Predstavljen Središnji registar stanovništva. Objedinit će sve relevantne podatke i zamijeniti popis stanovništva

„Zakon o središnjem registru u petak će biti upućen u javno savjetovanje, na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine, tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra, a od 1. lipnja 2026. građani, kao i državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, će imati pristup registru“, rekao je Primorac na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

 

Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima. Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj.

 

Uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, zatim uključivat će podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podaci.

 

 

„Registrom će se omogućiti cjeloviti podaci o stanovništvu u realnom vremenu“, istaknuo je ministar Primorac, što će olakšati provođenje adekvatnih politika, a između ostalog i zamijeniti popise stanovništva koji se provode svakih deset godina, administrativno su zahtjevni, a samo posljednji je koštao više od 23 milijuna eura.

 

Tako, kada je riječ o ciljevima uspostave registra, osim ukidanja potrebe popisa stanovništva, tu je i omogućavanje realnog izračuna dohotka po članu kućanstva, prije svega za bolje ciljanje mjera socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima, pri čemu primjerice neće biti moguće da neka osoba bude član dva kućanstva.

 

U kontekstu potonjeg, Primorac je spomenuo i pakete pomoći građanima zbog inflacije i rasta cijena energenata, kojima se ponajprije htjelo pomoći onima s najnižim dohodcima. 

 

„Prilikom svakog donošenja paketa mjera, mjere smo pokušavali usmjeriti prema najugroženijima. Razgovarali smo koliko je potrebno mjere učiniti ciljanima prema onima koji imaju najniže dohotke“, ocijenio je ministar.

 

 

Po njegovim riječima, uspostava registra će onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica, a trebala bi dovesti i do administrativnog rasterećenja građana u postupcima ostvarivanja različitih prava, pri čemu će se podaci ažurirati te razmjenjivati među institucijama.

 

„Građani više neće morati po raznim institucijama podnositi pojedine zahtjeve i donositi dokumentaciju, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripadati određena prava i isplaćivati im ih“, kazao je Primorac.

 

Ta pojedina prava se primjerice odnose na dječji doplatak, naknade za starije osobe, zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, socijalne naknade i stipendije studenata.  Kako je izvijestio ministar, samo u 2022. je obrađeno 427.083 takvih zahtjeva, a njima su bile obuhvaćene 912.393 osobe.

 

U kontekstu potencijalnih pitanja o zadiranju tog registra u privatnost građana, Primorac je naglasio da registar neće sadržavati neke posebne nove informacije, već će povezivati postojeće. Također, podaci neće biti javno objavljeni, a građani će im moći pristupiti putem sustava identifikacije.

 

„Građanima će biti omogućen uvid u vlastite osobne podatke u registru, no oni ga sami neće morati puniti, osim u vidu određenih ispravaka i dopuna“, objasnio je. 

 

Primorac je kazao da će registar imati 45 primjena, poput vođenja jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, a s ciljem lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenog rada. 

 

Zatim, služit će za ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka, za analizu tržišta rada, izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja, upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta, a tu je i već spomenuta provedba mjera socijalne politike.

 

 

Ministar Primorac komentirao je mogućnost da su pojedini poslodavci smanjenjem bruto plaća radnika sebi uzeli uštede koje su ti radnici trebali ostvariti na temelju nedavnih poreznih izmjena.

 

„Ja ne želim vjerovati da je to tako. Pričekajmo da se obave sve relevantne analize", poručio  je Primorac.

 

Vjeruje i da će se Hrvatska udruga poslodavaca oglasiti po tom pitanju. 

 

"No, ako je to bila nekakva pojava, to je u potpunosti nešto nevjerojatno i nešto što ja ne želim uopće prihvatiti", istaknuo je ministar.

 

Rekao je i da je razgovarao s glavnom direktoricom HUP-a Irenom Weber koja je također iznenađena tim podatkom, s obzirom da su poslodavci kontinuirano izloženi pritiscima u smislu povećanja plaća.

 

Primorac je ustvrdio da su izmjenama poreznih propisa svim zaposlenim osobama u Hrvatskoj rasle neto plaće u odnosu na zadane bruto plaće. Te porezne izmjene, podsjetio je,  uključivale su povećanje osnovnog osobnog odbitka, ukidanje prireza, mogućnost manjeg poreza na dohodak kojim se prirez mogao supstituirati, kao i državno subvencioniranje izdataka za mirovinsko osiguranje.

 

"Kao posljedica poreznih izmjena apsolutno nije moguće da ljudima padaju plaće i tu tezu u potpunosti odbacujem", ustvrdio je ministar.

 

Uz napomenu da određivanje bruto plaća nije u ingerenciji Vlade, Primorac je rekao i da je njemu podatak o njihovom padu u prosincu bio zanimljiv.

 

Iako konkretne razloge ne zna, kao još jedan mogući razlog je naveo i to da je do dijela smanjenja došlo zato jer je fond radnih sati u prosincu bio manji u odnosu na studeni. No s druge strane, dodao je Primorac, u prosincu su neto i bruto plaće po satu rada rasle.

 

Upitan o podacima o nekretninama, Primorac je kazao da je vođena prilično transparentna politika što se tiče nekretnina.

 

" Mi imamo poreze na kuće za odmor. On se obračunava na sve građevine koje nisu u trajnom najmu ili se u njima živi. Dali smo određenu fleksibilnost jedinicama lokalne samouprave", odgovorio je.