Europsko vijeće poslalo poruku jedinstva, solidarnosti i čvrste podrške Ukrajini

Čelnici država članica Europske unije postigli su danas u Bruxellesu dogovor o reviziji višegodišnjeg proračuna, koja uključuje pomoć Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura. "On ukupno teži 65 milijardi eura, a od toga je 50 milijardi eura namijenjeno Ukrajini za ekonomsku pomoć, obnovu, proces reformi  - svojevrsni financijski krvotok za zemlju koja je žrtva ruske agresije", kazao je premijer Plenković u izjavi novinarima po završetku sastanka. Uz to, 10 milijardi eura izdvojit će se za suzbijanje nezakonitih migracija, a 2 milijarde za zapadni Balkan.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Bruxellesu na izvanrednom sastanku Europskog vijeća na kojem je postignut dogovor o reviziji sedmogodišnjeg proračuna Europske unije.
 
"On ukupno teži 65 milijardi eura, a od toga je 50 milijardi eura namijenjeno Ukrajini za ekonomsku pomoć, obnovu, proces reformi  - svojevrsni financijski krvotok za zemlju koja je žrtva ruske agresije", kazao je predsjednik Vlade u izjavi novinarima po završetku sastanka.
 
Pojasnio je da će se ta sredstva davati Ukrajini u 2024., 2025., 2026. i 2027. godini.
 
Za suzbijanje nezakonitih migracija državama članicama izdvojit će se dodatnih 10 milijardi eura, izvijestio je premijer, i dodao kako to uključuje i Hrvatsku.
 
Području zapadnoga Balkana namijenjeno je dvije milijarde eura, a ta su sredstva komplementarna s posebnim razvojnim planom, odnosno planom rasta za zemlje regije, koji je predstavila Europska komisija.
 
Sve što se našlo u reviziji proračuna je politički signal o prioritetima rada EU-a
 
U tom je kontekstu podsjetio i na recentni posjet Sarajevu u kojem uz njega su boravili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte koji je bosanskohercegovačkim institucijama trebao poslužiti za provođenje nekoliko važnih reformi kako bi se u ožujku na Europskom vijeću donijela odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
 
Na Europskom vijeću, kazao je premijer, raspravljalo se i o pitanju daljnje vojne pomoći Ukrajini, a i tu postoji suglasnost država članica da se s tom podrškom nastavi.
 
Razgovarali su i o situaciji na Bliskom istoku, prosvjedima poljoprivrednika u Bruxellesu i diljem Europe te poslali poruku jedinstva, solidarnosti i čvrste podrške Ukrajini.
 
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković je poručio kako je sve ono što se našlo sada okviru sadržaja  revizije sedmogodišnjeg proračuna politički signal lidera da je to prioritet rada Europske unije.
 
Zalažemo se za zadržavanje jednoglasnosti, ali Hrvatska nikad neće biti destruktivna kada je riječ o zajedničkim ciljevima EU-a
 
Predsjednik Vlade ponovio je da se Hrvatska zalaže za zadržavanje jednoglasnosti u proceduri donošenja ključnih strateških odluka na razini Europske unije, ali i poručio kako Hrvatska nikada neće biti destruktivna kada je riječ o zajedničkim ciljevima.
 
U ovome slučaju cilj je bio potrebna i cjelovita pomoć Ukrajini koja je susjedna i prijateljska zemlja mnogim državama članicama Europske unije, a u teškoj je situaciji kao žrtva ruske agresije u kojoj su neki dijelovi okupirani, razorena je brojna infrastruktura, a poginuli su deseci tisuća ljudi.
 
Pritom kod 26 zemalja nije bilo niti sekunde dileme, dok je Mađarska imala neku drugu poziciju, ali nakon 6 tjedana ta je pozicija evoluirala i jutros postignuta je suglasnost.
 
Trend smanjivanja inflacije nastavlja se iz mjeseca u mjesec
 
Osvrnuo se i na trend smanjivanja inflacije u Hrvatskoj, koji se nastavlja iz mjeseca u mjesec.
 
Ona je za siječanj iznosila 4,1 posto, u prosincu je bila 4,5, a u studenome 4,7 posto, dodao je.
 
U svim Vladinim dokumentima o ekonomskim i financijskim projekcijama stoji da će Hrvatska nastaviti smanjivati stopu inflacije te se očekuje da će ona biti među najnižima u Europskoj uniji i eurozoni.
 
Pritom će, istaknuo je predsjednik Vlade, apsolutni rast BDP-a doći na razinu od preko 75 milijardi eura, a BDP per capita na kraju 2023. biti će na razini od preko 20.000 eura, podsjetivši da je na početku mandata ove Vlade biti 11.500 eura.
 
Uz to, Hrvatska bilježi investicijski kreditni rejting s pozitivnim izgledima prema sve tri svjetske kreditne agencije.
 
Podsjetio je i na izdavanje narodne obveznice i trezorskih zapisa u 2023. za građane sa sjajnim odazivom.
 
Vlada i dalje drži cijene energenata niskima, što je preduvjet za stabilnost cijena i drugih proizvoda, a paketima vrijednim 7,2 milijarde eura pomogla je građanima i gospodarstvu.
 
Više društvenog optimizma ključno je za demografsku revitalizaciju
 
Osvrnuo se i na podatke Državnog zavoda za statistiku o broju rođenih u 2023. godini, nešto većem od 32 tisuće, ocijenivši kako se nažalost radi o plodu trenda koji traje od 1950. godine.
 
Podsjetio je da se te godine u Hrvatskoj rodilo oko 95 tisuća beba, a u zadnjih sedam desetljeća taj se broj smanjivao i spustio na 32 tisuće.
 
"Zbog toga smo i donijeli Strategiju demografske revitalizacije kako bismo promijenili paradigmu, unijeli više društvenoga optimizma koji je ključ prekretnice u promjeni načina života te utječe na zaustavljanje negativnog trenda koji postoji godinama glede prirodnoga priraštaja, njegovo postepeno stabiliziranje, a nakon toga, poticajnim mjerama i okretanje", poručio je premijer Plenković.
 
Niz je okolnosti utjecao na problem, kojeg je Vlada svjesna, kao što su bile i vlade prije ove, dodao je i trebat će određeno vrijeme da se on riješi.
 
Hrvatska je sada u najsnažnijem položaju što se tiče ekonomskog, financijskog i političkog položaja na karti Europe i svijeta, naglasio je, a sve te nove okolnosti koje se odnose na podizanje kvalitete života treba pretočiti u val pozitivnijih pogleda prema onome što se ostvarilo pa time utjecati i na pitanje prirodnoga priraštaja.



Pisane vijesti