Predsjednik Vlade kazao je da je prioritet Vlade pomoć građanima i poduzimati mjere protiv bilo kakvih vanjskih šokova. Najavio je da će nastaviti raditi na rastu BDP-a, plaća i mirovina. Kazao je da je obnova, nažalost, dugotrajna, ali da se cijeli proces ubrzao. Komentirao je božićnu čestitku predsjednika Milanovića, kazavši da je to kao da on za Božić poželi da nemamo takvog predsjednika, a oporbi je poručio kako ih razumije jer nije lako toliko godina biti u oporbi.
U obraćanju novinarima nakon sjednice Vlade premijer Plenković ponovio je da su danas krenule isplate novog paketa pomoći koji pokriva umirovljenike s mirovinama do 840 eura. Poručio je da s ovom godinom završava sedam godina i dva mjeseca dosadašnjeg mandata i ulazimo u važnu godinu za političke procese u Hrvatskoj i prepoznavanje postignuća, godinu u kojoj će se održati izbori za Hrvatski sabor.
"Godina u kojoj smo dužni nastaviti poduzimati mjere zaštite od bilo kakvih vanjskih šokova koji mogu pogoditi hrvatsko gospodarstvo i hrvatske građane. U zadnjih sedam godina itekako smo pokazali da to znamo i možemo", ocijenio je Plenković.
Sredstva koja imamo na raspolaganju omogućuju veliki investicijski zamah
Najavio je nastavak rada na rastu BDP-a, plaća i mirovina te prioritetnom usmjerenju prema demografskoj revitalizaciji, daljnjem procesu digitalizacije, dekarbonizacije, ulaganje u obrazovanje i ravnomjerni regionalni razvoj.
"Treba osigurati što brži proces lovljenja koraka s onim zemljama srednje i istočne Europe i članicama EU kada je riječ o ukupnoj razini razvoja. Mislim da smo napravili veliki posao", ocijenio je.
Naglasio je da Hrvatska više nije zemlja koja se razvija, već zemlja koja spada u 38 naprednih gospodarstava svijeta, koja je 18. turistička destinacija na svijetu te 12. po UN-ovim ciljevima održivog razvoja.
"Zemlja koja ulazi u završnu fazu pregovora o članstvu OECD-a, proces koji bi trebao biti gotov u prvim mjesecima 2026. godine, čime ćemo zaokružiti naš međunarodni položaj", istaknuo je premijer.
Kazao je da nam sredstva koja imamo na raspolaganju omogućuju veliki investicijski zamah i proces obnove.
"Do sada smo za obnovu osigurali 3,3 milijardi. eura, više od milijardu eura preko Fonda solidarnosti, 1,55 milijardi eura iz NPOO-a, dodatnih 800 milijuna eura iz državnog proračuna i različitih drugih financijskih izvora", rekao je među ostalim predsjednik Vlade.
Kazao je da, gledajući sve temeljne zadaće i ciljeve, od socijalne kohezije, međunarodnog pozicioniranja, strateških ciljeva i kriznih izazova - možemo reći da smo itekako zadovoljni s onim što je postignuto.
"Mislim da velika većina hrvatskih građana to vidi i prepoznaje i da će to sve skupa biti reflektirano i u političkim odabirima tijekom iduće godine", ocijenio je Plenković pa se osvrnuo na pitanje obnove, kazavši da mu je drago što se cijeli proces ubrzao.
"Vidjet ćete sutra koliko je napravljeno. Drago mi je da se cijeli proces ubrzao. Razmjeri šteta bili su veliki i radi se o povijesnom procesu obnova', rekao je premijer.
Dodao je da se Fond solidarnosti iskoristio na inteligentan način.
"Sve škole, bolnice, fakulteti, javne zgrade i kulturna baština u Zagrebu, obnavljaju se novcima koje je nabavila HDZ-ova Vlada s partnerima. Novac za te zgrade našli smo mi, a ne oni koji su se vezivali ispred Sabora", naglasio je Plenković, dodavši da je još 1,5 milijarda eura osigurano za dodatnu obnovu i za energetsku učinkovitost.
Na Banovini više nema kontejnerskih naselja
Što se tiče višestambenih zgrada, podsjetio je da na Banovini više nema kontejnerskih naselja.
"Neki ljudi žive u kontejnerima, ali žive pored svojih zgrada koje su u procesu obnove, u neposrednoj blizini svojih kuća. Svi su u fiksnom i adekvatnom smještaju", kazao je.
Naglasio je da su četiri višestambene zgrade koje su otvorene u Glini proteklog tjedna prve stambene zgrade tog tipa koje su se u Glini izgradile u zadnjih 40 godina.
"Obnovljeno je 11.500 zgrada, 560 i nešto su javne, ostale su privatne", rekao je.
Osobito važnom nazvao je konstrukcijsku obnovu u Zagrebu. "Napredak je više nego očit i u Glini i u drugim krajevima Sisačko-moslavačke županije, kao i po Zagrebu", rekao je.
Poručuje da je obnova, na žalost, dugotrajna jer je riječ o velikim procesima s kojima smo se suočavali u vremenu COVID-a, ruske agresije na Ukrajinu, rasta cijena, nedostatka građevinskih firmi i građevinskih radnika, što sve zajedno nisu baš bile najsretnije okolnosti.
Naš je cilj zaštiti građane i gospodarstvo od vanjskih šokova
Odbacio je kritiku da su umirovljenici dobili paket pomoći kao predizborni potez.
'Naš je cilj zaštititi građane i gospodarstvo od vanjskih šokova, uvijek ići za tim da ove okolnosti koje su po mnogo čemu bile izvanredne, gdje smo ostvarivali strateške ciljeve, dodatno upotpunimo onim paketima pomoći koje hrvatska država i njene javne financije osigura da onima kojima je pomoć najpotrebnija bude i dostavljena," poručio je Plenković.
Kazao je da Europskoj komisiji, koja ne potiče takve poteze, argumentira potrebu za pomoći.
"Ja s kolegama surađujem, radim i pronalazimo zajednička rješenje već više od sedam godina Uvijek imamo prioritet - pomoći građanima koji su nam dali povjerenje da upravljamo Hrvatskom, a zajednički i Europom", odgovorio je na novinarski upit, dodavši da postupno izlaženje iz mjera potpore ide paralelno sa stabiliziranjem cijena energenata.
Bitniji rast kamatnih stopa nije očekivan
Komentirao je najavljeni rast kamatnih stopa, naglasivši da je postupni rast kamatnih stopa jedan od načina borbe s inflacijom jer se dizanjem kamatnih stopa smanjuje potražnja, a time i inflacija. Ne očekuje bitniji rast kamatnih stopa.
Naglasio je kako je trenutno prosječna plaća 1.176 eura, a mirovine 550 eura.
'Naš je cilj da plaće i mirovine rastu, a to se dogodilo i u privatnom sektoru te u državnim i javnim službama", dodao je.
Najavio je finalizaciju dviju uredbi, za javni i državni sektor, koje bi na snagu trebale stupiti . 1. ožujka i time dovesti do rasta plaća. Podsjetio je i na rast dodataka na plaću, božićnice i regresa te na novo pravo, uskrsnicu, koja će se isplatiti za Uskrs iduće godine.
Oporba se još od ljeta ponaša kao da je u kampanja
O tome u kojem će se mjesecu parlamentarni izbori iduće godine održati premijer nije želio konkretno odgovoriti, rekavši samo da će biti 2024. Komentirao je i da se oporba još od ljeta ponaša kao da je u kampanja.
"Znam da im je teško. Treba još doživjeti da Rafalei dođu u Hrvatsku do 30. travnja, pa da se plaće povećaju u siječnju i ožujku, da se donese Zakon o hrvatskom jeziku, bolje upravljanje državnom imovinom, bolji gospodarski rast", nabrojao je premijer dodavši da nije lako toliko godina biti u oporbi.
"Mi imamo svoj program, postignuća, čvrstu stabilnu parlamentarnu većinu i mi ćemo raditi svoje, oni svoje. Ljudi će na kraju odabrati. Bilo bi dobro da o ovim postignućima o kojima mi govorimo i koja ponavljamo govori na adekvatan način, a ne da ih se ignorira" ocijenio je.
Osvrnuo se na božićnu čestitku u kojoj je predsjednik Milanović prozivao zbog korupcije, rekavši kako je to kao da on zaželi za Božić da nemamo više predsjednika koji ima proruske i antiukrajinske stavove te da nas manje svađa sa susjedima.
Zanima ga, kazao je, bi li tada to naišlo na jednaku vrstu pažnje kao što se to vidjelo medijski prije nekoliko dana.
"S druge strane imamo ove koruptivne stranke, oporbene, poput Mosta koji direktno sudjeluju u medijskoj korupciji razotkrivenoj do kraja.
To je, dodao je, slika i prilika određenih oporbenih stranaka.
Na pitanje kako komentira to što ga je Peđa Grbin nazvao kukavicom jer još nije odredio datum izbora, Plenković je uzvratio kako netko tko praktički ne postoji na političkoj sceni, mora tako postupati i davati takve izjave te dodao kako je čak i Bernardić za njega gigant na političkoj sceni.
"Oni više-manje prepisuju ove druge i neke kolumniste i to su po meni neki ljudi koji bi trebali više paziti kako zlorabe novac koji su dobili u Saboru", istaknuo je.
Glavni državni odvjetnik mora moći objasniti što doista radi
Sutra ističe rok za prijavu kandidata za glavnog državnog odvjetnika pa je Plenković, na novinarski upit, kazao da je najvažnija stvar da kandidat, odnosno novi glavni državni odvjetnik mora više javno istupati i objasniti hrvatskoj javnosti što zapravo radi.
Puno je bolje, kazao je premijer, ako DORH nastupa komunikacijski i da tumači, koliko može i smije, jedan segment onoga što rade.
Naglasio je da je to zadaća tog tijela po Ustavu i po zakonu i da tako jedino treba biti.
"Ako imate nekoga tko baš ništa ne poduzima u nečijem mandatu onda je to malo sumnjivo. Ako imate predmete, onda postoji borba protiv korupcije i postoji politička potpora toj borbi protiv korupcije To je ovo što mi cijelo ovo vrijeme radimo", kazao je Plenković
Komentirao je Dodikovu prijetnju o odcjepljenju RS od Bosne i Hercegovine, kazavši da za nas to nije ništa novoga.
"Hrvatska Vlada podržava cjelovitost BiH, Hrvate u BiH i učinit ćemo sve, zajedno s našim partnerima, da se u ožujku donese odluka o otvaranju pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i to cjelovite BiH, poštujući Daytonski okvir", kazao je Plenković, dodavši da ćemo nastaviti takvu politiku, a Dodikove prijetnje su već viđene.
Osvrnuo se i na afričku svinjsku kugu i hrvatske državljane koji su bili u grčkom pritvoru, kazavši da su to dva fantastična primjera političko-medijskog praćenja tema koje izazivaju neku pozornost. Naglasio je da se one nisu riješile same od sebe već ih je riješila Vlada sustavno, konzistentno, stručno, diskretno, politički i prema zakonu.
Pisane vijesti
