Premijer Andrej Plenković je u Koprivnici izrazio zadovoljstvo sastankom sa županima sjeverozapadnih hrvatskih županija uključenih u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske, poručivši da Vlada podupire razvojne prioritete i provedbu projekta, koji su definirani na ranije održanim sastancima u Varaždinu i Čakovcu. Pohvalio je i otvorenje nove Podravkine Tvornice industrijske tjestenine vrijedne 15 milijuna eura. Odgovarajući na pitanja novinara, poručio je sucima, koji su odbili Vladinu ponudu o povećanju materijalnih prava, da ucjene neće proći, apelirajući na njih da budu razumni.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Koprivnicu, gdje je prisustvovao svečanosti otvorenja nove Podravkine Tvornice tjestenine, a po završetku svečanosti otvorenja sastao se s predsjednicom Uprave Podravke Martinom Dalić i članovima Uprave.
Potom je održao sastanak sa županima pet sjeverozapadnih hrvatskih županija uključenih u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske.
U izjavi medijima, premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo današnjim sastankom, kazavši da je ovaj koncept inspiriran sjednicama Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem te ta vrlo dobra iskustava nastoji primijeniti i za pet sjevernih županija. Dodao je da je sa županima razgovarao o razvojnim prioritetima i provedbi projekta, koji su definirani na ranije održanim sastancima u Varaždinu i Čakovcu.
Nova Podravkina Tvornica industrijske tjestenine vrijedna 15 milijuna eura
Predsjednik Vlade pohvalio je i otvorenje nove Podravkine Tvornice industrijske tjestenine vrijedne 15 milijuna eura, naglasivši da je riječ o velikom zamahu investicijskoga ciklusa ove važne prehrambeno-prerađivačke kompanije. Dodao je da je riječ o prvoj fazi ulaganja, a druga će biti otvaranje tvornice u Varaždinu, a potom i velikoga distribucijsko-logističkoga centra, ukupne vrijednosti 80 milijuna eura.
"Investicija je to koja govori o snazi kompanije, a i svemu onome što su učinili u proteklo vrijeme, osobito s rastom plaća i dizanjem vrijednosti dionice te daljnjom orijentacijom na izvoz", istaknuo je Plenković.
Podsjetio je i da je danas uručeno nekoliko važnih sporazuma o financiranju brojnih projekata, izdvojivši one iz područja turizma, poput Daruvarskih i Krapinskih toplica. Na taj način, rekao je, potičemo i kontinentalni turizam i ulaganja u ovaj dio Hrvatske.
Kazao je da će se nastaviti s ulaganjima u prometnu infrastrukturu i zdravstvo, podsjetivši da je Vlada preuzela financiranje obveza od Bjelovarsko-bilogorske županije za Opću bolnicu u Bjelovaru. Naveo je i izgradnju novog Centralnog operacijskog bloka u Varaždinskoj bolnici.
Naglasio je i da su investicije u poljoprivredu na sjeveru Hrvatske izrazito velike. One su, dodao je, praktički na razini oko 20 posto ukupnih investicija, što u ruralni razvoj, što kroz jamstva našim poljoprivrednicima.
"Veselimo se da će ova suradnja pridonijeti daljnjem jačanju sjevera Hrvatske", poručio je Plenković.
Uoči sastanka sa županima, predsjednik Vlade je prisustvovao uručivanju pet ugovora sufinanciranih iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Poziva „Zaželi", vrijednih 5,5 milijuna eura, kojim će se zaposliti ukupno 115 osoba, koje će pružati usluge pomoći za ukupno 666 starijih osoba odnosno osoba s invaliditetom.
Vlada u dva navrata povećavala plaće sucima i državnim odvjetnicima
Potom je premijer odgovarao na pitanja novinara o aktualnim temama.
Upitan o najavljenom pridruživanju državnih odvjetnika bijelom štrajku sudaca, Plenković je ponovio da je Vlada u dva navrata povećavala plaće i sucima i državnim odvjetnicima, i to 2019. i 2023. godine. Podsjetio je pritom da je SDP-ova vlada dva puta smanjivala plaće tim istim ljudima, dodavši da tada nije vidio niti jedenoga bijeloga štrajka.
"Mi smo prošle godine povećali plaće sudaca na sudovima prvog stupnja za oko 580-583 eura. Išlo se i s povećanjima plaća sucima na svim drugim sudovima, ne toliko veliko jer je baš zahtjev udruge sudaca bio da se dignu plaće onima koji su na prvom stupnju", istaknuo je Plenković.
Kazao je da je ministar Malenica ponudio sucima, a to se onda odnosi i na druge pravosudne dužnosnike, a to su državni odvjetnici, da je Vlada spremna u kratkom roku riješiti izmjenama zakona i pitanje materijalnih prava koje su bili jedan od elemenata koji su oni kao udruga sudaca stavili na stol. Dodao je da su to prava koje trenutno oni kao pravosudni dužnosnici nemaju.
"Oni nemaju pravo za razliku od državnih ili javnih službenika na božićnicu, dar za dijete, regres, uskrsnicu, preglede, na neke dodatne troškove kada je riječ o prijevozu u odnosu na ovo što imaju", pojasnio je, naglasivši da je Vlada bila spremna to ponuditi.
Rekao je da je ministar Malenica izračunao da bi svatko od njih, kada bi prihvatili Vladinu ponudu, mjesečno dobio oko 110 eura. Naglasio da ako se tih 110 eura pribroji lanjskom povećanju od 583 eura, riječ je o povećanju od skoro 700 eura u roku od godinu dana. Smatra da je riječ o ozbiljnom povećanju plaća te je apelirao na suce da budu razumni.
Dodao da je trenutno završna izrada uredbi koje se odnose na državne i javne službenike. "Spremni smo razgovarati uvijek i svaki put sa svima, ali kao što nikada nismo pristajali na bilo kakve ucjene, nećemo ni sada", poručio je Plenković.
Komentirao je i to što suci traže indeksaciju plaća s prosječnom plaćom u Hrvatskoj, upitavši što bi za Vladu značilo pristajanje na uvođenje koncepta indeksacije s jednom skupinom ljudi koji rade za državu te kako bi se to reflektiralo na trenutno doneseni zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi, kao i na druge državne dužnosnike.
Kazao je da razumije interes sudaca i pravosudnih dužnosnika koji nemaju sindikat te su organizirani u udruzi. "Ne znam savjetuje li ih to netko ili ne, ali malo vidim po medijima da se komunicira "sad je trenutak za to" jer su kao neki izbori blizu. Sad upravo nije trenutak za to. Poručujem im da napuste svaku nadu da će nekakvom ucjenom, bijelim štrajkom ili na bilo kojim drugi način dobiti ono što žele sada jer misle da su izbori. Mi smo im povećali plaću prošle godine, ponudili materijalna prava i pristati na ucjene nećemo", naglasio je Plenković.
Uz veliko poštovanje prema sucima, ucjene neće proći
Oni su, dodao je, prema Europskoj komisiji potpuno bez osnove podnijeli nekakvu povredu prava prije nego što su sjeli s nama.
"To jednostavno neće proći. Poštujem suce, to su moji kolege pravnici, sve je to u redu, ali nikakva ucjena Vlade sada neće proći ni od njih, niti od bilo kojeg drugog sektora. To namjerno govorim da svi malo smanje očekivanja u trenucima kada Državni zavod za statistiku objavljuje da je u studenom prosječna plaća u Hrvatskoj 1208 eura, a medijalna plaća 1030 eura", kazao je Plenković.
Podsjetio je da je prosječna plaća 2016. bila 749 eura, a sada je 1208 eura. "U kampanji 2020. rekli smo da želimo da prosječna plaća u Hrvatskoj bude 1000 eura 2024. To smo ostvarili prije skoro dvije godine. Svi hrvatski građani imaju već više od dvije godine jeftinu cijenu plina, struje i jeftinije naftne derivati nego mnogi drugi u Europi. Imaju i suci", naglasio je.
Dodao je da on kao premijer i Vlada u cjelini moraju gledati širu sliku, kazavši da to podrazumijeva očuvanje socijalne kohezije te dizanje gospodarskog i socijalnog standarda svima, što je, kako je rekao, Vlada i napravila.
"Ovo je sad stvar zdravog razuma. Ako je prošle godine na proljeće povećana plaća nekome za 583 eura, što nije malo. Ako mu ta ista Vlada sada u nekoj ubrzanoj proceduri nudi materijalna prava koja nisu imali nikad i onda se to odbije, ne razumijem to. Zašto oni rade protiv sebe? Šta je alternativa? Alternativa je da ni to ne dobiju", kazao je Plenković.
Smatra da građani moraju raditi pritisak na sudove da rade normalno kako bi se riješio bijeli štrajk. "Je li se povećala učinkovitost pravosuđa u proteklih deset mjeseci otkad smo digli plaće za 583 eura. To pitajte suce", ustvrdio je.
Rekao je i kako razumije želju za indeksacijom, ali da se u ovom trenutku neće uvesti novi koncept, koji trenutno ne postoji u sustavu plaća u državi, te da se to može riješiti kasnije. "Ponavljam, suci bi sada, što mogu razumjeti iz njihovog kuta gledanja, htjeli iskoristiti trenutak te riješiti s ovom Vladom pitanje indeksacije. A to znači dizanje njihovih plaća automatizmom kako rastu troškovi života i više se ne baviti razgovorima s izvršnom vlašću. Sada se to neće dogoditi. Mislim da je važno da toga budu svjesni", poručio je.
Milanović poziva ljude da ne poštuju zakon jer će ih on pomilovati
Premijer je upitan i o stavu predsjednika Milanovića kako će pomilovati one građane koji će izmjenama Kaznenog zakona biti kažnjeni zbog otkrivanja korupcije.
Kazao je da predsjednik praktički poziva ljude da ne poštuju zakon jer će ih on pomilovati. "Okej, ali dok ih pomiluje, bit će neke druge odluke prije toga. Da biste nekoga pomilovali, morate ga prije toga osuditi za nešto. Ovo je jedan sada napor političkih protivnika Vlade koji potpuno žele u javnosti stvoriti dojam da nešto postoji, a to što oni govore ne postoji", ustvrdio je premijer,
Rekao je kako nije točno da se u izmjene Kaznenog zakona krenulo nakon objave dopisivanja u kojem se spominjano netko s inicijalima A.P., naglasivši da oni koji to tvrde su potpuno u krivu. "Trebali bi se vratiti dosta unatrag da shvate koji je razlog. Ali očito da ne znaju, pa neka žive u uvjerenju zašto je to tako", poručio je.
Bit izmjena Kaznenog zakona je strože kažnjavanje femicida. Oporba laže i manipulira
Predsjednik Vlade se osvrnuo i na prosvjed Hrvatskog novinarskog društva najavljen za 31. siječnja, naglasivši da izmjene Kaznenog zakona nisu pritisak na slobodu medija.
Istaknuo je da je glavni predmet ovoga Zakona strože kažnjavati nasilnike te da se uvodi djelo femicida. Kazao je da su se jučer u Saboru čule laži, manipulacije i neistine. Istaknuo je kako je manipulativan pristup oporbe koja želi reći da se Vlada pod navodnicima skriva iza strožeg kažnjavanja nasilnika nad ženama.
"Femicid prvi put uvodimo u naše kazneno zakonodavstvo. Kako se lijeve vlade to nisu sjetile uvesti prije? Kako se lijeve vlade nisu usudile ratificirati Istanbulsku konvenciju? Kad smo mi ratificirali Istanbulsku konvenciju, oni su pljeskali u Saboru. A što se oni nisu usudili to napraviti? Što oni nisu uveli ranije u kazneni zakon femicid? Zato što nisu imali političke volje", poručio je Plenković.
Naša politička volja, rekao je, dolazi iz toga da prepoznajemo fenomen nasilja, surađujemo s udrugama civilnog društva koja se bave zaštitom žrtava od nasilja i imamo snažnu političku volju da te kazne budu veće.
"Pa kada neki divljak misli da može počiniti ubojstvo žene, on će sada znati da će za to minimalno odsjediti deset godina u zatvoru i na taj način, odvraćajućom penalnom politikom, želimo spriječiti negativne fenomene u hrvatskom društvu. Želimo spriječiti jednu nedopustivu praksu u Hrvatskoj na koju se veliki broj javnosti navikao i misli da je normalno", naglasio je premijer.
U prošloj godini policija uhitila 1880 krijumčara
Predsjednik Vlade je upitan i o sve češćim policijskim potjerama za automobilima u kojem krijumčari prevoze ilegalne migrante. Smatra da se policija može u ovom sastavu i s tim brojem policajaca obračunati s krijumčarima i ilegalnim migrantima.
Podsjetio je da je ministar Božinović kazao da je u prošloj godini policija uhitila 1880 krijumčara te da je u prvih tri tjedna 2024. uhićeno oko 90 krijumčara. Dodao je da će policija nastaviti raditi svoj posao te da je ona tu da brine o sigurnosti na cestama.
"To sve državljani trećih država. Nisu to ljudi koji su tu organizirani, to rade ozbiljne krijumčarske mreže. Policija ima zadatak da to suzbije i kontrolira", poručio je Plenković.
Hitne izmjene Zakona o izborima zastupnika u Europski parlament
Premijer se osvrnuo i na hitne izmjene Zakona o izborima zastupnika u Europski parlament, prema kojima bi, kako je rekao, u birački odborima mogli, osim sudaca raditi i drugi pravnici, kao što je to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
"To radimo nerado, ali neće demokratski procesi stati, da mi ovisimo o političkoj volji nekoga, da ih recimo malo blokira. Nema šanse. To se dogoditi neće", poručio je Plenković, kazavši da ne vidi problem u tome što se jedan izborni zakon mijenja u izbornoj godini.
Rekao je da se taj zakon radio davno i u dobroj vjeri kako bi suci, uz svoje redovite prihode, dobili još neke naknade za to.
Pisane vijesti
