Građani za "narodne trezorce" ukupno uplatili 929 milijuna eura

U prvom krugu upisa trezorskih zapisa više od 37 tisuća građana je za trezorce uplatilo 929,4 milijuna eura, dok su u drugom krugu prihvaćene ponude institucionalnih investitora u iznosu od 97,5 milijuna eura, kazao je ministar Primorac. Ocijenio je da je izdanje bilo poprilično dobro, a interes građana iznad svih očekivanja, pri čemu su pokazali da vjeruju u državu i fiskalnu stabilnost njenih javnih financija. Istaknuo je i da je stopa rasta od 4,3 posto prema do sada raspoloživim informacijama najveća u Europskoj uniji, pri čemu su trenutno dostupni podaci za 23 države. Rekao je da je značajnom gospodarskom rastu prije svega pridonijela potrošnja kućanstava, a zatim i investicije, koje su dobrim dijelom pogonjene i ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Ministar financija Marko Primorac održao je konferenciju za medije u Banskim dvorima na kojoj je izvijestio o prvom krugu upisa trezorskih zapisa.

Ocijenio je da je izdanje bilo poprilično dobro, a interes građana iznad svih očekivanja, pri čemu su pokazali da vjeruju u državu i fiskalnu stabilnost njenih javnih financija.

Tako je kroz tri izdanja vrijednosnih papira države koje su mogli kupiti građani, što uključuje i trezorce iz lanjskog studenog te obveznice iz ožujka prošle godine, konvertirano oko šest posto ukupnog portfelja javnog duga u "ruke" građana, istaknuo je ministar.

Građani su u ovom krugu za trezorce ukupno uplatili 929,4 milijuna eura, od čega se 221 milijun eura odnosi na "tromjesečni" trezorac", a 708 milijuna eura za trezorski zapis s rokom dospijeća od 364 dana.

Upis trezorskih zapisa za građane započeo je 19. veljače i trajao je do 26. veljače, a omogućeno im je ulaganje u trezorce ročnosti od 91 dana, čime se prvotno planiralo prikupiti 250 milijuna eura, te od 364 dana, uz ciljani nominalni iznos od 300 milijuna eura. Datum izdanja trezorskih zapisa bit će 29. veljače, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, godišnji prinos za trezorce ročnosti od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto.

Trezorci su se kupovali uz popust, pa je minimalni iznos ulaganja za jedan "tromjesečni" trezorski zapis iznosio 990,74 eura, odnosno 964,88 eura za onaj s dospijećem od godinu dana. Tako, građani će po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu ročnosti tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura. Datum dospijeća za tromjesečni trezorac je 30. svibnja ove godine, a za onaj od ročnosti 364 dana 27. veljače 2025. godine.

Prihvatit će se sve uplate građana

Interes građana je dakle značajno premašio prvotno ciljane iznose, no Primorac je istaknuo da će država prihvatiti sve trezorce koje su građani uplatili.

Institucionalni upis je održan u utorak, interes institucionalnih ulagača je također bio značajan, koji su za trezorske zapise s rokom dospijeća 91 dan iskazali interes od 107,5 milijuna eura, Ministarstvo financija je odlučilo prihvatiti ponude u visini 47,5 milijuna eura, a uz prinos od 3,70 posto. Što se tiče trezoraca od 364 dana, iskazani interes je dosegnuo 255,9 milijuna eura, prihvaćeno je 50 milijuna eura, uz prinos 3,50 posto.

Dakle, prinosi koji su ostvarili institucionalni investitori su nešto niži od onih koji su ponuđeni građanima, napomenuo je ministar, koji je dodao i da su mnogi građani iskoristili mogućnost upisa trezoraca putem platforme e-Riznica. 

Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija zaključila je tako "narodno" izdanje trezorskih zapisa u ukupnom nominalnom iznosu od 1,05 milijardi eura, pri čemu 784,1 milijun eura s rokom dospijeća 27. veljače 2025., a 270,6 milijuna eura s dospijećem 30. svibnja 2024. godine.

S obzirom da nije postojao gornji limit za ulaganje građana, novinari su ministra pitali i zna li se koja je bila najveća pojedinačna uplata za trezorce. Uz napomenu da još nema detaljne podatke o samoj strukturi malih ulagača, rekao je da medijan po obje ročnosti iznosi deset trezorskih zapisa, što znači da je pola građana upisalo manje, a njih pola više od deset trezoraca.

Rekao je da ne vidi ništa sporno u tome ako su neki ulagači uložili i primjerice milijun eura. Smatra da je bolje isplatiti prinose nekom građaninu koji raspolaže i takvim pozamašnim iznosima, nego nekom stranom vjerovniku.

Ponovio je da će država već u ožujku izdati i novu "narodnu" obveznicu za građane, ići će se s "nešto duljim" rokom dospijeća, a o iznosu izdanja će se znati na vrijeme. Također, država će u ožujku ići i s jednim međunarodnom zaduženjem, koje će s obzirom na iskazani interes građana u ovom krugu trezoraca biti nešto manje od prvotno planiranog, napomenuo je Primorac.

Stopa rasta od 4,3 posto najveća u Europskoj uniji

Ministar Primorac je na konferenciji za medije istaknuo i da je stopa rasta od 4,3 posto prema do sada raspoloživim informacijama najveća u Europskoj uniji, pri čemu su trenutno dostupni podaci za 23 države.

Stopa rasta za 2023. od 2,8 posto je pak druga najveća u Uniji, kazao je. 

Primorac je rekao da je značajnom gospodarskom rastu prije svega pridonijela potrošnja kućanstava, a zatim i investicije, koje su dobrim dijelom pogonjene i ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Hrvatska ima jednu od najnižih cijena energije

Odgovarajući na pitanja novinara, Primorac se nije složio s konstatacijom HUP-a da je gospodarstvo nekonkurentno i zbog skupih energenata. "Hrvatska ima jednu od najnižih cijena energije, kada govorimo i o električnoj energiji i plinu", ustvrdio je.

No, rekao je da bi svi voljeli da u strukturi rasta BDP-a neto izvoz ima veći udjel, a također, naveo je, još treba raditi i na povećanju produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva.

Primorac je ponovio da bi svi voljeli da gospodarski rast dominantno počiva na rastu izvoza, a i ocijenio da bi reformski procesi koji se provode u sklopu NPOO-a, ali i u okviru niza ministarstava, trebali pridonijeti stabilnijem poslovnom okruženju i atraktivnijoj ulagačkoj klimi.

Pritom je izvijestio da bi u travnju Europskoj komisiji trebao biti podnesen zahtjev za isplatu pete tranše iz NPOO-a, pa se već u srpnju očekuje isplata od više od 800 milijuna eura.

U potpunosti ostvarene projekcije Ministarstva financija

Ministar je istaknuo i da je osam zemalja EU-a u zadnjem kvartalu zabilježilo gospodarski pad, što se odražava i na sam gospodarski rast Hrvatske, posebno kada je riječ o najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, Njemačkoj i Italiji.

Kada je riječ o rastu od 2,8 posto u 2023., Primorac je istaknuo da su se time u potpunosti ostvarile projekcije Ministarstva financija.

"Mi smo bili čvrstog stava da će se ostvariti ovaj gospodarski rast koji se i ostvario. Pogodili smo u decimalni zarez", poručio je Primorac i zahvalio ljudima iz Ministarstva financija koji rade u zavodu za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti