody'sa - o promijenjenim izgledima iz stabilnih u pozitivne.
 
"Dakle, samo jednu malu stepenicu nadomak A razine", dodao je.  
 
Da nije bilo odgovornog upravljanja javnim financijama, ne bi bilo niti ispunjavanja kriterija za ulazak u europodručje, niti u Europski stabilizacijski mehanizam, niti izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, niti izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, niti bi bilo investicijskog kreditnog rejtinga, kazao je predsjednik Vlade.
 
"Danas Hrvatska sve to ima jer je naša proeuropska politika i politika odgovornog upravljanja javnim financijama imala svoj smjer, svoju glavu i rep", poručio je.
 
Hrvatski građani vjeruju u ekonomski i financijski smjer zemlje
 
Tim je postignućima pridodao i ovogodišnje iskorake, koji su bili presedan u javnim financijama u Hrvatskoj, a to je izdanje prve državne narodne obveznice i trezorskih zapisa za građane.
 
Građani su u prvoj polovici godine svoje povjerenje pokazali uloživši milijardu i 350 milijuna eura vlastitog novca u obveznicu hrvatske države, uz kamatu od 3,65 posto, te uz dodatnih 500 milijuna eura institucionalnih investitora.
 
To su povjerenje, dodao je premijer, građani ponovili i jučer kada je uplaćeno oko 970 milijuna eura u trezorske zapise, s godišnjim prinosom od 3,75 posto. Očekuje se ukupna uplata od 980 milijuna eura, dodao je.
 
"To znači da hrvatski građani vjeruju u ekonomski i financijski smjer zemlje. Da nije tako, ne bi baš u ovoj godini uplatili dvije milijarde i 300 milijuna eura vlastite štednje u državne financije", poručio je.
 
Kad je riječ o europskom kontekstu, premijer je podsjetio da je hrvatskom gospodarstvu, hrvatskim institucijama i građanima ukupno na raspolaganju 25 milijardi eura, što kroz novi Višegodišnji financijski okvir, što kroz Instrument EU iduće generacije.
 
"Danas ćemo dobiti potvrdu Europske komisije o prihvaćanju aneksa Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, čime se penjemo na 10 milijardi eura iz Instrumenta EU iduće generacije, što je itekako pozitivno, a pritom smo u potpunosti iskoristili sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa pogođenoga Zagreba i Banovine", dodao je.
 
Želimo da svi krajevi Hrvatske imaju jednake šanse za razvoj
 
Sve to se dogodilo, naglasio je premijer Plenković, jer je na tome radila Vlada - upravo oni koji imaju mandat građana da brinu o onome što je za njih dobro i što je za njih korisno.
 
Jednako tako, dodao je, Vlada je ulagala u politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, jer želi da svi krajevi Hrvatske imaju jednake šanse.
 
Podsjetio je na neke od kapitalnih ulaganja u prometnu infrastrukturu, što je ocijenio dokazom da se u mandatu ove Vlade ostvaruje politika jednakih šansi -  koridor Vc, hrvatska Baranja integrirana četverotračnom autocestom u mrežu autocesta, probijanjem druge cijevi tunela Učka i njenim puštanjem u promet hrvatska Istra integrirana četverotračnom cestom u mrežu hrvatskih autocesta, jug Dubrovačko-neretvanske županije povezan je Pelješkim mostom, nova ulaganja Križišće - Žuta Lokva, puni profil autoceste od Ploča prema Dubrovniku, izgradnja brzih cesta prema Bjelovaru, Virovitici i Koprivnici.
 
Isto tako i na sjeveru Hrvatske - Varaždin, Ivanec, Krapina, u istočnoj Slavoniji srijemska transverzala, i premosnica onoga što je za Dalmaciju najbitnije, a to je obilaznica Splita, čime se rasterećuje drugi najveći hrvatski grad i omogućuje njegovo kvalitetno funkcioniranje u okolnostima turističke sezone.
 
Želimo povećati plaće i mirovine, jačati standard, ulagati u mjere pomoći, nastaviti reforme i realizirati druge prioritete
 
Kada je riječ o ovoj godini, premijer Plenković kazao je da se očekuje rast BDP-a od 2,8 posto, minimalan deficit ili eventualno suficit, ovisno o tome kakva će biti potrošnja na strani lokalne države.
 
Govoreći o specifičnim prioritetima u ovom proračunskom razdoblju, premijer je naveo velika izdvajanja u proces obnove, energetiku i obrazovanje.
 
Zatim praćenje preporuka Vijeća Europske unije u okviru Europskoga semestra, sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira, reforme i ulaganja iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
 
Nastavlja se s politikom trajnoga smanjenja udjela javnoga duga u BDP-u, a ove godine taj će udio pasti na 60,7 posto, dok se već u idućoj očekuje da on bude nešto malo viši od 58 posto.
 
Proračunski manjak održavat će se ispod referentne razine od 3 posto, dodao je.
 
"Prihodi su planirani na 28,5 milijardi eura, rashodi na 32,6 milijardi eura. Zašto? Zato da bismo povećali plaće našim građanima. Zašto? Da bismo povećali mirovine našim građanima. Da bismo ulagali u provedbu mjera pomoći građanima i gospodarstvu, da bismo ovaj proračun koji je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan, stavili u funkciju reformskih procesa, jačanja ekonomskog i socijalnog standarda građana, osobito onih najranjivijih, a posebice naših umirovljenika, ali isto tako da bismo realizirali naše druge prioritete", naglasio je premijer Plenković.
 
Vlada je pomogla građanima i gospodarstvu u krizama, a za to je trebalo fiskalnog prostora, snage, umijeća, hrabrosti i znanja
 
Paketi pomoći koje je Vlada do sada usvajala, kazao je premijer, omogućili su da se odagnaju strahovi onih koji su hrvatskim građanima zazivali 400 tisuća nezaposlenih.
 
"To se u Hrvatskoj nije dogodilo. Nije se dogodilo zato što je Vlada djelovala", istaknuo je.
 
Podsjetio je da je Vlada u vremenu krize izazvane pandemijom Covida pomogla da 130 tisuća hrvatskih poduzeća ostane na nogama te isplatila plaće radnicima u privatnom sektoru i to za njih čak 800 tisuća.
 
"I nismo doveli u ugrozu egzistenciju hrvatskih obitelji. Za sve to trebalo je fiskalnog prostora, snage, umijeća, hrabrosti i znanja, a mi smo to itekako imali", rekao je premijer Plenković.
 
Podsjetivši na povećanja plaća zaposlenicima u državnom i javnom sektoru u protekloj godini, od povećanja iz lipnja od 100, 80 i 60 eura, do zadnjeg dogovora sa socijalnim partnerima o 5 posto rasta osnovice, povećanju božićnice sa 232 na 300 eura, te novom pravu -  uskrsnici,  od 100 eura, premijer je istaknuo da će od 1. siječnja do povećanja plaća svih građana doći i zahvaljujući poreznoj reformi.  
 
Pozvao je sve jedinice lokalne samouprave da iskoriste fiskalni prostor koji imaju zbog povećanih prihoda od poreza na dohodak te da daju doprinos povećanju plaća, a da ne budu iznimke.
 
"Ako mogu one jedinice koje su to već najavile, mogu i one druge. Stvar je političkog odabira, odgovornosti i volje, a ne rashodnih pritisaka", istaknuo je.
 
Mjere koje pomažu onima kojima je najteže
 
Od ostalih proračunskih stavki izdvojio je financiranje Zakona o osobnoj asistenciji, uvođenje Zakona o inkluzivnom dodatku i povećanje dječjeg doplatka - sve su to mjere koje pomažu onima kojima je najteže.
 
Naglasio je da će se doseg mjere dječjeg doplatka povećati na otprilike 250 tisuća obitelji, odnosno na preko 530 tisuća djece.
 
Što se tiče rasprava o tome treba li dječji doplatak uvesti svima, premijer je istaknuo kako treba postojati neki cenzus jer nije isto hoće li dječji doplatak dobivati oni koji imaju jako visoku plaću ili će ga dobivati oni koji imaju malu plaću.
 
Podsjetio je da su od ove godine prvi puta uvedeni besplatni udžbenici, besplatan prijevoz i besplatan obrok u svim hrvatskim osnovnim školama, što je ocijenio velikim postignućem.
 
"Meni je jedna draga i simpatična curica na Interliberu iz Slavonskog Broda dobacila: Hvala na ručku. To znači da ta djeca nisu imala prije besplatan ručak u svojoj školi i da vide razliku. I to je dosta bitno da imamo na umu", kazao je premijer Plenković.  
 
Ulaganja iz proračuna
 
U proračunu je predviđeno i dodatnih 418 milijuna eura za sanaciju šteta od potresa, zatim 251 milijun eura za troškove servisiranja javnoga duga, zatim sredstva za financiranje i sufinanciranje željezničke infrastrukture, povećanje kapaciteta LNG terminala, uspostavu hitne medicinske službe.
 
Proračun je i ambiciozan, naglasio je premijer Plenković kazavši da se, usporedno s onim što je na raspolaganju kroz Instrument RePower EU, radi na tome da Plan oporavka i otpornosti donese dodanu vrijednost u smislu gospodarske snage i mogućnosti hrvatskoga gospodarstva.
 
Vlada je, dodao je, vodila računa i o energetskoj obnovi zgrada, za što je osigurano 69 milijuna eura.
 
Tu su i rekordna ulaganja u obrambene sposobnosti, od 1,2 milijarde eura, što znači da su, u odnosu na početak mandata ove Vlade, udvostručena godišnja izdvajanja.
 
Predviđena su i dodatna sredstva za hrvatsku policiju za zaštitu hrvatskih granica te dodatna sredstva za razvoj kulture, turizma i sporta, kao i za realizaciju projekata u poljoprivredi, prometu, vodno-komunalnoj i lokalnoj infrastrukturi.
 
Država je oslonac građanima i gospodarstvu, ostvarujemo strateške ciljeve koji dugoročno mijenjaju Hrvatski nabolje
 
Sve navedeno je, između ostaloga, i razlog da jesenske prognoze Europske komisije govore da će Hrvatska zabilježiti drugi najveći rast BDP-a u Europskoj uniji, nakon Malte. Malta će imati 4 posto, a Hrvatska 2,8 posto, kazao je predsjednik Vlade.
 
Identičan rast od 2,8 posto predviđa se u idućoj godini, dodao je, a u 2025. rast od 2,7 posto, te u 2026. rast od 2,5 posto, u čemu će značaj doprinos dati osobna potrošnja i investicije. Inflacija potrošačkih cijena bi u idućoj godini trebala usporiti na 3,1 posto, potom na 2,4 posto pa na 2,2 posto.
 
"Sve to govori da je politika koju vodimo, a to je bila politika očuvanja socijalne kohezije u društvu, itekako imala svojih rezultata i da smo s ovim više nego jasnim trendom usporavanja inflatornih pritisaka praktički realizirali sve one ključne ciljeve kada je riječ o gospodarskom rastu, zaposlenosti, rastu plaća, rastu mirovina", poručio je.
 
Pritom osnaženi međunarodni položaj, odnosno članstvo u europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, daje hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima sigurnosnu mrežu kakvu prije nisu imali, dodao je istaknuvši kako bi bez toga bilo puno teže suočavati se s neizvjesnostima na globalnoj razini.
 
Hrvatska će u 2024. zabilježiti i peto najveće smanjenje javnoga duga u BDP-u.
 
"Imajući na umu brojne vanjske šokove s kojima smo bili suočeni, brojne pakete mjera koje smo poduzeli, ostvarenje strateških ciljeva dublje integracije na razini Europske unije, dosegnut najviši ikada investicijski kreditni rejting, iskazano povjerenje hrvatskih građana u javne financije, predlažemo Hrvatskom saboru da prihvati ovaj proračun zajedno s projekcijama za 2025. i 2026., uvjereni da ćemo sa svojim politikama naglasiti zaštitnu ulogu države u krizama, kao oslonac građanima i gospodarstvu, ali i razvojnu ulogu kroz podršku u realizaciji brojnih projekata diljem zemlje i pritom ostvariti strateške ciljeve koji dugoročno mijenjaju Hrvatski nabolje", zaključio je predsjednik Vlade.
 
Primorac: Nastavit ćemo odgovornu fiskalnu politiku
 
Nakon predsjednika Vlade, zastupnicama i zastupnicima obratio se ministar financija Marko Primorac poručivši da će Vlada nastaviti s predanim i odgovornim vođenjem fiskalne politike i činjenicom da bi ona trebala biti protuciklična.
 
To znači da u godinama u kojima ostvarujemo značajan gospodarski rast nije potrebno kroz mjere državnog intervencionizma dodatno stimulirati rast, a posebno kad je velika stopa inflacije, pojasnio je.
 
Dodao je kako se ove godine očekuje inflacija od osam posto i u takvim okolnostima nije uputno s državne razine poticati potrošnju.
 
"Stoga smo odlučili iduće godine imati blago ekspanzivan proračun kako bismo, i s aspekta fiskalne politike, dali stimulans za gospodarski rast i razvoj", kazao je Primorac.


 
 

Pisane vijesti