Najavio je da će u savjetovanje uputiti nacrt prijedloga programa politika "Put u digitalno desetljeće 2030", važnih za daljnje korake u digitalnoj transformaciji, koja obuhvaća digitalizaciju države i javne uprave, gospodarstva i društva. „Planom oporavka i otpornosti osigurano 20 posto od ukupnih 10,5 milijardi eura ili oko 2 milijarde eura za ciljeve digitalne transformacije“, istaknuo je premijer.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je predsjedao 2. sjednicom Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju.
Najavljujući prijedloge programa politika za digitalno desetljeće, podsjetio je da je krajem 2022. Hrvatska usvojila i Strategiju digitalnog razvoja do 2032., te da je digitalizacija jedan od četiri prioriteta u nacionalnom razviju, uz dekarbonizaciju, demografsku revitalizaciju te obrazovanje.
"Naš je cilj stvoriti poticajno okruženje za razvoj digitalizacije, kao i pravno-zakonski okvir, jer je digitalizacija važna i za poboljšanje života i međunarodne konkurentnosti Hrvatske", kazao je.
Dodao je da tehnologija u digitalnom dobu ima veliku moć, ali i da u svemu treba pristupati i humanistički, posebice u vrijeme brzog tehnološkog razvoja.
Premijer Plenković istaknuo je da, nakon izazova u prošlim godinama, od pandemije i ratova do inflacije i drugih pritisaka i izazova, u čemu je Vlada brzo reagirala i zaštitila i građane i gospodarstvenike, sada vrijeme za dodatni iskorak da Hrvatska bude dio i 4. industrijske revolucije, za što treba digitalna transformacija.
Nastavio je da su pritom važne automatizacija, inovacije i digitalne vještine, ali i da se ne vrednuje samo ono što stvara komercijalnu korist, nego i napredak društva, u čemu hrvatski ICT sektor može dati veliki doprinos, kao i Vlada stvaranjem poticajnog okruženja za rad i kompetencije ljudi.
Tamo gdje veliki ICT biznis nema komercijalnog interesa, premijer je kazao da je da je uskočila država, pa se u suradnji s telekomima se razvijaju brze mreže i pristup internetu i u ruralnim i drugim manje naseljenim mjestima i područjima.
„Time je smanjen digitalni jaz, a radimo i na kibernetičkoj sigurnosti, o čemu je donesen i novi zakon i osnovan centar u sklopu SOA-e", rekao je Plenković, ističući da se dosta pažnje posvećuje i sigurnosti i zaštiti djece na internetu djece.
Stotine projekata u pripremi i realizaciji, na portalu e-Građani pola Hrvatske
Osvrnuo se i na trenutnu poziciju Hrvatske u EU u sklopu Digitalnog desetljeća (bivši indeks DESI) Europske komisije, po čemu je u 2023. Hrvatska napredovala, ali ima još neiskorištenih digitalnih potencijala za ostvarivanje ciljeva od 2030.
"Tu je važno financiranje, pa smo kroz Plan oporavka i otpornosti osigurali 20 posto od ukupnih 10,5 milijardi eura ili oko 2 milijarde eura za ciljeve digitalne transformacije, čime aktivno pokazujemo da smo svjesni važnosti i neizbježnosti tih procesa za budućnost“, rekao je.
Istaknuo je da su stotine projekta već u pripremi i realizaciji, da je pokrenut Centar dijeljenih usluga-CDU, kojeg vodi tvrtka Apis IT, a tu je i portal e-Građani, kojeg trenutno koristi 1,9 milijuna građana ili pola Hrvatske, koji su taj portal koristili 170 milijuna puta.
Naveo je da oko 63 posto građana ima osnovne digitalne vještine, iznad prosjeka EU-a, ali je cilj da u cijeloj EU, pa i u Hrvatskoj, do 2030. bude njih 80 posto. Dodao je da Hrvatska želi biti u prvih pet članica EU.
Važnim je ocijenio i osnivanje registra stanovništva, koji će se koristiti umjesto popisa i time donijeti oko 23 milijuna eura ušteda, a dat će i podatke primjerice o dohotku kućanstava, što će pomoći i u kreiranju socijalnih i drugih politika.
Isto tako, najavio je da se priprema novi zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
Cilj je da do 2030. oko 80 posto stanovnika svake članice EU ima digitalnu pismenost
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvij digitalnog društva Bernard Gršić na sjednici je iznio nekoliko detalja iz novog nacrta prijedloga programa politika "Put u digitalno desetljeće 2030", a koji kroz sedam poglavlja postavlja 12 digitalnih ciljeva s više od 30 mjera za svaki cilj.
Kazao je da je to tzv. roadmap, koji će se ažurirati svake dvije godine i za što su obvezne sve članice EU dati svoj prilog, a financira se iz EU sredstava i drugih izvora.
Dodao je da su ciljevi da do 2030. oko 80 posto stanovnika svake članice EU ima digitalnu pismenost, da se promiču ICT zanimanja i više žena u njima, da se brzim optičkim gigabitnim mrežama i 5G-om pokriju sva naselja te da Europa u svjetskoj proizvodnji čipova do 2030., dođe od udjela od oko 20 posto, jer je to sada dosta nisko.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
.jpeg?width=750&height=500){kind=spacer}