Kao partnerske zemlje u schengenskom području i eurozoni te u skupini EU MED9, Hrvatska i Grčka nastavljaju izvrsnu suradnju po nizu bilateralnih i europskih tema, zaključeno je na jučerašnjem sastanku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisem u Ateni. Na sastanku se također raspravljalo o stanju na jugoistoku Europe te važnosti otvaranja pristupnih pregovora za BiH.
Prilikom svog boravka u Ateni, premijer Plenković dao je intervju za grčki dnevni list Kathimerini u kojem je istaknuo da Hrvatska i Grčka dijele brojne interese i imaju odlične odnose koji su sustavno unaprjeđivani u dosadašnjem razdoblju.
Hrvatska i Grčka imaju slične interese, budući da su obje zemlje bazirane na turizmu i traže prostor kao energetski igrači, posebno nakon kolapsa europskih trgovinskih odnosa s Rusijom. Koji su vaši prioriteti u bilateralnim odnosima s Grčkom i kako bi se oni mogli pretočiti u zajedničke akcije?
Intenzivna suradnja na projektima vezanima za područje Mediterana u okviru EU MED9
Hrvatska i Grčka dijele brojne interese i imaju odlične odnose koje smo sustavno unaprjeđivali u dosadašnjem razdoblju. Drago mi je što sam s premijerom Mitsotakisem, mojim dobrim prijateljem i kolegom u Europskom vijeću i EPP-u, imao prigode sudjelovati u političkoj debati EPP grupe o učinkovitosti Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a. To je bio snažan, brz i pravovremen europski odgovor u krizi bez presedana, nakon izbijanja pandemije koronavirusa.
Hrvatska i Grčka primjer su uspješnog korištenja bespovratnih sredstava iz EU-a kojima smo osigurali brz oporavak i snažan rast, očuvali radna mjesta i povećali otpornost gospodarstva na buduće krize.
Partnerske smo zemlje u Europskoj uniji i NATO-u, a od 2023. i u europodručju i Schengenu. Sudjelujući u okviru EU MED9, surađujemo na brojnim pitanjima i projektima vezanima za područje Mediterana, uključujući energetsku sigurnost, suzbijanje ilegalnih migracija i klimatske promjene. Također dijelimo stavove o važnosti daljnjeg proširenja EU i europske perspektive država jugoistoka Europe, posebno BIH.
Grčka je podržala strateške ciljeve Hrvatske - članstvo u eurozoni i schengenskom prostoru, što iznimno cijenimo. Hrvatska je u više navrata pokazala spremnost pomoći Grčkoj slanjem kanadera radi gašenja požara. Brojne su mogućnosti daljnjeg širenja i jačanja naše bilateralne suradnje, između ostaloga u područjima energetike, prometa, brodarstva, IT-a, trgovine i turizma. U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, i Hrvatska i Grčka postali su važna energetska čvorišta za područje jugoistoka Europe, čime pridonosimo energetskoj diverzifikaciji u Europi.
Obrana Ukrajine od Rusije na kritičnoj je točki, a u Europi postoje neki znakovi “kakofonije” u pogledu podrške Kijevu. Kako vidite razvoj događaja i što mislite kako bi se stvari trebale odvijati s obzirom na neizvjesnost koju stvaraju nadolazeći predsjednički izbori u SAD-u?
Europsko vijeće poslalo je jasnu poruku jedinstva u potpori Ukrajini
Na posljednjem izvanrednom Europskom vijeću usvojena je odluka o reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira te u sklopu nje osigurana dugoročna pomoć Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura. To je jasan izraz europskog jedinstva u pružanju snažne pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije. Predani smo nastavku pružanja političke, financijske, gospodarske, humanitarne, vojne i diplomatske potpore Ukrajini sve dok to bude potrebno.
Hrvatska je dosad pružila više od 265 milijuna eura pomoći, organizirala prvi parlamentarni summit Krimske platforme te prvu međunarodnu donatorsku konferenciju za humanitarno razminiranje Ukrajine.
Također, Hrvatska zna kako je biti žrtvom agresije i dijeli svoju ekspertizu u području procesuiranja ratnih zločina te rehabilitaciji ukrajinskih ranjenika, kao i u pogledu mirne reintegracije okupiranih područja. Cilj je omogućiti Ukrajini da se odupre agresiji na bojištu te da ostvari reintegraciju svojih okupiranih područja.
Bez obzira na ishod predsjedničkih izbora u SAD, očekujemo nastavak transatlantskog jedinstva po pitanju potpore Ukrajini, koja danas brani temeljne vrijednosti slobode i demokracije za koje se svi zalažemo.
Konzultacije o daljnjem proširenju Europske unije na Balkan odvijaju se u posebno zahtjevnom međunarodnom okruženju. Istodobno, krize na području prava, poput one koja se odvija u Albaniji oko slučaja Fredija Belerija, naglašeno ističu pitanja vladavine prava u procesu proširenja. Kakav je vaš pristup?
Hrvatska se kontinuirano i aktivno zalaže za europski put zemalja jugoistoka Europe, posebice BiH
Novi geopolitički trenutak i obnovljeni interes za proširenje predstavljaju jasnu priliku za zemlje kandidatkinje, ali i EU. Ruska agresija na Ukrajinu ponovno je usmjerila našu pozornost na geopolitiku proširenja i na naše susjedstvo.
Općenito, rasprava o proširenju trebala bi rezultirati ohrabrujućim i ambicioznim strateškim odlukama. Održavanje jugoistoka Europe visoko na agendi EU naš je zajednički interes, koji Hrvatska kontinuirano i aktivno promiče na svim razinama EU, osobito se zalažući za europski put BiH.
Ako Unija ne pruži jasnu perspektivu zemljama na jugoistoku Europe, osnažit će utjecaj nekih drugih globalnih aktera na tom prostoru. Stoga je važno da zemlje u susjedstvu ulože još više napora u ispunjavanju utvrđenih kriterija, posebno u temeljnim područjima vladavine prava i demokracije, koji ostaju kamen temeljac procesa proširenja. Također naglašavam da je ključna puna predanost vrijednostima EU-a, uključujući i usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Prošlo ljeto sport su obilježili krvavi incidenti u Ateni u kojima su sudjelovali hrvatski državljani. Što je pošlo po zlu tog kolovoza? Jesu li hrvatske vlasti obavijestile nadležne vlasti u Grčkoj? Ili su kretanja huligana prošla ispod radara obje zemlje?
I hrvatska i grčka vlada snažno osuđuju navijački huliganizam
Prije svega, želim reći da hrvatska Vlada, kao i grčka Vlada, snažno osuđuju huliganizam i navijačke nerede koji predstavljaju negaciju sporta. Od prvog dana izrazili smo želju da taj nemili događaj, u kojem je život izgubio jedan grčki državljanin, ne utječe na inače odlične i prijateljske odnose Hrvatske i Grčke.
Od grčkih vlasti zatražili smo da se hrvatskim državljanima zajamči sigurnost u zatvoru te brz i pravedan pravosudni postupak, poštujući neovisnost grčkih sudova i nadležnih tijela. Ustavna obveza naše Vlade je skrbiti o interesima i pravima hrvatskih državljana te im pružati konzularnu pomoć. Grčka policija i tužiteljstvo uzeli su u obzir sve okolnosti i sve elemente tijekom istrage te su svi hrvatski državljani pušteni na slobodu i vraćeni doma. Zahvalan sam na razumijevanju i podršci premijeru Mitsotakisu, s kojim sam cijelo vrijeme bio u komunikaciji na ovu temu.
Pisane vijesti
