Predsjednik Vlade Andrej Plenković u intervjuu za Economist govorio je o europskim, parlamentarnim i predsjedničkim izborima, epidemiji afričke svinjske kuge, rastu hrvatskog gospodarstva, proširenju Europske unije, privremenim graničnim kontrolama i nezakonitim migracijama te ratu u Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.
1. Ulazimo u 2024., superizbornu godinu. Znamo da će izbori za Europski parlament biti od 6. do 9. lipnja, očekuje se da će predsjednički biti krajem godine. Kad će biti parlamentarni? Špekulira se da vam se žuri i da bi mogli biti oko Uskrsa.
Izbori će biti iduće godine, na vrijeme i u zadanim rokovima. Djeluje mi da se oporba prepala nekoliko neprovjerenih i netočnih medijskih članaka o tome da idemo na izbore već krajem ove godine. Imamo još posla pred nama i dovršit ćemo sve naše zadaće. Usvojen je i Proračun za 2024. godinu, a do kraja godine donijet ćemo i niz važnih akata, poput Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o doplatku za djecu. Vlada na čelu s HDZ-om odgovorno i uspješno vodi Hrvatsku već sedam godina, bez obzira na višestruke krize i izazove s kojima smo se suočili. Temelj naše politike je koncept modernog suverenizma, koji podrazumijeva korištenje osnaženog međunarodnog položaja za veću kvalitetu života građana. Pritom njegujemo vrijednosti domoljublja, demokršćanstva i narodnjaštva, čvrsto usidreni u desnom centru, tamo gdje je HDZ postavio i prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Iza naše Vlade ostat će strateška postignuća: Pelješki most, Schengenski prostor, europodručje, Vc koridor i LNG terminal, najviši dosad kreditni rejting, višenamjenski borbeni avioni Rafale i borbena vozila Bradleyji, osiguranih 25 milijardi eura iz EU-a, realizirana sredstva iz Fonda solidarnosti EU i znatno ubrzana obnova od potresa, autocesta Zagreb-Sisak, druga cijev tunela Učke i Istarski ipsilon, Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, Projekt Sjever, Programi Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar, rekordna ulaganja u izgradnju škola i vrtića putem Plana oporavka i otpornosti i nacionalnih sredstava te ulaganja u izgradnju i modernizaciju studentskih domova, bolnica, cesta, lučke infrastrukture, zračnih luka, vodoopskrbu, razvoj hrvatskih otoka i dr.
Usto, činimo sve da unaprijedimo standard hrvatskih građana. U našem programu definirali smo da će do 2024. prosječna plaća iznositi 7.600 kuna (1.008 eura), a ona je u rujnu 2023. dosegla 1.156 eura neto, dok je u listopadu 2016. iznosila 749 eura. U mandatima naše Vlade osnovica za plaće državnim i javnim službenicima raste za gotovo 40%, a uskoro će stupiti na snagu i novi Zakon o plaćama koji će osigurati dodatni rast primanja. Minimalna plaća rasla je za 70%, s 331 eura na 560 eura neto, dok će od 1. siječnja 2024. biti udvostručena u odnosu na početak mandata i porasti na 700 eura neto.
U proteklih sedam godina imamo 265 tisuća više zaposlenih i 220 tisuća više osiguranika. Stopa zaposlenosti porasla je sa 61,4% na rekordnih 71,2%. Prosječna mirovina rasla je za preko 50%, a poduzeli smo i niz drugih mjera kako bismo zaštitili naše umirovljenike. Primjerice, imali smo već šest intervencija u mirovinski sustav od preko 300 milijuna eura, koje uključuju isplate jednokratnog novčanog primanja za 700 tisuća hrvatskih umirovljenika. Proveli smo i niz mjera za mlade, njihovo zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje i kvalitetnije obrazovanje. Glavni prioriteti u ovom desetljeću su demografska revitalizacija, digitalna transformacija, dekarbonizacija, o čemu sam govorio na klimatskoj konferenciji COP 28 u Dubaiju, kao i obrazovanje.
2. Računate na pobjedu, no ankete pokazuju da ćete vjerojatno ćete biti relativni pobjednik i trebat ćete koalicijske partnere za sastav vlade. Tko bi dolazio u obzir?
Preduvjet svih strateških ostvarenja i uspješnog kriznog upravljanja je politička stabilnost koju osiguravamo u izvrsnoj suradnji s našim partnerima u parlamentarnoj većini - predstavnicima nacionalnih manjina te demokršćanskih, narodnjačkih, liberalnih i umirovljeničkih stranaka. Bez toga ne bismo bili u prigodi iznijeti sve pakete pomoći, izboriti se za izdašna europska sredstva i osigurati brz gospodarski oporavak u uvjetima krize. Pred birače ćemo izići s reliziranim obećanjima iz programa Sigurna Hrvatska i brojnim postignućima koja dugoročno mijenjaju našu Domovinu. A izići ćemo i s novim ambicioznim politikama i ciljevima koji će odražavati naše vrijednosti i identitetska pitanja, kao i usmjerenost na konkretne rezultate za kvalitetu građana i konkuretnost gospodarstva. Cilj oporbe na izborima neće biti borba za pobjedu nad HDZ-om, jer znaju da to ne mogu, već je njihova ambicija onemogućiti takvu konfiguraciju Hrvatskog sabora u kojoj bi HDZ s partnerima došao do 76 mandata. Frustrira ih što je nakon sedam godina mandata HDZ uvjerljivo vodeća stranka u Hrvatskoj. Razlog tome je što birači uz nas znaju što dobivaju. Istovremeno, oporba nije ponudila rješenje niti za jedno pitanje koje je važno građanima. Netko tko cijelu politiku svodi na serijal uvreda i laži o korupciji i veleizdaji. nije na razini odgovornosti koja se zahtijeva za vođenje Hrvatske u izazovnim vremenima. HDZ ide obnoviti povjerenje birača, a o formiranju nove parlamentarne većine i Vlade razgovarat ćemo poslije izbora.
3. Epidemija je afričke svinjske kuge. Rekli ste da su se u prosvjede svinjogojaca nezadovoljnih zbog mjera u borbi te bolesti uključili pripadnici ekstremističke skupine, koje su identificirale sigurnosne službe. Kakvi su to točno ekstremisti, oni ideološki ili pak s oružjem?
Prije svega, Hrvatska se kao i druge europske države već pola godine bori protiv visokozarazne afričke svinjske kuge, za koju nema lijeka niti cjepiva, a za zaraženu svinju znači uginuće u roku od dva tjedna. Trenutno zaraza stagnira, osobito zahvaljujući mjerama koje poduzimamo, a koje su utemeljene na struci i znanosti. Bez mjera koje smo poduzeli, ugrožena bi bila većina svinjogojskog fonda u Hrvatskoj, a sada je prema podacima eutanazirano malo više od 3% ukupnog broja svinja u Hrvatskoj.
Istovremeno, vodeći računa o hrvatskom svinjogojcu koji je ostao bez svojih svinja, provodimo mjere potpore svinjogojcima. Njima nadoknađujemo štetu i potičemo oporavak proizvodnje kroz mjere u vrijednosti preko 30 milijuna eura.
Osigurali smo jednokratnu isplatu do 600 eura po subjektu za nabavu svinjskih polovica, a time čuvamo čuvamo tradiciju i omogućavamo slavonskim obiteljima na manjim gospodarstvima da osiguravaju dio potreba kućanstva za mesom i mesnim proizvodima. Ministrica Vučković pokazala je otvorenost za razgovore i s legitimnim predstavnicima svinjogojaca i za prosvjednike. Iza prosvjeda ne stoji hrvatski seljak, nego nekolicina manjih stranaka koje nisu napravile ništa za Slavoniju, a pridružili su im se i pripadnici ekstremističke skupine koje su identificirale sigurnosne službe.
To su činjenice i važno je da šira javnost kada promatra prosvjede, zna tko ih pokreće i organizira. Još jedanput apeliram na sve, svinjogojce, poljoprivrednike i stanovnike zahvaćenih područja da vjeruju struci i da se pridržavaju propisanih mjera kako bismo što prije spriječili daljnje širenje bolesti. Cilj nam je suzbiti bolest, što prije omogućiti trgovinu svježim mesom te vratiti svinjogojstvo na svaki objekt koji će poštivati propise iz područja biosigurnosti.
4. Kad će HEP dobiti financijsku injekciju da nadoknadi gubitak tijekom energetske krize? Vladina odlukom je da će ih namiriti s oko 900 milijuna eura- 500 milijuna dokapitalizacijom i 400 dioničkim kreditom. Je li zapelo u Europskoj komisiji zapelo oko davanja dozvole za dokapitalizaciju? HEP-u treba kapital. Kako će se to riješiti, hoće li - dođe li odbijenica iz EK - taj novac ići iz budžeta?
Vlada je od početka ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize postupala odlučno i odgovorno kako bi zaštitila građane i poduzetnike od rasta cijena energenata. Ukupna vrijednost paketa pomoći koje je Vlada donijela od početka pandemije do danas iznosi 7,2 milijardi eura. Velik teret u provedbi mjera zaštite i ograničavanja cijena energenata podnio je upravo HEP koji je strateška energetska kompanija u stopostotnom državnom vlasništvu. HEP je kroz provedbu vladinih mjera značajno pridonio stabiliziranju energetskog tržišta, održavanju neometane opskrbe i isporuke dostatnih količina energenata. U ožujku ove godine donijeli smo odluku o davanju dioničarskog zajma HEP-u i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije. Riječ je o prvom koraku pomoći nacionalnoj energetskoj kompaniji kojom se omogućuju normalno funkcioniranje i investicije potrebne u procesu energetske tranzicije. Dioničarski zajam je dan u iznosu od 400 milijuna eura, a predviđeno je još dodatnih 500 milijuna eura. Izmjenama pravnog okvira ove jeseni predviđeno je da HEP, kao i ostali opskrbljivači na tržištu električne energije, ima pravo na kompenzacijske mjere odnosno obeštećenje zbog ograničenja cijena električne energije za razdoblje od ožujka 2023. do travnja 2024. godine. U odnosu na prvotno planiranu dokapitalizaciju HEP-a, Vlada će razmotriti hoće li nastaviti s tim procesom ili će na neselektivan način izvršiti obeštećenje HEP-a i za one troškove koje je kompanija imala od travnja 2022. do kraja ožujka 2023. O svim tim aktivnostima nadležna tijela su u stalnom kontaktu sa stručnim službama Europske komisije. Tijekom ove krize jasno se pokazalo koliko je ključno da su strateške energetske kompanije u stopostotnom državnom vlasništvu, stoga su sve spekulacije o privatizaciji HEP-a krive i promašene.
5. Nekoliko kvartala zaredom Hrvatska raste četiri puta brže od prosjeka eurozone. Zadržan je standard, plaće dizane po rekordnoj stopi, milijuni i milijuni su se slili u neke sektore, poput obnove i gradnje. Dugoročno, može li Hrvatska zadržati rast i prijeti li opasnost da će na naše gospodarstvo negativno utjecati to što su najveći trgovinski partneri, Austrija, Italija, Njemačka, u ili na rubu recesije?
Da ste mi ovo pitanje postavili prije 7 godina rekao bih da postoji vjerojatnost da će recesija u tim zemljama značajno utjecati na rast hrvatskog gospodarstva. Danas je situacija znatno drugačija zahvaljujući upravo odgovornoj politici koju vodimo, reformama koje provodimo i europskim sredstvima koja su zamašnjak razvoju gospodarstva. Unatoč posljedicama pandemije, energetske i drugih kriza te dva razorna potresa, ostvarujemo gospodarski rast već 11 kvartala zaredom, a podaci o rastu od 2,8% u 3. kvartalu ove godine pokazuju da hrvatsko gospodarstvo trenutno raste najbrže među članicama EU-a. Tome su pridonijeli gospodarstvenici i radnici, kao i snažne intervencije Vlade u okolnostima brojnih kriza kojima smo uspjeli očuvati socijalnu koheziju i standard građana. Istovremeno, bilježimo rekordnu zaposlenost i najnižu nezaposlenost, a nastavio se i realni porast plaća. Snažan zamah gospodarstvu daje i porast investicija, na što utječe uspješna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a kao Vlada kontinuirano idemo u smjeru poreznih rasterećenja građana i gospodarstva.
Hrvatska je danas financijski dovoljno snažna i otporna da u krizama iznesemo ovakve snažne pakete pomoći, a da pritom zadržimo smjer odgovornog upravljanja javnim financijama, gospodarskog rasta i ostvarivanja strateških ciljeva. U prvom mandatu smo već izišli iz procedure prekomjernih ekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka, lani smo suficit opće države, smanjujemo udio javnog duga na 60,7% BDP-a, podigli smo kreditni rejting na najvišu investicijsku razinu dosad, uveli euro kao nacionalnu valutu, ušli u Schengen, otvorili pregovore s OECD-om te prvi put u povijesti izašli iz kategorije "zemlje u razvoju" i službeno postali jedna od 38država u kategoriji "naprednih gospodarstava".
Prije sedam godina BDP po stanovniku iznosio je 62% prosjeka Europske unije, a sada je na 73%, što znači da brzo hvatamo korak s ostalim članicama Unije. S obzirom na sve navedeno i u sljedećim godinama, zahvaljujući ulaganjima prvenstveno usmjerenim na zelenu i digitalnu tranziciju, obrazovanje i infrastrukturu očekujemo stabilan rast našeg gospodarstva, a zajedno s povezanim reformama javne uprave te zdravstvenog, pravosudnog i obrazovnog sustava, očekujemo da će se taj rast nastaviti i u periodu nakon 2026. godine.
6. Zagovarate proširenje EU no koliko je ovakva EU spremna apsorbirati nove članice? Već sada je teško postizati dogovore, posebno u nekim dijelovima zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Dio država traži reforme Unije. Teško da će se ići u promjene Temeljnih ugovora, što je vrlo dug i vrlo riskantan potez. Njemačka pak zagovara ograničene promjene u dijelu koji se tiče donošenja odluka u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici - jednoglasno ili kvalificiranom većinom, za što - tvrde - ne treba promjena Ugovora. Kakav je vaš stav o tome?
Hrvatska je jedna od najsnažnijih zagovarateljica proširenja i kontinuirano smo se trudili ovo pitanje vratiti u fokus EU-a i tada kada za to nije bilo previše interesa među članicama. To smo radili jer smo uvjereni da je prosperitetno i sigurno susjedstvo u interesu EU-a, kao i Hrvatske. Izmijenjene geopolitičke okolnosti pokazale su koliko je naš stav bio ispravan. Prijetnja sigurnosti kontinenta ubrzala je raspravu o proširenju. Odluke o dodjeli kandidature za članstvo Ukrajini, Moldovi i BiH bili su strateški potezi kojima EU-a jača svoj kredibilitet na globalnoj razini, a sada se zalažemo za otvaranje pristupnih pregovora. Bez europske perspektive i konkretnih poruka europskih institucija, otvara se prostor za rast utjecaja nekih drugih globalnih aktera u europskom susjedstvu. Zagovaramo paralelizam dvaju procesa - unutarnje reforme EU trebaju ići u korak s procesom proširenja.
Što se tiče zajedničke vanjske i sigurnosne politike, podržavamo načelo jednoglasnosti, jer smatramo da se na taj način osiguravaju pravičnost i jednakost država članica, te poštuje njihovo mišljenje, što je ključno kako bismo štitili hrvatske nacionalne interese. Izostala je oštrija reakcija domaćih analitičari i javnosti na glasanje SDP-ovih zastupnika u Europskom parlamentu, koji su podrškom reduciranju pravu veta država članica na odluke koje se donose kroz Vijeće glasali na štetu interesa Hrvatske.
7.
Prije godinu dana ušli smo u Schengen, sad su neke države, i na hrvatskoj granici, aktivirale mogućnost i uvele privremene granične kontrole. Nema informacija da je taj privremeni režim na granici sa Slovenijom donio veće probleme, no vjerujete li da će biti ukinut prije ljetne sezone. Apelirali ste i na talijansku premijerku Giorgiu Meloni da se uoči blagdana relaksira režim na granici sa Slovenijom, koji pak ima domino efekt na granicu Slovenije i Hrvatske. Koliko zapravo kontrole na granicama štite od krijumčara ljudi i potencijalnih terorista, što je službeno objašnjenje njihova uvođenja?
Privremeno uvođenje granične kontrole na granici s Hrvatskom, posljedica je destabilizacije Bliskog istoka kao i situacije u Europi nastale nakon terorističkih napada Hamasa na Izrael. Povod za takav potez Slovenije bila je istovjetna odluka Italije koja je uvela privremeni režim kontrola na talijansko-slovenskoj granici, u najvećoj mjeri zbog povećane terorističke prijetnje u Europi. Uvođenje graničnih kontrola nije novitet te su i ranije zemlje poput Francuske, Njemačke ili Austrije koristile tu mogućnost. No uzimajući u obzir i migracijske trendove kao i sigurnosne prijetnje mislim da treba težiti tome da ponovno uvođenje interne granične kontrole ostane iznimka koja se uvodi samo kao posljednja mjera. Odgovor na terorističke prijetnje i ilegalne migracije treba rješavati pojačanom suradnjom policijskih službi država članica, jačanjem grčko-turske i bugarsko-turske granice, te usklađivanjem vizne politike Bosne i Hercegovine i Srbije s EU-om.
8. Mislite li da BiH može napredovati prema EU uz Visokog predstavnika koji je na neki način čini protektoratom?
BiH već napreduje na europskom putu. Prošle godine EU joj je dodijelila status kandidata, u ovogodišnjem redovitom izvješću Europske komisije preporučeno je otvaranje pristupnih pregovora, uz daljnje ispunjenje uvjeta.
To je i rezultat rada novog Vijeća ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto koje je već do sada donijelo veći broj odluka i reformskih zakona od prijašnjeg saziva. Hrvatska se snažno zalagala da raspoloženje ključnih europskih institucija bude afirmativno prema europskom putu BiH.
Potpora europskom putu BiH od strane hrvatske Vlade je kontinuirana i što je najvažnije učinkovita. Prvo smo na europsku agendu vratili pitanje europske integracije BiH, potom se uspješno zalagali za dobivanje statusa kandidata te sada nastavljamo s podrškom s ciljem što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora.
Dodatno smo kroz zajedničku sjednicu Vlade i Vijeća ministara dali poticaj razvoju bilateralnih odnosa i dobrosusjedskih odnosa. Zalažemo se za stabilnu i funkcionalnu BiH te punu ravnopravnost hrvatskog naroda kao jednog od konstitutivnih naroda.
To je i formula koja, uvjereni smo, jamči još bolju suradnju među domaćim političkim akterima, nastavak reformskih napora te europskog puta BiH.
U tom smislu, cijenimo doprinos Visokog predstavnika Schmidta čije je djelovanje usmjereno upravo prema stabilizaciji političkih prilika u BiH. Što je veći stupanj dogovora među domaćim akterima u BiH, za što se i sami zalažemo, to je manje potrebe za njegovim intervencijama.
9. Izgleda sve više da rat u Ukrajini gubi na globalnoj važnosti, ma koliko to apsurdno zvučalo. SAD govori o ograničavanju financiranja i slanja oružja, u EU isto postoji zamor. Kako vidite nastavak tog sukoba?
Daljnji kontinuitet održanja međunarodne potpore jedini je ispravan način odgovora na agresiju Rusije koja je ugrozila međunarodno pravo i sigurnosnu situaciju u Europi. To je i pitanje poštivanja temeljnih načela međunarodnog prava i zajedničkih vrijednosti koje njegujemo. Prije trideset godina Hrvatska je bila u sličnoj situaciji kao Ukrajina, suočena s oružanom agresijom. Mi u potpunosti razumijemo kroz što Ukrajina prolazi i zato snažno izražavamo potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Potpora međunarodne zajednice Ukrajini je bez presedana. Samo EU i države članice su do sada kroz sve vidove potpore - u obliku makrofinancijske pomoći, proračunskih potpora, vojne i humanitarne pomoći te potpore ukrajinskim izbjeglicama stavile na raspolaganje 84,7 milijardi eura. U sklopu razgovora o reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira naznačena je dodatna i dugoročna potpora Ukrajini, a EU će raspravljati o početku pristupnih pregovora s Ukrajinom. Nastavlja se i pritisak na Rusiju kroz niz paketa sankcija.
10. Novi sukob - Izraela i Hamasa - zasjenio je rat u Ukrajini. Hrvatska je stala uz Izrael u UN-u ne poduprijevši rezoluciju u kojoj se Hamas ne proziva imenom za napad 7. listopada. S druge strane, Hrvatska humanitarno pomaže Gazi. Kako danas, s odmakom od par mjeseci, vidite tok tog sukoba i moguće rješenje?
Pozicija Hrvatske od početka krize na Bliskom istoku je principijelna i dosljedna - s jedne strane najsnažnija osuda terorističkog napada Hamasa te potvrda prava Izraela na obranu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. S druge strane, zalažemo se za izbjegavanje scenarija regionalne eskalacije te za zaštitu civilnog stanovništva. Stoga smo uputili značajnu humanitarnu pomoć stanovništvu Gaze u ukupnom iznosu od 1,25 milijuna eura. Uzimajući u obzir i dalje prisutan visoki rizik regionalne eskalacije te kako bismo izbjegli ponavljanje sukoba ovih razmjera u budućnosti, nužan je angažman na iznalaženju dugoročnog političkog rješenja. U konačnici, jedini održivi okvir koji i dalje uživa široku potporu međunarodne zajednice ostaje rješenje s dvije države.
Razgovarala: Sanja Veljković
Vijesti iz medija
