Premijer Plenković osvrnuo se danas na najnovije projekcije HNB-a o gospodarskom rastu u 2024. od 3 posto, kazavši da je HNB optimističniji od Vlade, koja taj rast projicira na 2,5 posto. Podsjetivši da je rast hrvatskoga BDP-a od 2,8 posto u trećem kvartalu bio najviši među svih 24 članice Europske unije koje su u tom trenutku deklarirale svoje podatke, istaknuo je da je Hrvatska u ekonomskom pogledu vrlo solidna i stabilna. "Ulaskom u europodručje dali smo vrlo jasan smjer i jasno sidro i to prepoznaju sve međunarodne financijske institucije kao i agencije za kreditni rejting. Hrvatska ima najviši kreditni rejting u povijesti, i to za pozitivnim izgledima, nadomak slova A", poručio je istaknuvši Vladinu politiku odgovornog upravljanja javnim financijama koja je dovela do tih postignuća. Pritom, dodao je, proračun koji je i socijalan i ambiciozan pridonijet će zamahu gospodarstva i daljnjem rastu BDP-a. Dobrim je ocijenio i projekcije o puno nižoj inflaciji.
Nakon sastanka Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru s novinarima osvrnuo se i na brojne druge aktualne teme.
Izvijestio je da je Hrvatska, nakon dogovora Europskog parlamenta i Europskog vijeća o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), uvrštena u koridor koji povezuje Baltik i Jadran te koridor Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.
"Hrvatska je danas na četiri europska koridora i time smo ispunili strateške ciljeve da je što više prometno uključimo u ključne žile kucavice cestovne i željezničke infrastrukture", naglasio je premijer Plenković ocijenivši to velikim iskorakom jer svako takvo uvrštavanje u prometne koridore kvalificira određene pravce za financiranje u budućnosti.
Danas imamo 150 tisuća svinja više nego prije pojave afričke svinjske kuge u lipnju
Kako se današnji sastanak održao u Virovitičko-podravskoj županiji, jednoj od pet slavonskih županija, premijer se ponovno osvrnuo se bolest afričke svinjske kuge.
Nakon poduzetih mjera za kontrolu i suzbijanje bolesti za koju nema cjepiva ni lijeka, kao što to čine i druge uređene zemlje Hrvatska je uspjela suzbiti širenje te bolesti.
Pritom je istaknuo, kako je kazao, tri relevantna broja u odnosu na šest mjeseci rasprave i lažnih kvazi-prosvjeda kvazi-poljoprivrednika.
Prije pojave te bolesti u Hrvatskoj je bilo 800 tisuća registriranih svinja. U procesu borbe protiv bolesti uginulo ih je ili je eutanazirano samo 35 tisuća. Uz novoregistrirane svinje, danas ih je u Hrvatskoj 950 tisuća.
"Dakle, nakon bolesti i borbe s njom, danas imamo 150 tisuća svinja više nego što ih je bilo u lipnju", istaknuo je premijer Plenković.
Uz to, naglasio je, Vlada je za pomoć hrvatskim svinjogojcima osigurala 30 milijuna eura za naknadu štete i propuštene buduće gospodarske aktivnosti. Dobili su i novac za kupnju zdravog svinjskog mesa zbog omogućavanja tradicionalne prerade mesa. A povrh toga i interventna sredstva za podizanje nivoa bio-sigurnosti.
I odluka Europske komisije od prošloga tjedna o popuštanju mjera, dodao je, govori o ispravnoj, jedinoj mogućoj, konzistentnoj politici Vlade, a sada su svinjogojci u Vukovarsko-srijemskoj te dijelovima Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije u situaciji da mogu obaviti tradicionalnu svinjokolju i tržiti svježe meso.
Sastanak Anušića i Milanovića je tehničke prirode, nema nikakav politički značaj
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer se osvrnuo na sastanak ministra obrane Ivana Anušića s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem. Upitan je li to korak naprijed ka boljim odnosima, premijer je podsjetio da je predsjednik Republike grubo vrijeđao bivšeg ministra obrane Banoožića, HDZ, Vladu, njega kao predsjednika Vlade.
"Ništa ovo ne mijenja na stvari. Budući da je Anušić novi ministar obrane i da postoje neke dodirne točke sukladno Ustavu i zakonu, kad je riječ o nadležnostima, dobro je da je došlo do tog sastanka da ostvare neki kontakt, ali što se tiče političke pozicije Vlade i predsjednika tu se ne mijenja baš ništa", poručio je podsjetivši da sukob nije nastao radi Vlade, već nakon odbijanja Milanovića da se dogovore o imenovanju veleposlanika inzistirajući na podjeli
"fifty-fifty".
Radi se, dodao je, o tehničkim i operativnim sastancima koji nemaju nikakav politički značaj.
Upitan o današnjem prosvjedu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, premijer je kazao kako s prosvjedom nije upoznat te podsjetio na jučerašnji sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća, gdje su bile ključne sindikalne središnjice, koji je protekao u partnerskom dijalogu i razumijevanju.
Donesen je Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi, kojim će se praktički svima podići plaće, uključivši i zaposlene u visokom obrazovanju i znanosti, nakon niza povećanja koja su se već dogodila u proteklih nekoliko mjeseci, kazao je premijer Plenković.
Stoga, dodao je, osim nekakvog politikanstva, ne vidi ozbiljan element zbog kojeg bi se trebalo prosvjedovati.
Vladi je važno jedino da Fortenova funkcionira i da je stabilna, ne ulazimo u vlasničku strukturu
Na upit o vlasničkoj strukturi u Fortenovi, premijer je kazao da je Vladi jedino bitno da je kompanija stabilna i na nogama te da Vlada ne ulazi u to kakva je vlasnička struktura kompanije.
Podsjetio je da je Vladi 2017. iskrcan problem tada najveće hrvatske kompanije - Agrokora. Vlada je tada munjevito reagirala, naglasio je, bez troškova za državu, očuvana su radna mjesta, kompanija, dobavljači, isplaćeni su OPG-ovi i spriječen je daljnji domino-efekt na rušenje hrvatskoga gospodarstva.
Nakon nagodbe, podsjetio je, koja je riješila element s privremenom upravom, kompanija Fortenova je na tržištu s ljudima koji su postali njeni vlasnici.
Nije na njemu, poručio je, da špekulira hoće li takva kompanija eventualno upasti u probleme ili ne, podsjetivši da članovi Vlade takve izjave nisu davali ni u vrijeme kada je postalo očito da postoje problemi u Agrokoru, upravo kako joj izjavama ne bi dodatno naštetili.
Afera oporbenih stranaka, prvenstveno Mosta
Upitan o novim medijskim napisima o aferi Mreža, premijer je ustvrdio da se radi o aferi oporbenih stranaka, prvenstveno Mosta.
"Ako imate u transkriptima poruku: "usmjerit ću na Plenkija", citiram Grmoju, onda je stvar jasna", poručio je premijer Plenković podsjetivši da bivši savjetnik bivšeg ministra, pokušajem ili stvarnim koruptivnim djelovanjem, što se još ne zna, daje informacije nekom novinaru, a on ih onda prenosi nekome iz oporbe tko ih koristi kako bi rušio Vladu.
"Dakle, afera može biti oporbena, medijska i ovoga bivšeg savjetnika, a sigurno nije afera Vlade niti je afera HDZ-a. To je ključ onoga što je ovdje najvažnije", naglasio je.
Sve međunarodne financijske institucije prepoznaju jasan smjer Hrvatske
Osvrnuo se i na najnovije projekcije HNB-a o gospodarskom rastu u 2024. od 3 posto, kazavši da je HNB optimističniji od Vlade, koja taj rast projicira na 2,5 posto.
Podsjetivši da je rast hrvatskoga BDP-a od 2,8 posto u trećem kvartalu bio najviši među svih 24 članice Europske unije koje su u tom trenutku deklarirale svoje podatke, istaknuo je da je Hrvatska u ekonomskom pogledu vrlo solidna i stabilna.
"Ulaskom u europodručje dali smo vrlo jasan smjer i jasno sidro i to prepoznaju sve međunarodne financijske institucije kao i agencije za kreditni rejting. Hrvatska ima najviši kreditni rejting u povijesti, i to za pozitivnim izgledima, nadomak slova A", poručio je istaknuvši Vladinu politiku odgovornog upravljanja javnim financijama koja je dovela do tih postignuća.
Pritom, dodao je, proračun koji je i socijalan i ambiciozan pridonijet će zamahu gospodarstva i daljnjem rastu BDP-a. Dobrim je ocijenio i projekcije o puno nižoj inflaciji.
Samo su dva ministra iz Vlade otišla zbog nekog pravnog procesa vezanog uz ono što su radili kao ministri
Premijer Plenković prokomentirao je i medijske komentare vezane uz činjenicu da je u dva mandata kao premijer promijenio 30 ministara u Vladi, poručivši da je samo dvoje ministara otišlo jer su u nekom pravnom procesu koji ima veze s onim što su radili dok su bili ministri.
"Dva od trideset - to je realnost", naglasio je odbacivši tezu koja se taloži u eteru o 30 ljudi koji su navodno otišli zbog korupcije, kazavši da se radi o tezi koja je simbioza dijela medija koji napadaju Vladu cijelo vrijeme i dijela oporbe.
U "đuturenju" i dezinformiranju dijela medija, dodao je, ispada da ih je 30 otišlo vezano uz korupciju. "Dakle, sramota", poručio je.
Četiri je, naglasio je, sa zadovoljstvom eliminirao iz Vlade - a to su bili ministri iz Mosta. Neki su otišli sami, neki su se promijenili jer je u međuvremenu došlo i do drugog mandata Vlade, dio ih je dao ostavke jer je išao na druge dužnosti, i tako dalje.
I kad 30 postane dva, onda su realnosti malo drukčije, napomenuo je predsjednik Vlade.
Ležernost u prenošenju lažnih informacija je ispod svakog profesionalnog kriterija
Dodao je da se onda vidi da je Vlada bila tu da spašava brodogradilišta, da krizu Agrokora okrene na način da hrvatsko gospodarstvo doživi kraj svoje ekonomske tranzicije, da Hrvatska uđe u Schengen i europodručje, da nabavi Rafale, da organizira projekt Slavonija i u njoj bude angažirano 2,9 milijardi eura, da se Hrvatsku uvrsti u transeuropske koridore, da se riješi po propisu afričku svinjsku kugu, da digne kreditni rejting, da Hrvatska ima dobar rast BDP-a, da ima 16 zaposlenih na jednog nezaposlenog.
"To je posao Vlade, nije posao Vlade da gubi vrijeme na nekog tko ne znači ništa na političkoj sceni i u dokolici dezinformira da su svi ministri koji su otišli, otišli zbog korupcije. Ta vrsta ležernosti u prenošenju lažnih informacija je ispod svakog profesionalnog kriterija. Ona jednostavno nije zdrava za hrvatsko društvo i zato ovo govorim", zaključio je.
Vlada HDZ-a obnavlja škole, bolnice, kulturnu baštinu i privatne zgrade u Zagrebu, a ne Možemo
Što se tiče odlaganja otpada u Zagrebu i gradonačelnikovog traženja sastanka s predstavnicima Vlade, premijer Plenković ponovno je ustvrdio kako se radi o problemu Grada Zagreba, naglasivši da će Vlada pomoći.
Sutra će se u Saboru predstaviti novi ministar gospodarstva, koji će se u sljedećih nekoliko dana familijarizirati s tom temom, a nakon toga će se organizirati sastanak s predstavnicima Grada.
Na prozivke koji stižu iz stranke Možemo, premijer je odgovorio ustvrdivši kako će se, primjerice, sutra na Gornjem gradu otvoriti škola Tituš Brzovački, koja je obnovljena upravo zbog angažmana HDZ-ove Vlade.
Podsjetio je da je na Vladino traženje iz Fonda solidarnosti Europske unije bilo osigurano 680 milijuna eura za obnovu nakon zagrebačkog potresa, a ta su sredstva konzumirana u roku i velik dio njih potrošen je na obnovu obrazovne infrastrukture u gradu Zagrebu.
"Škole koje se obnavljaju u gradu Zagrebu se obnavljaju zahvaljujući ne tome da je Grad negdje išao pa našao novac za to, nego je Vlada HDZ-a našla pare da obnavlja škole u Zagrebu, kao što obnavlja bolnice, kulturnu baštinu, infrastrukturu i kao što većinski financira obnovu privatnih zgrada. Vlada HDZ-a, a ne Možemo", ustvrdio je.
Hrvatska je danas na 73 posto prosjeka razvijenosti EU, zadaća Vlade je da nastavimo istim smjerom rasta
Govoreći o radu Vlade, premijer Plenković kazao je da Vlada nije ni sindikat, ni poslodavac, ni medij, ni privatna tvrtka, već netko tko brine o svima.
Zato je u krizama bez presedana, kakvih je bilo nekoliko u ova dva mandata Vlade, držala cijene energenata priuštivima, ograničavala pojedine cijene proizvoda, očuvala socijalnu koheziju, a pritom ostvarila sve strateške ciljeve.
"Zadaća je Vlade da nastavimo u smjeru kojim idemo sada, a to je da rastu plaće, da rastu mirovine, da stalno kreiramo situacije da ljudi imaju više i da od toga mogu bolje živjeti", poručio je govoreći o podizanju standarda građana podsjetivši da je Hrvatska danas na 73 posto prosjeka razvijenosti Europske unije.
Tome cilju, dodao je, itekako pridonose članstvo u Schengenskom prostoru, europodručju, kao i nadolazeće članstvo u OECD-u, čime je Hrvatska zaokružila i svoje međunarodno pozicioniranje.
Na upit novinara osvrnuo se i na izbore u Srbiji, kazavši da je o tome sve rekao u izjavi jučer. Izrazivši žaljenje što DSHV nije obnovio svoj mandat, poručio je da će se i hrvatska Vlada i dalje truditi da ojača položaj Hrvata u Srbiji.
Pisane vijesti
