Cilj Savjeta mladih jest da Vlada od njih čuje njihove ideje i sugestije kako bi se pravovremeno uključili u globalne trendove četvrte industrijske revolucije, poručio je premijer Plenković danas sudjelujući na sjednici Savjeta mladih. Podsjetio je na brojne mjere koje je Vlada u ovom mandatu poduzimala u cilju dizanja standarda mladih ljudi, kao i njihovog obrazovanja, pozicije na tržištu rada i rješavanja stambenog pitanja.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na drugoj sjednici Savjeta mladih Republike Hrvatske. U svom govoru tom prigodom, premijer je poručio kako smatra jako važnim da savjeti mladih djeluju u svim hrvatskim županijama, kao još jedan instrument jačanja politike ravnomjernog regionalnog razvoja, što je i okosnica politike Vlade.
U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska u prvih deset godina članstva u Europskoj uniji u plusu 14 milijardi eura, u odnosu članarine koju uplaćuje i sredstava koja povlači iz europskih izvora.
To govori koliko je članstvo u Europskoj uniji važno kao poluga za daljnji razvoj zemlje, dodao je, a važno je i da mladi budu dio tih procesa.
Jedna od temeljnih sloboda Europske unije, kazao je premijer, uz slobodu kretanja roba, kapitala i usluga, jest sloboda kretanja ljudi na zajedničkom tržištu. Ta sloboda je tu, dodao je, ne zato jer ju je netko poklonio ili nametnuo, nego zato što smo mi to htjeli i to je bio dio strateških interesa hrvatskih politika u protekla tri desetljeća.
Odlazak mladih vani smanjuje se s rastom standarda u Hrvatskoj
Pojasnio je da je upravo zbog toga Hrvatska doživjela ono što su doživjele i sve druge nove članice Europske unije, a to je da je u prvih nekoliko godina članstva jedan broj ljudi odlučio otići u druge države članice, pogotovo one najrazvijenije, gdje im je bilo možda brže stići do veće plaće.
No, naglasio je, taj se proces svugdje nakraju uravnoteži, a smanjivat će se kako u Hrvatskoj bude rastao standard.
Na početku mandata ove Vlade, podsjetio je, Hrvatska je bila otprilike na 60 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, a danas je između 73 i 75 posto.
To je automatski i poruka da će svatko, istaknuo je premijer, itekako vagati, pogotovo na brojne krize s kojima su suočene zapadne zemlje u zadnje vrijeme, je li mu bolje biti u Hrvatskoj s poboljšanim uvjetima, ili negdje drugdje u kriznim okolnostima.
Format savjeta dao je sjajne rezultate
Uz ovaj Savjet mladih, rekao je premijer Plenković, ova je Vlada u svom mandatu formirala niz sličnih formata.
Institucionalizirana je suradnja sa županijama, gradovima i općinama, zatim s pojedinim dijelovima Hrvatske kroz Savjet za sjever, Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, i druge koji omogućuju da se prioritiziraju aktivnosti Vlade prema pojedinim dijelovima Hrvatske.
Ta je politika dala sjajne rezultate, poručio je predsjednik Vlade, i podsjetio na brojne investicije i projekte koji su u proteklih nekoliko godina realizirani, primjerice, u Slavoniji.
Stoga smatra kako bi Savjet mladih, kao i ovi ostali savjeti, trebao omogućiti mladima da utječu na politike i smjer razvoja zemlje.
Bit državnog intervencionizma u krizama je očuvanje socijalne kohezije
Govoreći o općem društvenom okruženju, premijer je kazao kako se svijet još uvijek nalazi u razdoblju velikih kriza od ruske agresije na Ukrajinu do rata na Bliskom istoku između Izraela i Hamasa, nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael, s prijetnjom daljnje eskalacije, a to može u trenutku utjecati, primjerice na cijenu naftnih derivata pa onda i na rast svih drugih cijena.
U tom je kontekstu podsjetio da bi, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu koja je prouzročila visoke cijene plina, da nije bilo državne intervencije te cijene dotukle i kućanstva i gospodarstvo, općine, gradove i županije.
Međutim, naglasio je, politikom državnog intervencionizma Vlada je to spriječila i dovela u situaciju u kojoj svi imaju dojam da plaćaju normalnu cijenu energenata. Ali, to se ne događa samo od sebe, istaknuo je, nego političkim odlukama Vlade koja onda kompenzira one koji na svoja pleća uzimaju teret stvarnih troškova.
Uz to, Vlada je paketima potpora direktno pomogla onima koji su najugroženiji.
"Bit te politike je socijalna kohezija, a to znači da kao društvo kroz ovako velike izazove prolazimo zajedno", naglasio je.
Rast gospodarstva u Hrvatskoj duplo viši nego prosjek Europske unije i eurozone
Uz sve to, naglasio je, nakon pandemije Covida-19, u smislu oporavka gospodarstva, Hrvatska je jedna od najboljih zemalja što se tiče gospodarskog rasta. To se postiglo kombinacijom dobrih interventnih mjera, ostvarenja strateških ciljeva dublje integracije i pametnog korištenja financijskih poluga.
Naveo je da Europska komisija u svojim zimskim prognozama predviđa rast BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini od 2,6 posto, što će biti duplo više nego prosjek rasta u Europskoj uniji i eurozoni.
U proteklih nekoliko godina Vlada je puno računa vodila o mjerama zapošljavanja i zato je danas zaposlenost u Hrvatskoj 70 posto, a nezaposlenost 6,5 posto.
S obzirom na ogroman broj stranih radnika koje su na zahtjev gospodarskih subjekata prinuđeni puštati na tržište rada, kazao je, to znači da u Hrvatskoj praktički svatko tko hoće raditi može naći posao.
Naglasio je da Hrvatska ima danas najveći broj zaposlenih ikada, čak i više nego prije 30 godina kada nas je bilo 900 tisuća više.
Istodobno, povećavale su se plaće, prosječne za 41 posto, minimalne za 103 posto, i mirovine za 54 posto.
Stopa inflacije kontinuirano se smanjuje, sada je 4,5 posto, a sve prognoze govore da će se taj trend nastaviti.
Pritom je Vlada vodila računa i o odgovornom upravljanju javnim financijama, što je, između ostalog, dovelo i do podizanja kreditnog rejtinga zemlje prema sve tri svjetske agencije za nekoliko stupnjeva, na razinu investicijskog s pozitivnim izgledima.
Vladine politike usmjerene prema mladima
Premijer Plenković osvrnuo se potom i na niz aktivnosti koje je Vlada poduzimala za mlade.
Što se tiče politike zapošljavanja, naveo je da je broj mladih zaposlenih na neodređeno vrijeme povećan za 58 posto, sa 122 tisuće na 194 tisuće mladih, u mandatu ove Vlade.
To je, istaknuo je, ozbiljna poruka sigurnosti posla i, u konačnici, preduvjet za zasnivanje obitelji i rješavanje stambenog pitanja.
Istodobno, broj mladih zaposlenih na određeno vrijeme smanjen je sa 138 tisuće na 99 tisuća.
Udvostručen je broj mladih koji su pokrenuli vlastiti posao, njih je sada 10 tisuća, a mnogi od njih koristili su politiku aktivnih mjera zapošljavanja.
Politikom poreznog rasterećenja omogućeno je mladima do 25 godina da uopće ne plaćaju porez na dobit, a do 30 godina plaćaju samo 50 posto.
Kada je riječ o povratu poreza, prošle je godine bilo 180 tisuća mladih koji su ostvarili pravo na povrat poreza u ukopnom iznosu od 110 milijuna eura.
Vlada je vodila računa i o mladima koji studiraju. Udvostručena je studentska satnica, povećani su iznosi stipendija, rasterećeni su porezno studenti koji rade, osobito izvanredni studenti.
Uz to, 180 milijuna eura uloženo je u gradnju 14 studentskih domova, a dio paketa pomoći bio je i subvencioniranje hrane u studentskim menzama, povećan je i broj STEM stipendija.
Najbitnijom mjerom izdvojio je onu o stambenom zbrinjavanu mladih, pri čemu je 34 tisuće mladih obitelji riješilo stambeno pitanje kroz mjeru subvencioniranja stambenih kredita, a 2 tisuće dodatnih kroz program društveno poticajne stanogradnje.
Cilj Savjeta mladih, poručio je, jest da Vlada od njih čuje njihove ideje i sugestije kako bi se pravovremeno uključili u globalne trendove četvrte industrijske revolucije.
Bez prepoznavanje tih trendova, kazao je, teže će biti nositi se s izazovima tržišta rada i kvalitetnog pristupa obrazovanju koje je preduvjet bilo kakvog razvoja.
Dodao je da su okviri hrvatskoga razvoja definirani Nacionalnom razvojnom strategijom te da će se u idućim godinama posebno investirati u provedbu demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju, digitalizaciju i obrazovanje.
Pisane vijesti
