Gostujući u emisiji RTL Danas, ministar rada, socijalne politike i mirovinskog sustava Marin Piletić govorio je o prijetnjama štrajkom iz redova državnih i javnih službenika, najavio novu indeksaciju mirovina te odgovorio na pitanje hoće li domovi za starije poskupjeti.
Imate li plan kako spriječiti štrajk liječnika?
Mi smo u vrhuncu procesa reforme sustava plaća koji nije od danas i nije samo za sutra. To je plod kontinuiteta socijalnog dijaloga Vlade. Dogovorili smo se da ćemo dati 15 dana svim sindikatima u državnim i javnoj službi da se očituju o prijedlogu koji smo zajedničkim radom uspjeli iznijeti na svjetlo dana i omogućiti veće plaće u državnom i javnom sektoru. Predviđen je rast plaća od 13,5 posto za liječnike i ostale u javnoj službi.
Tako je Vlada predvidjela u ovoj godini - ne 850 milijuna eura - nego smo tu ponudu već u prvom razgovoru povećali na 880 milijuna eura samo za rast koeficijenata.
Ali ako se vratimo samo nekoliko mjeseci unatrag, kada su i liječnički sindikati tražili povećanje osnovice u listopadu za 5 posto, mi smo prihvatili to povećanje, i tada je kumulativno bilo nešto manje od 300 milijuna eura.
Sada gotovo trostruko ulažemo u adekvatnost plaće u državnom i javnom sektoru, a pojedini naši socijalni partneri najavljuju sindikalne akcije dok smo za stolom. Mi smo za stolom, Vlada ih želi saslušati, ali želimo da i oni saslušaju zašto je došlo do ove reforme.
Učitelji, profesori te medicinske sestre kažu da neće u štrajk, nego u prosvjede. Imate li ponudu za njih? Da ste vi profesor književnosti - biste li bili u prosvjedu?
Radio sam u prosvjeti i nisam sudjelovao u prosvjedima i štrajkovima. Ne bih to učinio ni sada iz razloga što Vlada ovom reformom po prvi put izlazi s najvećim povećanjem plaća u državnom i javnom sektoru bez da ima ikakvih uvjeta, bez da je to plod dugomjesečnih pregovora sa sindikatom.
Rekli smo da je ovo reforma koju moramo provesti. U mandatu ove Vlade, uz očuvanje radnih mjesta, prosječna plaća porasla je za više od 61 posto i ona je sada 1208 eura. Ranija Vlada imala je rast prosječne plaće za tri posto, osnovice tada nisu rasle. Osnovica u mandatu ove Vlade rasla je 40 posto. Na taj način Vlada kao poslodavac, ne kao socijalni partner, šalje jasnu poruku da rast adekvatnosti nije stvar samo ovog trenutka, reforme i predloženih uredbi, nego da smo to činili u kontinuitetu, ako ništa drugo onda kroz cijelu 2023. godinu.
Dva puta smo povećali osnovicu, dva puta smo isplatili uvećane materijalne rashode i regres i božićnicu, ugovorili najesen novo pravo - riječ je o uskrsnici od 100 eura. Mi radimo da to stvarno ne bude samo stvar trenutka, nego kontinuiteta.
U međuvremenu je nastupila inflacija, više je novca u državnoj blagajni i puno je nezadovoljnih. S čijim nezadovoljstvom možete živjeti?
Mi ne želimo apsolutno živjeti ni s čijim nezadovoljstvom, nego želimo rješavati probleme. Predsjednik Vlade je rekao da se ova reforma trebala provesti puno prije.
Zašto nije?
Pitajte prijašnje vlade, ova je Vlada stavila ovo kao strateški potez svog mandata u Nacionalni plan oporavka za 2020. godine, rekli smo koji su koraci, sve smo iskomunicirali sa socijalnim partnerima i znali smo da ćemo u ovom trenutku, pred izbore, staviti točku na "i".
Nismo čekali predizborno vrijeme ni početak 2024. godine, nego smo u lipnju prošle godine rekli da efekt povećanja plaća s novim koeficijentima nećemo odgađati do donošenja novih uredbi, nego je već tada Vlada dala predujam s dodacima od 100, 80 i 60 eura koji su postali sastavni dio plaće.
Nekoliko puta mijenjane su uredbe i povećani koeficijenti, i pravosudnim djelatnicima, liječnicima, medicinskim sestrama, a na to sve imali smo dva puta povećanje osnovice u 2023. i sada je došao ključni trenutak da značajno povećamo plaće kroz koeficijente.
Prvo je bilo 850 pa 880 milijuna eura. Jeste li spremni na još veće povećanje? Ministar zdravstva kaže da su moguće pogreške koje će se ispraviti - jesu li to te financijske pogreške koje će se ispraviti?
Moguće su pogreške oko toga da netko nije pronašao svoje novo radno mjesto jer cilj reforme je bio i smanjenje broja naziva radnih mjesta s 2500 na 1200. Imali ste jedno te isto radno mjesto u nekoliko naziva kroz uredbu - to smo saželi da bude preglednije i jasnije. Jasno smo iskomunicirali sa sindikatima inicijalnu ponudu iz jeseni i podigli smo je s 850 na 880 milijuna eura - te da u ovom iznosu nisu uračunati troškovi za povećanje plaća u sastavu obrane jer oni ne ulaze u uredbe o državnim i javnim službama. To znači da moramo predvidjeti značajna sredstva i za rast njihovih plaća. Ministar Malenica predvidio je da pravosudni dužnosnici, odnosno suci, kao što su sami tražili, mogu računati na isplatu materijalnih dodataka koje sad kao dužnosnici nemaju.
Je li sad isplativije raditi za državu nego za privatnike?
Ne bih rekao što je isplativije - i privatni i državni sektor moraju se pratiti, da plaće rastu paralelno, ne dajući u prednost ni jedan sektor. Ono što Vlada čini jest da povećava adekvatnost plaća i u državnom i javnom sektoru, nećemo stati donošenjem uredbi, nego i dalje socijalnim dijalogom i za stolom sa socijalnim partnerima možemo raspravljati kada ponovno pokrenuti pregovore o povećanju osnovice, kao što smo sada u tijeku pregovora da sve one dodatke koje su godinama sindikati izborili i time stvorili nemogućnost pregleda kolika je čija plaća, sada postanu sastavni dio koeficijenta, a onda uvećani koeficijent može generirati samo veće plaće.
Što je s umirovljenicima i siječanjskim usklađivanjem mirovina?
Ono je sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, nešto što se događa dva puta godišnje, i podsjetit ću da je srpanjsko povećanje 2023. bilo rekordno - iznad osam posto, a siječanjsko iz 2023. bilo je pet posto. Čekamo još jedan indeks, možemo sigurno reći da će usklađenje za ovaj siječanj biti iznad 4 posto, a vjerujemo da će biti i prema pet posto. U 2023., podsjetit ću, gotovo je 960 milijuna eura osigurano za sva prava.
Hoće li zbog korekcija poskupjeti domovi za starije?
Poslali smo poruku svim osnivačima županijskih domova za starije da je Vlada reagirala kad je njima bilo teško i sa cijenom električne energije i javne rasvjete, regulirali smo cijene koje su njima uzrokovale dodatnu inflaciju. Omogućili smo da ti energenti budu dostupni jedinicama lokalne i regionalne samouprave, poreznom reformom smo im omogućili veće prihode, prošli tjedan povećali smo decentralizirana sredstva, očekujemo i korekciju cijena koje oni imaju ugovorenu s Ministarstvom rada. Želimo poslati poruku da teret povećanja cijene zbog svih sastavnica troška u domu ne prijeđe na samog korisnika.
Izvor: danas.hr / Vlada
Pisane vijesti
